ČPP - ČELICI

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA - ČELICI ZA NOŽEVE

Sadržaj:

I. Što utječe na radni učinak čelika?

A. Uvod
B. Oštrenjem do radnog učinka
C. Dizajnom do radnog učinka
D. Karakteristike čelika
E. Koji je "najbolji čelik"

II. Elementi u čeliku

III. Čelici

A. Karbonski. legirani i alatni čelici
B. Nehrđajući čelici
C. Damasticirani čelici
D. Ostali materijali za izradu oštrica

IV. Korištena literatura te popis pojmova na HR i ENG.


I. Što utječe na radni učinak čelika?

A. Uvod

Čelik je jezgra oštrice, njezino srce. Potraga za čelicima boljeg radnog učinka zadnjih je godina dovela do velikog broja predivnih materijala. Čelik samo po sebi, naravno, nije jedini faktor radnog učinka nekoga noža. Toplinska obrada, geometrija oštrice, geometrija drške te materijali svi utječu na to kakav radni učinak ima nož kod određenog zadatka. Međutim, ove druge kvalitete mogu biti teške za izmjeriti; gledanjem u oštricu ne možete ocjeniti koliko je dobro napravljena toplinska obrada a možete samo nagađati kakav će radni učinak imati takva geometrija. Kod čelika međutim, možete dobiti popis svih elemenata a time i nešto mjerljivo i donekle zadovoljavajuće.

Iz tog je razloga vrlo lako upasti u zamku traženja i kupovanja "boljeg ili najboljeg" čelika a zanemarivanja ostalih bitnih faktora. Nož je puno više od samog čelika koji ga čini i bitno je to zapamtiti. Želim još napomenuti da mnogi kvalitetni moderni čelici imaju toliko sličan radni učinak da su razlike gotovo marginalne i ponekad je navodna kvaliteta čelika manje bitna nego ostali faktori poput toplinske obrade, geometrije te ostalih korištenih materijala.

Pitanje poput "koji je najbolji čelik" ili "rangirajte ove čelike od najboljeg do najlošijeg" se često pojavljuje. Odgovori na to pitanje nikada ne mogu biti potpuno točni jer ovisno o vrsti posla koju će nož raditi, geometriji oštrice te toplinskoj obradi, riječi "najbolje" i "najlošije" su prilično prilagodljive.

B. Oštrenjem do radnog učinka

Ovo ne znači da se značajne razlike u radnom učinku čelika ne mogu postići odabirom odgovarajućeg čelika za posao. U biti, odabir čelika može znatno utjecati na njegovu uporabnu vrijednost. Ali, da bi se stvarno istaknula prednost određenog čelika potrebno je prilagoditi geometriju fazete te način oštrenja. Ako krhak čelik daje dobre rezultate kod određenog posla naoštren na 25-stupnjeva po strani, čvrst i žilav čelik dati će malo bolje
rezultate ako je također naoštren na 25-strpnjeva po strani. Međutim, da bi se stvarno pokazala nadmoć boljega čelika potrebno ga je naoštriti na npr. 20-stupnjeva po strani ili manje. Prednost boljeg čelika je ta što je dovoljno izdržljiv da podnese manji kut oštrenja - a manji kut oštrenja znači daleko bolje rezne osobine. Neku oštricu lako je dovesti sa "osrednjih" reznih osobina do "izvrsnih" samo oštrenjem od manjim kutem.

Moj savijet je da prednosti boljih čelika imate na umu kod oštrenja, jer ako sve noževe oštrite na isti način i pod istim kutem tada vaša potraga za boljim čelikom može biti manje naglašena jer su razlike u radnom učinku noževa ponekad samo marginalne.

Na internetu se često mogu vidjeti primjeri gdje osoba želi nadogradnju sa njihovog ATS34 čelika na npr. S30V a u sljedećem postu izjave da sve noževe oštre pod kutem od 22-stupnja. Čemu potrošiti više novca za prelazak na bolji čelik da bi se dobio samo marginalno bolje držanje oštrine bez ikakvih prednosti u reznim osobinama. Kada bi ista osoba iskoristila prednosti boljeg S30V čelika i smanjila kut oštrenja na 18-stupnjeva dobila bi veliki skok u reznim osobinama noža a zadržala dobro držanje oštrine i tada bi prelazak na skuplji čelik imao smisla.

