sjekira, alat bez kojeg se ne moze

Na višednevne izlete već godinama nosim small forest axe. Zimi s obitelji uglavnom idem na jednodnevne izlete. Kako ćemo ove zime zbog korone izbjegavati grijenje u napućenim planinarskim domovima vatru za grijanje i kuhanje i po snijegu i niskim temperaturama palit ćemo vani. Zato sam relativno nedavno kupio Wildlife hacket od GB-a koja je ipak nešto lakša i manja za nošenje na jednodnevnim izletima a uz malu sklopivu pilu je solidan komplet za ozbiljniju vatru.

Meni se čini da ste više manje svi skupa fascinirani švedskim sjekirama prvenstveno s GB zbog njihovog tankog profila. Jednom kad čovjek osjeti tu penetraciju u drvo kao da mačetom reže ljesku naravno da mu to više nikad neće izaći iz glave. To naravno kod naših tradicionalnih sjekira nećete nikada iskusiti. Razlog tomu je taj što je 99% svih naših tradicionalnih sjekira napravljeno za cijepanje drva, eventualno tu i tamo kao miks sječa/cijepanje što i dalje nije dovoljno dobro. Probajte nabaviti jednu našu tradicionalnu sjekiru iz grupe od ovih 1%. Vjerujte mi one ne zaostaju za bilo kojima u svijetu. Niti za američkima, niti norveškim, njemačkim, finskim pa niti švedskim. E sad pitanje je zašto je njih samo 1%? Pa zato jer su to specijalizirane sjekire rađene za poslove kojima se bavi manji broj ljudi. Primjerice šumarstvo, tesarstvo i tome slično. Potreba za tim sjekirama nije bila velika i zato ih je danas izuzetno teško pronaći. Ja imam poveću kolekciju takvih koje upadaju u grupu od 1% i znam o čemu pričam. Druga vrlo bitna stvar je što su kovačije kao npr Jeklo Ruše i ST (područje bivše Jugoslavije) ili Karl Nierhaus, Csoknyay, Trept BISON, Ochsenkopf, Carl Greinitz, Osowiec (iz područja srednje Europe a česte i kod nas) također imale jeftinije i skuplje linije. Naravno da ono sranje što kupiš u Pevecu nije prva klasa, ali u takvim dućanima se prva klasa nit ne prodaje... Strane kompanije koje danas prodaju sjekire online i po raznim manjim zastupničkim dućanima u drugim državama svjesne su toga. Zato su se specijalizirale samo za proizvodnju vrhunskih sjekira, al to ne znači da ih nema i drugdje odnosno kod drugih proizvođača čija je paleta proizvoda veća. Previše miješamo kruške i jabuke kad uspoređujemo razne sjekire. Svaka čast Švedima, rade super sjekire (ali ima i sranja budimo iskreni), ali jednako kvalitetne možete pronaći i kod nas na njuškalu, hreliću i raznim buvljacima i starim šupama. I to za deset puta manju cijenu. Jedino vam treba malo truda da ju nađete i vremena da je očistite od hrđe, naoštrite kak se spada i nasadite.

Zalud ti je to, Dokle god ovdje ljudi budu mislili da je bosanska sjekira ona napravljena uBosni, džaba, ili srpska, slavonska, kranjska, svejedno, Da, naša povijest šumarstva je duga i postoje razlozi zašto su sjekire takve kakve jesu i od vrste drveta i poslova koji se obavljaju itd., a tradiciju i znanje pokazuju i nazivi i vrste raznih sjekira. Ja osim par godina profesionalnog rada u šumariji i rasadnicima se grijem na drva i nije mi taj alat nepoznat, doma osim bata za kalanje koristim i jednu tešku kranjsku od 2500 i lakšu bosansku 1000 uz sjekiricu za sitan, sve starije od 25-30 godina.
Gransfors sam poklonio frendu prije desetak godina, jer mi se upravo taj uski profil nije sviđao (tada još nisu otišli toliko suludo sa cijenama), kada mi u šumi za stvari izvan pravljenja ogrijeva treba sjekira uzmem ili ili njemačku 600g ili Hultafors 800 sjekirice (jeftiniju, Aggor liniju), ne treba mi više za komad lijeske za kolac i sl.
Istini za volju, većinu stvari što forumaši rade u prirodi, uključujući i mene, mogli bi smo obaviti s bilo kakvom sjekirom, uostalom.
Dobra sjekira nikada nije bila jeftina i uvijek se pažljivo odabirala (vidim po godinama da se možda nećeš sjetiti, nekada su se uglavnom kupovale glave i korisnik je sam pravio ili odabirao štil i nasađivao ),tako da su se pažljivo pregledavale na vidljive nedostatke i pomno slušale kako zvone, no ovo što je GB pokrenuo prije petnaestak godina je suludo. Oni su ciljano smanjili proizvodnju i digli cijenu uostalom progutali su Wetterlings da im ne konkurira), za njima su se poveli mnogi, pa danas gledam ruski Toporsib od 2000HRK na više. Ma dajte ljudi, uozbiljite se. to je sjekira, alat.