C. Dizajnom do radnog učinka

U gornjem dijelu naglasio sam što kupac može napraviti da bi izvukao maksimum iz kvalitetnog čelika. No kupac je samo polovica jednađbe; sada ću naglasak staviti na to što proizvođač može napraviti prelaskom na bolji čelik. Kako proizvođaš prelazi sa jednoga čelika na drugi često je moguće prilagoditi dizajn nekoga noža prednostima boljeg čelika i time poboljšati radni učinak.

Na primjer, možemo napraviti radni nož iz ATS-34 čelika. Kako bi bili sigurni da će ATS-34 bez oštečenja izdržati stresove kakvi se javljaju pri takvom radu fazeta će se ostaviti malo deblja (žrtvujući rezne osobine), tvrdoća će se nešto smanjiti (žrtvujući držanje oštrine) ili oboje. Ako isti nož radimo od mnogo izdržljivijega S30V čelika, moguće ga je cijeloga stanjiti (olakšavanje, bolje rezne osobine) te dignuti tvrdoću (bolje držanje oštrine). Prelaskom na diferencijalno popuštani 5160, nož možemo dodatno reprofilirati za još bolji radni učinak. Ako pak govorimo o nožu za borbu prelazak sa 1095 na 3V čelik znači da cijeli nož može biti tanji, lakši, brži i sa boljim reznim osobinama dok se i dalje zadržava integritet oštrice.

Stoga, kako bi stvarno istaknuli prednosti određenih čelika potrebno je dizajn noža prilagoditi samom čeliku gdje god je moguće. Ako proizvođač nudi isti nož u raznim čelicima raspitajte se koje su karakteristike tih čelika te kako je i gdje dizajn noža prilagođen upravo njima.

Imajte na umu da proizvođač može imati i dobrih razloga za zadržavanje istog profila oštrice kod prelaska na drugi čelik. Možda je bolji u toplinskoj obradi jednoga čelika, možda bolji čelik nije dostupan o pločama manje debljine, možda umjesto boljih reznih osobina želi napraviti izdržljiviji nož, a možda njegovi kupci više volje deblje oštrice bez obzira na radni učinak pojedinih čalika.

D. Karakteristike čelika

Što je to što uopće tražimo u nekim čelicima? Pa eto, tražimo tvrdoću, izdržljivost, žilavost, otpornost na trošenje te držanje oštrine. Ponekad također tražimo i otpornost na oksidaciju tj. hrđanje.

Otpornost na trošenje (wear resistence): Baš kako naziv kaže, otpornost na trošenje je otpornost određenog čelika na abraziju. Generalno govoreći, količina, tip te raspored karbida u čeliku je to što određuje otpornost na abraziju.

Čvrstoća (strenght): Sposobnost čelika da izdrži određeni teret bez trajnog deformiranja. Za mnoge tipove posla čvrstoča je iznimno bitna. Kada god se reže nešto tvrdo ili se stavlja lateralni stres na oštricu cvrstoća je kritični faktor. Kod čelika čvrstoća je u direktnom odnosu sa tvrdoćom čelika; što je čelik tvrđi to je i čvršči. Imajte na umu da Rockwell test kojim se mjeri tvrdoća čelika mjeri tvrdoću matrice čelika a ne njenih karbida, zato je moguće da mekši čelik sa manjim rezultatom na Rockwel testu ima bolju otpornost na trošenje od nekog tvrđeg čelika. Na primjer S60V na 56 Rc i dalje ima veću otpornost na trošenje od ATS-34 na 60 Rc, dok je pak ATS-34 čvršći.

Žilavost (toughness): Sposobnost čelika da izdrži udarac bez trajnih oštećenja pod kojima mislim na pukotine, chipping i tome slično. Žilavost je očito vrlo bitna kod poslova poput sječenja i cjepanja, no bitna je i kod rezanja materijala kod kojih rezi brid udara u tvrde nečistoće (primjer je karton koji je često pun nečistoća).

Proizvođač će često na račun žilavosti oštrice smanjiti njenu čvrstoću. Generalno govoreći, u rangu tvrdoće u kojem određeni čelik ima dobar radni učinak, povečanjem tvrdoće povećava se i čvrstoća ali se smanjuje žilavost. Ovo nije uvijek nužno točno no možemo uzeti kao generalno pravilo uz koje dolazi pokoja iznimka. Uz to, želim reći da različiti načini toplinske obrade istog čelika kao rezultat mogu imati čelik iste tvrdoće no različitih karakteristika.

Otpornost na koroziju (stain resistance): Sposobnost čelika da odoli hrđanju tj. oksidaciji. Očito je da ova karakteristika može biti vrlo bitna kod korištenja noža u korozivnom okruženju, npr. slanoj vodi. Dodatno, neki materijali su acidni (acid- kiselina) kao npr. hrana (ponajviše voće) pa uzrokuju površinsku oksidaciju koja može dovesti do gubitka oštrine tokom vremena. Ova vrsta oksidacije poznata je kao plemenita hrđa tj. patina. Kod nehrđajućih čelika na otpornost na hrđanje najviše utječe postotak kroma, točnije kroma koji nije povezan u karbide. Što je više kroma povezanoga u karbide to je manje slobodnog kroma što znači bolja otpornost na trošenje ali manja na oksidaciju. Ovisno o sastavu čelika te toplinskoj obradi, dva čelika sa istim postotkom kroma često imaju različitu otpornost na hrđanje.

Držanje oštrine (edge holding): Sposobnost čelika da drži postignutu oštrinu. Mnogi griješe misleći da su drženje oštrine i otpornost na trošenje jedno te isto. To uglavnom nije istina. Držanje oštrine je svojstveno poslu za koji je nož namjenjen,a funkcija je otpornosti na trošenje, čvrstoće i žilavosti. Različiti poslovi zahtjevaju različite karakteristike za držanje oštrine. Rezanje kroz karton koji je pun nečistoća a mekan zahtjeva visoku žilavost zbog toga što su mikro-oštećenja glavni razlog gubitka oštrine. Kod rezbarenja vrlo tvrdog drva čvrstoća je bitan faktor jer je glavni razlog gubitka oštrine preklapanje reznog ruba. Otpornost na trošenje je vrlo bitna kod rezanja vrlo abrazivnih materijala poput npr. tepiha. Kod nekih poslova, npr. kod obrade hrane, otpornost na hrđanje je također bitan faktor jer oksidacija "pojede" rezni rub te smanji oštrinu.

Osim ovih osnovnih karakteristika, postoji još nekoliko koje značajno utječu na radni učinak čelika:

Oštrivost (ability to take an edge): Neki se čelici naoko mogu puno bolje naoštriti od drugih, čak i ako se oštre na potpuno isti način. Zrnastiji tj. čelici sa fino-zrnatom strukturom se lakše oštre od čelika sa grubo-zrnatom strukturom te to može uvelike utjecati na radni učinak. Dodavanje malih količina vanadija je jednostavan način za dobivanje fino-zrnatih čelika. Također, cilj kovanja i toplinske obrade je dobivanje što finijeg zrna, stoga su odabir čelika i način obrade oboje važni za krajni rezultat.

Proizvodni proces (manufacturing process): Čelici sa manje nečistoća imaju bolje karakteristike od onih sa više nečistoća. Čišći čelik će često biti čvršći i žilaviji sa manje uklopina. Kvalitetni proces potreban za dobivanje dobrih čelika mora sadržavati AOD proces (argon-oxygen-decarburization) dok se za još čišće čelike koristi VIM/VAR proces (vacum-induction-melting/vacum arc remelting) poznatiji kao "dvostruko vakumski taljeni" čelik.

Zubatost (edge toothiness): Neki čelici čak i kada su naoštreni kao britva i ispolirani imaju agresivan (nečist, neuredan) rez što je rezultat mikro-seracija koje tvore njihovi karbidi.