Istina mariobab. Da čuo sam priče od starijih kako se to prije kupovalo, to je bila druga pjesma totalno. Ovo danas ja bih nazvao prodavanje tople vode, ali eto, netko se i toga dosjetio i dok drugi to puše dotle oni štancaju hehe

ja nikada nisam radio u šumariji niti je moja profesija ičime vezana uz sjekire. Živim u dijelu Zagreba relativno blizu centra gdje smo oduvijek imali centralno grijanje. Ipak to centralno grijanje je bilo do moje navršene 13 godine na drva. Dakle kuću od tri kata grijali smo drvima i ugljenom. A ja sam u kući od svoje 10-13 godine bio zadužen za cijepanje drava(kasnije smo uveli plin). Također imam i kuću u brdima i kuću na moru koje i danas grijemo i roštiljarimo isključivo na drva tako da je i danas cijepanje sastavni dio moje svakodnevice.

Kroz 45 godina isprobao sam mnoge vrste i proitvođače sjekira slovenske, bosanske, njemačke, austrijske i ručno rađene unikate.. Do prije 10 godina sjekiru sam smatrao totalno neprimjerenim alatom za izlete u prirodi. One koje sam ja isprobao do tada bile su dobre isključivo za kalanje oblutica-cijepanje, i vađenje čavli iz fosna i daski šalunga.

U prirodu tada nikada ne bi ponio sjekiru radije sam nosio veliki nož poput Trailmastera.
Tek kada sam od Ray Mearsa čuo za odlični GB sjekiru Small forest axe i kada je ista bila dostupna u Hrvatskoj, tada sam ju kupio i bila je to "oduševljenje na prvu upotrebu" da ne kažem ljubav na prvi pogled. Sjekira koja je stvarno rezala!!!!

Da istina je GB je požnjeo svjetsku slavu upravo zbog fantastične vrlo tanko kovane oštrice od vrlo kvalitetnog čelika. Takva ima svoju ulogu u divljini puno svestraniju od slovenki i bosančica. No nije to jedino što razdvaja GB od većine ostalih sjekira. Tu je također i vrlo kvalitetna futrola i još važnije odličan drveni štil, držalo, koje na mojoj 10 godina staroj GB-ici još se jednako pouzdano drži glave kao i dana kada sam ju kupio. E pa nažalost većina sjekira ne da stoji dobro nasađena nakon 10 godina upotrebe nego se ručka klima već u dućanu.

Kroz vrijeme kupio sam 5-6 GB-ica i neke poklonio dragim prijateljima. Tri od njih koristim i danas. Po jednu baš na svakom izletu. Siguran sam da ima još nekoliko Švedskih proizvođača koje su na tragu GB-u ali za 200-300 kn razlike u cijeni kod GB-a se dobije ono najkvalitetnije što komercijalna proizvodnja sjekira nudi a po mom mišljenu i najkvalitetnije u svijetu sjekira uopće.

Da li je cijena GB-a opravdana??? pa ja mislim da je. Ja sam ih prije 10 godina u Hrvatskoj kupovao po 400 kn. Svi su se tada grozili na tu cijenu i kleli se na bosančice za 50 kn iz Bauhausa, uglavnom internet cijepači koji nikada kvalitetnu sjekiru nisu držali u rukama.

Ja sam još tada tvrdio da će, ima članak koji to potvrđuje ovdje na forumu, da će GB sjekira za 10 godina koštati oko 1000 kn. Ljudi su se smijala i padali u trans od čuđenja na tu tvrdnju kad gle....

Da li vrijedi novaca koliko košta??? Pa tada kada je GB-ica koštala oko 500 kn ponudio sam našim kovačima unosan posao, također još stoji post ovdje na forumu, neka mi netko iskuje glavu, napravi držalo i sašije kožnu futrolu koja bi u performansama i završnoj obradi bila istovjetna ili bolja od GB sjekire ja ću ih od njega otkupiti koliko got ih može napraviti. Nitko se na ponudu nije javio niti mi ponudio ogledni primjerak. Zato da mislim da je cijena opravdana a pogotovo što se proda apsolutno sve što se na tržištu pojavi a liste čekanja dućana su i do dvije godine.
Da li nešto što ću koristiti cijeli život košta 200 ili 300 kn više većini to čak i u Hrvatskoj nije bitno. Ako je kvalitetno, trajno i pruža mi gušt kod upotrebe kao u ovome slučaju kvalitetna sjekira par stotina  kuna mi ne igra ulogu.

Nije GB, kako je napisano u postu ranije, smanjio produlciju sjekira da bi povećao cijenu nego proizvodnju nije povećao sukladno enormnom povećanju interesa zadnjih 10 godina.

Osim GB-a, Hultaforsa, Weterlinga, i još par švedskih proizvođača sve ostalo što sam ja vidio sjekire su za drvarnicu a ne za boravak u divljini.

Kad netko kao činjenicu želi ustvrditi da je to sve isto i da je njemu najbolja bosanka za izlete. Po meni je to jednako kao tvrdnja da je bauštelska lopata idealna za nošenje na expedicije i kopanje skloništa u snijegu, naspram snježnih lopata. Pa i jedna i druga kopaju, da ali jedna je puno lakša za sklopiti i nositi i ima glavu profiliranu upravo za snijeg a ne za ubacivanje šodra u mješalicu.
Tako i kod sjekira i jedna i druga će ponešto precijepati ali pitanje je koliko precizno i efikasno.

Da sam drvosjeća i da živim od rušenja ili cijepanja drva onda bi nosio fiskars poput mog prijatelja Glocka.
Kao izletnik i ljubitelj kvalitetnih, upotrebljivih i lijepih alata nosim isključivo GB.

I za kraj od kada sam kupio prije 10 godina prvu GB-icu nisam imao potrebe više ni novčića potrošiti na drugu sjekiru. Većina ekipe je u 10 godina promijenila barem 4-5 sjekira koje u ukupnom zbroju po cijeni nadmašuju moju ali ne i po performansama.

Dobar odgovor. No s nečim se n slažem a to je da su im kožne futrolice kvalitetne - smeće su haha A druga stvar je to da su one daleko od najboljeg u svijetu sjekira. Možda u masovnoj proizvodnji, ali ja ti odmah mogu izostati 10 kovača koji rade barem za stepenicu a neki i više, kvalitetnije sjekire od GB.
I za kraj, kako si s uhvatio bosanskih, kranjskih i slično, u pravu si, one jesu jako loše za našu potrebu u outdoor aktivnostima, ali kao što sam rekao, ne mješajmo kruške i jabuke. Uzmi ovu sjekiru koju sam postao i napisao detaljno test par komentara iznad. Ona je u rangu sa scandinavian forest axe i stoje rame uz rame. Proizvedena od Jeklo Ruše...

Ne želim se uvući u još jednu vječnu raspravu o GB i sjekirama općenito no samo bih se osvrnuo na Navigatorov "GB je požnjeo svjetsku slavu upravo zbog fantastične vrlo tanko kovane oštrice od vrlo kvalitetnog čelika".

Svaka sjekačka sjekira ima tanku oštricu. Usporedba jeftinih kalačkih sjekira sa GB koje su u pravilu sjekačke je besmislena.

Čelik koji GB koristi a to piše u njihovoj "The Axe Book" kao i na stranici dolazi iz Ovako a radi se isključivo iz otpada sa dodacima legirnih elemenata da bi na kraju dobili niskolegirni čelik sa .55% ugljika. To je dobar odabir čelika za sjekire jer kod toplinske obrade (820*C, kaljenje u vodi, popuštanje 60 minuta na 195*C, isto piše u "The Axe Book" i na stranici) sav austentit prelazi u igličasti martenzit što je idealno za potrebe jedne sjekire (to ne piše no znam nešto sitno o čelicima i toplinskoj obradi istih). No, niti je taj čelik vrlo kvalitetan niti je GB jedina kompanija koja koristi taj rang čelika nebitno da li je EN9, 1144, 1055... sve je to isti klinac. Jeftin čelik, lako mašinski i kovački obradiv i jednostavan za toplinsku obradu, ništa više.

GB je slavu stekao preka Mearsa, tuceta fanboya i dobrog marketinga. Iz konkurencije se osim po višim cijenama izdvajaju jedino boljom završnom obradom što je apsolutno nebitno kada se sjekira koristi kao alat no GB je nanjušio trend štovanja alata umjesto korištenja i dobro je odigrao karte.