E. Koji je najbolji čelik?

Razumjevanje gore navedenih karakteristika dovodi vas i do fundamentalnog razumjevanja samoga čelika te kako izbor određenog čelika utječe na radni učinak. Često postavljeno pitanje je "koji je najbolji čelik za nož?". Odgovor na ovo pitanje uveliko ovisi o tome koju namjenu čelik ima, kakva mu je toplinska obrada i koji je dizajn oštrice stoga taj odgovor nikada ne može biti jednostavan i potpuno točan. Za ljubitelje oštrica najbolje je uložiti malo vremena u proučavanje karakteristika te elemenata u čeliku jer će jedino tada moći naći "najbolji" čelik za posao koji je potrebno obaviti.

Kada se sve zbroji i oduzme, možete vidjeti kako ove karakteristike mogu utjecati na vaš izbor čelika. Da sa vratim na S60V i ATS-34, često se S60V navodi kao apsolutno superiorniji čelik od ATS-34. Ali S60V je često relativno mekan sa kojih 56 Rc da nadoknadi manjak žilavosti. Čak i u toj "mekanoj" formi izobilje dobro raspoređenih vanadijevih karbida daje mu superiornu otpornost na trošenje naspram ATS-34 pri zadovoljavajućoj žilavosti. Međutim znači li to da je S60V u svemu bolji od ATS-34? Pa, mnogim su korisnicima noževa preklapanje reznog brida i udaranje o tvrđe predmete glavni razlozi gubitka oštrine. Ti će korisnici imati bolje držanje oštrine kod žilavijeg ATS-34 nego mekanog S60V. Korisnik S60V čelika može staviti veći kut oštrenja, no tada će puno izgubiti na reznim osobinama noža.

Sljedeće generalno pravilo koje bih izvukao iz ovoga je:

Znati koje će poslove nož obavljati i biti svjestan točnih razloga gubitka oštrine, te razumjevanje osnovnih karakteristika čelika će vam puno pomoći pri odabiru najboljeg čelika za određeni nož.


Sljedeće ću opisati elemente u čeliku i kako koji utječe na karakteristike istoga. U vašoj potrazi za nožem sa najbojim čelikom, preporučam vam da ispitate proizvođača ili svog majstora koji čelik bi on koristio za određeni nož jer će on uglavnom znati koji čelik će se bolje ponašati za određenu zadaću. Kako sam već napomenuo, kvalitetna toplinska obrada je apsolutno najbitniji faktor izvlačenja maksimuma iz čelika, stoga majstor koji je usavršio toplinsku obradu jednoga čelika može od istoga može napraviti noževe za razne primjene. Nemojte nikada birati čelik samo na račun tablica i teorijskih karakteristika, uvijek istražite koliko ga proizvođać ili majstor može kvalitetno obraditi.

II. Elementi u čeliku

U najjednostavnojoj formi čelik je željezo sa dodatkom ugljika. Ostali elementi dodaju se kako bi čelik dobio drugačije osobine. Slijede najvažniji elementi u čeliku te primjeri čelika koji sadrže te elemente.

Dušik (nitrogen, 7, N): Koristi se kao nadomjestak određenog postotka ugljika. Čelici su takvim inputom otporniji su na koroziju i imaju značajno poboljšana mehanička svojstva. Povećava otpornost na zamor materijala, pridonosi prokaljivosti te otpornosti na trošenje. Koristi ga Jerry Busse u INFI-u .

Fosfor (phosphorus, 15, P): Nalazi se u malim količinama u svim čelicima, on je u biti zagađivač koji smanjuje čvrstoću.

Krom (chromium, 24, Cr): Dodaje se za otpornost na trošenje i prukaljivost (sposobnost postizanja veće tvrdoće) te najvažnije za dobivanje otpornosti na koroziju. Čelici sa 13+ % kroma uglavnom se vode kao nahrđajući iako po nekim definicijama čelik mora imati barem 11.5% slobodnog kroma da bi se smatrao nehrđajućim. Bez obzira na ime, nehrđajući čelici također mogu dobiti koroziju ako se ne održavaju. Dodavanje kroma u večim količinama smanjuje žilavost. Krom formira karbide i zato pojačava otpornost na trošenje.