Da završim, GB su po meni vrlo kvalitetne sjekire i vrijede svoju cijenu čak i u 2020; većini nas nije problem dati istu ili puno više cijenu za 100gr čelika i malo micarte/gume u vidu noža pa ne vidim zašto se svi dižu na noge oko cijene jedne sjekire koja će ih služiti cijeli život. No, GB nisu ništa magično i ako za 70% cijene GBa mogu dobiti 100% funkcionalnosti u vidu Husqvarne ili Hultaforsa... ja znam gdje ću potrošiti svoj novac.

U potpunosti se slažem s Mraz! Dobro si to sročio 😊

GeoVuky i ja sam vidio puno bolje i kvalitetnije napravljene maske za glavu sjekire, futrolu ili kako već od onih koje se dobivaju kod GB-a. Čak i ovdje na forumu ima ekipa koja to fantastično custom napravi od kvalitetnije kože i vizualno puno dojmljivije od originalnih.. Ali nakon 10 godina korištenja iste mogu tvrditi da su ove GB-ove odlične i da nikada nisam imao nikakav problem sa njihovim pokrivalom oštrice. Niti mi se sjekira istupila na zakovicama niti se koža oštetila. Bez obzira na youtube uvriježeno mišljenje da te futrolice nisu na nivou, po mojem desetogodišnjem iskustvu odlične su. Koristio sam ju u svim mogućim uvijetima.
Jedini napredak po meni bi bio kada bi imale neki loop za pričvrstiti na remen od hlača ili ruksaka.

U dobrom se dijelu slažem sa Mrazom i dapače da Gransfors koristi reciklirane materijale a bar je čelik materijal koji se da savršeno reciklirati. U mojim očima to je samo plus a ne nedostatak.
Kupovali su oni i stare tračnice od vlaka i od njih kovali sjekire. Meni je jedino bitno da je finalni materijal bude na nivou upotrebne svrhe a kod GB-a ali i ostalih švedskih sjekirokovačnica to uvijek bude tako.

Da budem iskren dok se GB nije pojavio u Hrvatskoj nikada u rukama nisam imao tako rafinirano tanko kovanu sjekiru. A kako sam u prijašnjem postu lamentirao nije da mi fali iskustva sa sjekirama.
Nikada ni kasnije nisam u ovim krajevima vidio nešto slično iako sam tražio. Siguran sam da se u Delnicama i gorskim krajevima Hrvatske možda može i pronaći poneka tanja tesarska sjekira ali su one u životu do sada od mene ostale skrivene.

Možda u svijetu još postoji tuce supersoničnih kovačnica sjekira ali za mene to i nije nešto bitno jer sjekiru kod kupnje volim primiti, procijeniti, odabrati a to virtualno internet narudžbom još uvijek baš i nije moguće. Dakle uz Husku i Hultu kod nas se još nudi i GB. Probao sam sve tri i apsolutno uvijek bi izabrao GB. Meni tih 200 kn koliko je ona skuplja po modelu od konkurencije ne znači puno a svakako je ako ne kvalitetnija ali onda sigurno ljepša od konkurencije.
Rekao bi da to svakako nije jednaki benefit za sve naše građane jer nekima je svejedno kako izgledaju kovački udarci na glavi sjekire ili forma drvene ručke ili otisnut grb i inicijali kovača. Mnogi u tome ne nalaze satisfakciju. Jednako kao što mnogi piju stolno vino iz rinfuze. Ja sam tip koji voli svratiti do vinoteke i izabrat si baš ono što mi nepcu paše ako je realno u cijeni, kao što mislim da kod GB jest.

NAVIGATOR je napisao/la:

U dobrom se dijelu slažem sa Mrazom i dapače da Gransfors koristi reciklirane materijale a bar je čelik materijal koji se da savršeno reciklirati. U mojim očima to je samo plus a ne nedostatak.

Definitivno. U današnje vrijeme superkonzumerizma, stvaranja enormnih količina otpada i masovnog zagađivanja jedine planete na kojoj možemo živjeti svaki pokušaj da se smanji negativan otisak na okoliš je hvalevrijedan.

NAVIGATOR je napisao/la:
Nikada ni kasnije nisam u ovim krajevima vidio nešto slično iako sam tražio. Siguran sam da se u Delnicama i gorskim krajevima Hrvatske možda može i pronaći poneka tanja tesarska sjekira ali su one u životu do sada od mene ostale skrivene.

Nekada je svako selo imalo kovača i znanje se prenosilo s generacije na generaciju. Čak i sa pojavom Krautovog strojarskog priručnika 1950ih, koji je i danas nezamjenjiv komad literature, mnogo toga je ostalo neobjašnjeno ili nemoguće za provjeriti. Tada su se i čelik i drvo obrađivali po oku i po zvuku, što nije mogao svatko. S današnjim tehnologijama to pada u vodu i danas svaki tutlek koji si da vremena može napraviti dobar alat iz vrlo malo pokušaja.

Imam dvije takve sjekire, ručno kovane. Tanak list, široka brada, lagani luk, brušene na jednu stranu, naoštre se vrlo dobro vrlo lako, sve kako treba biti... osim što su tesarske.

Navigator i Mraz, evo osvrnite se na ovu moju iz ranijeg posta. Također tesarska sjekira ali taj termin je kod nas malo nezgodan. Ovo što ste vi nazvali tesarska bile bi bradve, postoje još i planjkače te širočke koje su nešto veće. Ali sva tri modela su naši kovači radili fantastično! Ova moja je tesarska ali simetrična pa je samim time upotrebljiva za normalno korištenje a ne samo za tesanje. No kao što sam napisao u tom postu, postoji jedan model malo lakši koji bi bio idealan. Ova moja je malo velika za izlete. Ali da, dokazuje da i naši znaju napraviti kvalitetnu sjekiru koja stvarno ni po čemu ne zaostaje za bilo kojom drugom

Termin tesarska se danas koristi uglavnom za sjekire u građevinarstvu za alat kojim se služe građevinski tesari. Sjekire za tesanje trupaca su bile uglavnom brušene jednostrano, poput dlijeta i bile su postojale lijeve i desne ovisno o otklonu od centralne osi, Nasađivale su se na oba načina, i kao poput danas uobičajenog ili poput slavonske, srpske ili bosanske, odozdo, kao motika, za bradve kratak, za bradvilje (teže i veće) dug držak. Lice sjekire dosta usko.
Bile su držane oštrima poput dlijeta; davnih osamdesetih radili su sa mnom u Osijeku majka i sin, porijeklom negdje iz Bosne, njihov otac i muž je, dok je kolega bio mali, ispričala mi je o njihovom preseljenju, ubijao vrijeme izvan rada u šumi kartajući se za novce i pijući ako nije tukao nju i djecu, pa je tako ostao i dužan poveći iznos novca. Vjerovniku nije mislio vratiti nego ga je i premlatio kada je izbila svađa i ovaj zatražio svoje. Premlaćeni ga je jedan dan dočekao na šumskom putu dok je dužnik išao u naselje, što li, i jednim zamahom plankače (bradvilja) skinuo glavu.
Danas rijedak alat, više se ne tešu trupci ili grede ručno.

Mariobab je sve napisao.

Bradva i širočka su ista stvar, malene tesarske sjekire za finije radova i popravke. Planjkača je istog grubog dizajna no veća i na dugoj dršci, ona je glavni alat u obradi. Planjkača je ovisno o lokaciji još zvana i bradvilja.

Sve dijele sličan generalni dizajn, usko lice, duga peta sa uskom bradom, drška pod otklonom od osi i fazeti s jedne strane kao dlijeto. Lijeve i desne.

Za simetričnu tesarsku sjekiru još nisam čuo.

Siročka kakvu ja poznajem je uvijek imala nasad (štilj) sfrkan u jednu stranu...bile su brušene u fazeti na jednu stranu dok bi ona koja je bila umirovljena nakon toga se brusila kak je ko stigao.Imam još doma kod staraca siročku staru valjda 100 godina,trebalo bi promjeniti nasad.

Mraz, širočka i bradva nisu jedno te isto. Slične su ali bradve su manje i imaju klasičan oblik oka dok su širočke puno veće a oko je u obliku cijevi slično kao kod finskih sjekira. One kod nas nisu česte a karakteristične su za alpske i prialpske zemlje. Postati ću koju sliku

Bradva

Širočka

Planjkača

A evo i kako ja to radim

Lijepo si to istesao. Sad, naziv "širočka" je lokalitet i recimo, mom tastu je širočka svaka sjekira duge brade. Davno je bilo i odavno više nemam knjigu iz predmeta "Strojevi i alati", ali da, nekako smo učili sjekire po nazivima ovako kao na linku iz starog Šumarskog lista. Tu nema još čestih na ovim prostorima, bosanske, srpske i slavonske sjekire, koje se razlikuju po dužini brade. Nasadi sjekira za tesanje su ponešto drugačije opisani nego što sam u prijašnjem postu naveo - sad, može biti da sam s vremenom pomiješao ali ove tri zadnje nabrojene se i danas nasađuju kako sam napisao.
Zanimljiv je opis nasade za bradvilj-plankaču da brada držalice ide kod te prema oštrici, s donje strane, time bi GeoVuky tvoja bila ponešto izvan povijesne točnosti.