Mangan (manganese, 25, Mn): Važan element u čeliku, mangan pridonosi fino-zrnatoj strukturi, prokaljivosti, čvrstoći te žilavosti. Također je bitan kod proizvodnje čelika jer smanjuje oksidaciju tokom procesa. Nalazi se u večini čelika osim u A2, L-6 te CPM420V.

Molibden (molybdeum, 42, Mo): Formira karbide, sprečava krhkost te održava čvrstoću na visokim temperaturama. Nalazi se u mnogim čelicima a u većim postotcima (1+ %) čelicima daje karakteristiku prokaljivosti na zraku (air-hardening). Primjer su A2 i ATS-34.

Nikal (nickel, 28, Ni): Pridonosi žilavosti čelika. Vjeruje se da pridonosi i otpornosti ka koroziju. Nalazi se u L-6 te AUS6 i AUS8 čelicima.

Silikon (silicone, 14, Si): Pridonosi čvrstoći i žilavosti čelika. Kao i mangan, bitan je u procesu izrade čelika.

Sumpor (sulphur, 16, S): Uglavnom nepoželjan element u čeliku, pridonosi strojnoj obradivosti čelika no smanjuje čvrstoću.

Ugljik (carbon, 6, C): Nalazi se u svim čelicima i najvažniji je element za prokaljivost čelika, pridonosi čvrstoći čelika no smanjuje žilavost. Čelici sa više od 0.5% ugljika poznati su kao visokougljični čelici (high-carbon).

Vanadij (vanadium, 23, V): Pridonosi prokaljivosti i otpornosti na trošenje. S ugljikom formira karbide koji su tvrđi od svih ostalih karbida. Također pridonosi fino-zrnatoj strukturi čelika što podiže žilavost i omogućuje sposobnost da se rezni rub dovede na vrlo visoku oštrinu. Mnogi ga čelici imaju u malim količinama dok ga M2, Vascowear, CPM T440V te CPM 420V imaju u večim količinama. Glavna razlika između BG-42 i ATS-34 je u dodatku vanadija kod BG-42.

Volfram (wolfram/tungsten, 74, W): Formira karbide i pridonosi otpornosti na trošenje te žilavosti. U pravilnoj kombinaciji sa kromom ili molibdenom daje brzorezne čelike (high-speed steel). Daje najtvrđe karbide nakon vanadija. M2 ga sadrži u večoj količini.

III. Čelici.

A. Karbonski, legirani i alatni čelici:

Ovi čelici su izbor večine kovača i majstora diljem svijeta. Nehrđajući čelici mogu se kovati no postupak je zahtjevan pa nije niti popularan; Sean McWilliams je jedan od poznatijih koji kuje takve čelike. Uz lakšu toplinsku obradu i bolja mehanička svojstva nude i mogučnost diferencijalnog popuštanja kako bi se napravila oštrica tvrdog reznog ruba a žilavih leđa. Ovi čelici će korodirati brže no nehrđajući što ovisi o sastavu samog čelika.

Po AISI sistemu označavanja svi 10XX čelici su ugljični dok su čelici s ostalim predbrojevima legirani; primjer je 50xx serija koja označava kromove čelike.

Po SAE sistemu označavanja, čelici kojima je prva oznaka slovna su alatni čelici; primjeri su W-2, A2 i O1.

Također, postoji i ASM klasifikacija čelika no rijetko se koristi u nožarskoj industriji pa ću nju preskočiti za sada.

Kod ugljičnih čelika zadnje oznake često približno pokazuju udio ugljika tako da 1095 ima ~0.95% ugljika, 52100 ima ~1.0% ugljika a 5160 ima ~.60% ugljika..