Sad, spomenuo sam i lokalne nazive, u ovom zanimljivom izvatku iz ŠL 1/1982, se i nadžak naziva slavonskom sjekirom. Sjekira koja se i danas zove kranjska, nastala je u HR, prilagođena našim tvrdim i teškim vrstma drva. Pokrajina Kranjska je u K.u.K. bila druge granice da, nekog ne zbuni kako se vežu Kranjska i Hrvati.

"Sjekira bilo je od svakovrstnih oblika, ali reć bi, da su, narodi davali pilam za drvarstvo onaj oblik, koji je takodjer i za bojne svrbe prikladan bio.
Kod hrvatsko-srbskog naroda nalazimo taj prelaz oblika pile u nadjaku još i danas iraenito u Slavoniji, a taj nadjak upravo je prikladan za bojnu svrhu, a
osim toga za tamanjenje dračja, za izradbu sitnijeg drva i za presjecanje ogranaka, Slavoncu je nerazdruživi drug njegov nadjak. On je posve lagan, ima male ušice, a bridku oštricu, te je nasadjen na dugoj plosnatoj držalici. Ovuvrst sjekira možemo toga radi slavonskim orudjem nazvati.
Sjekira hrvatska (kranjska) obreteua je po Italcih. u dobi, kad je uzduž jadranskog mora po Istri i Hrvatskoj odpocelo proizvadjanje gorivih drva za italiju okog.l8OO. po Is., a to stoga, što joj racionalnijeg oblika neima za naše vrsti drva. Mu vrst sjekira, koje su do tri put težje od slavonskih s istom duljinom i razmjerno isto tako sa jakimi i dugimi ušicami, nije Slavonac i Srbin sve'do god. 1350. poznavao, a to bijaše dakle onih godina, kada su Hrvati iz Istre, Kranjske, i Hrvatske počeli u Slavoniji izradjivati hrastovinu.
Bradv a je stara, a poznavaše ju tesari u najstarijoj dobi. Kratka ћа-'adjena i dugim oštrilom sjeća nas na slične bojne sjekire. Nedvojbeno je dakle,
da je i bradva kod nas prastara.
Bradvil j je za tesanje najracionalniji, a uporaba istog jest hrvatski specialitet Eabio se je poslie hrvatske sjekire,,a najstariji, bradvilji kovani su
u XV. vieku.
U Slavoniju i Srbiju donieli su Hrvati prvi bradvilj oko god. 1850., kad
je naime proizvadjanje hrastovih podvaljaka započelo. "

Kako volim noževe, tako sam svojedobno bacio pogled i na sjekiru. Nije da ju sada da koristim svaki dan, za cijepnje itd, nego za hikove, planiranje, i sl.
Okay, volio bi imati i dobru sjekiru za cijepanje, te možda i to jednom kupim.

Well, od jednog lika sam kupio Švedu, te sam vrlo zadovoljan sa istom. Nisam veliki drvosječa niti survalist, ali meni ta sjekira veseli i baš mi slatka.

Objavljujem ovdje neke slike koje sam uslikao prilikom malog tesitanja, jer kada sam bio nabavio sjekiru baš me je zanimalo kakav je osjećaj barati sa njom.
Uspoređivao sam je sa CS sjekirom, kao i sa onim koje se mogu naći na svakom čošku.

Rezultat je naravno na strani Granforsice, CS je zauzeo srednju poziciju, a ove narodne sjekire posljednje.
GF roka tako dobro da je pravo zadovoljstvo barati sa njom. Kao od šale prolazi kroz drvo, dobar balans, vidi se da usporedno sa ovim ostalim odskače za klasu više.

To mi je sjekira za prirodu, te mislim da je pravi alat. Pravo majstorsko djelo. Mislim, svatko tko bi probao raditi sa njom da bi to ubrzo skužio.

I da, nemojte uzimati CS sjekire, nego rađe te pare dajte za GF i kupiti si pravu sjekiru koja možda dođe 2-3 puta više od nekog modela CS, al' je 10 puta bolja od CS.
CS mi je šminka, a GF provjereni alat.


Da, imam boljih alata od GF vrlo vjerojatno, ali nisam imao iskustva sa tim, tako da to ne mogu tvrditi.

Mariobab, istina ova moja bradva nema povijesno ispravnu dršku, to sam napravio kako bi isprobao jedan drugačiji način tesanja. Ali brzo sa se vratio na naše tradicionalno hehe
Lawman, ja kad uspoređujem dvije sjekire na nekom testu onda se barem potrudimo da obje budu jednako naoštrene. Neovisno o modelu i brendu sjekire, naoštrena će u 99% slučaj vam pobijediti neku tupu zahrđalu. Tako si u startu si zakinuti ovu drugu... Ishod bi vjerojatno bio jednak, ali svakako da bi se i ova druga puno bolje pokazala

@GeoVuky

O.K., to stoji kaj pišeš.

Međutim, znam kada su ove druge sjekire dolazile kao nove i kako su se ponašale pri radu.

Vjerovao sam i znao da je GF bolji od ovih sa kojima sam imao iskustva,
ali sam išao eto malo probati iste u paralelno u radnom testnom okruženju.

GF sjekire su mi kao Great Eastern Cultery među noževima sa kojima sam ja imao iskustvo. Tradicija, kvaliteta, duh starog dobroga vremena.

Uh ovdje baš ima znalaca za sjekire bradve, širočle
Ja znam samo za Balticu. Ono kaj je na divljem zapadu kolt 45 to je u Zagorju balta, za rješavanje nerješenih međususjednih odnosa. Ona je u Zagorju već stoljećima kriva za negativni natalitet.

Lawman baš krasna Wildlifica
GeoVuky baš respektabilan tesarski uradak planjke , to je za brvnaru?

Navigator, to je samo za praksu pa onda iskoristimo za nek manje orojektiće. Ali da, brvnara je dugoročni plan, sad se još praksam 😊
Ne znam za balticu, to je lokalni termin koji ne poznajem 😕

Bok, forumiti moji!
Skidam prašinu s tipkovnice da vas pitam koja bi ovo sjekira bila. Marka, podrijetlo, čelik i ostale informacije koje ne posjedujem. Našao sam je u mračnom kutku, ruzinavu i tužnu. Fosforna kiselina riješila je ruzinu a onu tvrdokorniju četka na bušilici. Sredio sam oštricu, poštovajući fazetu. Probao sam je zakaliti, no nema promjene u tvrdoći.


Inače mi Wetterlings, mala sjekirica poklonjena od Orla, tu i tamo posluži u vrtu oko borovine, dok je za svo ostalo trnje uzaludna. Ista ona koja je Maxini produljila život za 10 godina. No i dalje patim za Roselli sjekiricom. Zašto patim? Jer mi apsolutno ne treba, no dam si koji put sanjati.

Ugh... Dobro je napisati post nakon... Ajme, bit će godinama!

evo trag :

https://www.outdoors-forum.com/forum/viewtopic.php?t=2131






Imam i ja sličnu s istim žigom ....vrtnu......oduvijek se mota oko kuće ....

Pozdrav!
To je tzv. Kranjska sjekira (još se zove i krainer, belovar ili carniola) ovisno od regije. U svakom slučaju karakteristična je za Sloveniju, južnu Austriju i sjevernu Italiju. Česta je i kod nas ali ne izvorna... Znam čovjeka koji živi u Italiji uz granicu sa Slovenijom i Austrijom i ima dvije takve. Često se ispod žiga nađe i natpis KAMNIK. Što znači na žalost ne znam ali je vrlo moguće da je kovačija gdje su se proizvodile bila u Kamniku u Sloveniji. Taj grad/mjesto upravo se nalazi u području karakterističnom za kranjske sjekire.
Zašto si je kalio?

NAVIGATOR je napisao/la:
Ja znam samo za Balticu. Ono kaj je na divljem zapadu kolt 45 to je u Zagorju balta, za rješavanje nerješenih međususjednih odnosa. Ona je u Zagorju već stoljećima kriva za negativni natalitet.

Eh,sad si se ti priučeni purger/Zagorec našel baviti historijskim natalitetnim problematikama u Zagorju...kad je ko u Zagorju (od Seljačke bune) hbil nekoga s balticom Navi?

Procesi deagrarizacije te kasnije industrijalizacije rezultirali su preseljenje ljudi sa sela u grad. Zapošljavanje u
industriji i preseljenje u grad utjecali su na promjene u planiranju obitelji. Odgađa se stupanje
u brak i rođenje prvog djeteta do vremena kada su za to žene spremne. Takav način života
utjecali su na smanjenje nataliteta i nemogućnost povećanja broja stanovnika prirodnim
kretanjem. (Šperanda, Radan, Rakošec, 2018)

Znači nije baltica kriva nek je Zagorec videl da mu je blizu beli Zagreb grad pa se preselil u njega,ostavivši doma mameka i tateka...sad se druge ili treće generacije Zagrepčanca vraća domeka na djedovine jer se od ojkavice i gangi nemreju više normalno spominati po Zagrebu.
I kad se vrneju onda i ostaneju čime se normalno i natalitetna slika popravlja jer po Zagorju je puno mračnih kljetica i kopića sijena i slame,friški zrak i opčenito mirniji način života pa i gospođe daju više gosponima da ih se prehiti na pleća negde na senjaku.
Od kad su se počeli zagrepčanci vraćati na domačiju mi čru Zagorci nemremo spati po noči kak se to po noći čuje,samo neko mrnjafkanje i sknjekanje...ali dobro,nek se naganjaju,dece treba biti.

Hvala na odgovorima.
Prvo sam je žario na meko zrno, da bih popravio oštricu koja je ličila na pilu. Valjda su tukli armature s njom ili je zamijenili za kramp. Definitivno je mlaćena sa macolom, po deformaciji na peti. Volim turpiju, ne i brusilicu, pa je logično da ju omkešam prethodno. Još je nisam nasadio pa možda ponovim otvrđivanje, ali ovaj put uz cementaciju. Čisto tako, jer mogu. Nema škode!
Koliko bi to bila stara glava, sudeći po žigu, tradiciji i ostalom?

Fratt je napisao/la:

NAVIGATOR je napisao/la:
Ja znam samo za Balticu. Ono kaj je na divljem zapadu kolt 45 to je u Zagorju balta, za rješavanje nerješenih međususjednih odnosa. Ona je u Zagorju već stoljećima kriva za negativni natalitet.

Eh,sad si se ti priučeni purger/Zagorec našel baviti historijskim natalitetnim problematikama u Zagorju...kad je ko u Zagorju (od Seljačke bune) hbil nekoga s balticom Navi?

Procesi deagrarizacije te kasnije industrijalizacije rezultirali su preseljenje ljudi sa sela u grad. Zapošljavanje u
industriji i preseljenje u grad utjecali su na promjene u planiranju obitelji. Odgađa se stupanje
u brak i rođenje prvog djeteta do vremena kada su za to žene spremne. Takav način života
utjecali su na smanjenje nataliteta i nemogućnost povećanja broja stanovnika prirodnim
kretanjem. (Šperanda, Radan, Rakošec, 2018)

Znači nije baltica kriva nek je Zagorec videl da mu je blizu beli Zagreb grad pa se preselil u njega,ostavivši doma mameka i tateka...sad se druge ili treće generacije Zagrepčanca vraća domeka na djedovine jer se od ojkavice i gangi nemreju više normalno spominati po Zagrebu.
I kad se vrneju onda i ostaneju čime se normalno i natalitetna slika popravlja jer po Zagorju je puno mračnih kljetica i kopića sijena i slame,friški zrak i opčenito mirniji način života pa i gospođe daju više gosponima da ih se prehiti na pleća negde na senjaku.
Od kad su se počeli zagrepčanci vraćati na domačiju mi čru Zagorci nemremo spati po noči kak se to po noći čuje,samo neko mrnjafkanje i sknjekanje...ali dobro,nek se naganjaju,dece treba biti.

A otkad ste vi Zagorec ? Naime, moja bliska prijateljica Željka B. (djevojački C., rođenjem iz Đurmantza), koja živi u Svetom Križu Začretju, tvrdi da ste notorni i beskrupulozni kradljivac identiteta, koji je, u stvari, iz Gračaca i zove se Manojlo Čubrilo !!!

Strider, sad je jasnije možda da probaš još u vodi zakalit ako se u ulju nije?
Na žalost ne znam ništa više, moja neka procjena bi bila oko 120-80 godina, ne baš precizno...

Ugh, voda mi je neprijatelj! Kako za piće, tako i za kaljenje. Mnogi su mi radovi unesrećeni u bujolu s vodom!
Neka, mlada je to glava, čak i uz toliku grešku. Mislim, mlada naspram nekih forumita...