D2: Popularno je poznat i kao polu-nehrđajući čelik. Ima relativno visok postotak kroma od ~12%, no ne dovoljno da se klasificira kao nehrđajući čelik. Ima izvrsnu otpornost na trošenje. D2 je žilaviji nego nehrđajući čelici više klase poput ATS-34 no manje nego jednostavniji ugljični i legirani čelici spomenuti ranije. Kombinacija dobre otpornosti na koroziju i čvrstoće te izvrsne otpornosti na trošenje daje izvrstan čelik za mnoge namjene. Bob Dozier je jedan od poznatijih majstora koji ga koristi.

M2: Brzorezni čelik koji ne gubi karakteristike ni pri visokim temperaturama te se zato u industriji koristi u aplikacijama rezanja tvrdih materijala. Malo je čvršći od D2 te ima bolju otpornost na trošenje no vrlo lako korodira. Benchmade ga je koristio kod nekih AFCK (Advanced Folding Combat Knives) noževa.

A2: Izvrstan zrakom-prokaljiv čelik (air-hardening), čvršći je od D2 i M2 no s manjom otpornosti na trošenje. S obzirom da je zrakom-prokaljiv ne može se diferencijalno popuštati. Zbog dobre čvrstoće čest je izbor kod borbenih noževa, koriste ga Chris Reeve i Phil Hartsfield.

O1: Vrlo popularan nož kod kovača, na glasu je kao čelik koji oprašta pogreške. Čelik sa izvrsnim držanjem oštrine i žilavosti (doduše manja nego kod 5160) no slabom otpornosti na koroziju. O1 koriste Mad Dog Knives i Randall Knives.

W-2: Relativno čvrst čelik sa dobrim držanjem oštrine zbog 0.2% vanadija. Večina turpija radi se od W1 čelika koji je vrlo sličan W-2 no bez dodatka vanadija.

10xx serija: 1050, 1060, 1070, 1075, 1084, 1095 itd. Serija čelika koja se često koristi za radne noževe i mačete zbog dobrih mehaničkih osobina te niske cijene. Kako se zadnje oznake povečavaju tako raste postotak ugljika u čelicima, bolja je otpornost na trošenje no manja žilavost. Najpoznatiji predstavnik ove grupe je 1095 čelik koji je postao standard za mnoge proizvođaće. Relativno je čvrst, dobro drži oštrinu i lako se oštri no ima slabu otpornost na koroziju. To je vrlo jednostavan čelik legiran smo sa ugljikom i manganom.

Carbon V: Carbon V je oznaka koju koristi Cold Steel a ne određena vrsta čelika. Uglavnom se radi o 50100-B (oznaka proizvođača bila je 0170-6) čeliku kojeg je proizvodio Camullus te je tada bio vrlo popularan i široko korišten čelik no jedino je Cold Steel od njega napravio cijelu famu.

50100-B (0170-6): Ovo su dvije oznake istoga čelika. Vrlo dobar krom-vanadij čelik sastavom sličan O1 no dosta jeftiniji. 50100-B je u biti 52100 sa udjelom kroma smanjenim za 30% a oznaka -B pokazuje da je dodan vanadij. Po karakteristikama je negdje između 1095 i O1.

L-6: Također popularan čelik kod kovača, iznimno je čvrst sa dobrim držanjem oštrine no podložan je koroziji, jedan od ponajboljih ne-nehrđajućih čelika za noževe ako vam ga nije problem održavati. Jedna anketa iz '90 godina provedena među poznatijim svjetskim majstorima prikazuje ovaj čelik kao omiljeni odabir za noževe koje sami koriste.

5160: Jedan od najpopularnijih čelika kod kovača i majstora. Koristi se za mnoge tipove noževa no uglavnom one većih dimenzija i/ili za "hard-use" noževe. To je u biti vrlo jednostavan opružni čelik sa dodatkom kroma zbog prokaljivosti. Ima dobru otpornost na trošenje, dobro držanje oštrine te iznimnu žilavost. Pokazuje dobre karakteristike u širem spektru tvrdoća, tvrđe kaljen kod noževa koj zahtjevaju čvrstoću a mekše ko onih kojima je potrebna žilavost.

52100: Čelik za ležaje, nekada se koristio isključivo kod kovača no s pojavom ovog čelika u flahovima počeli su ga koristiti i majstori koji noževe rade OOČ metodom (obrada odvajanjem čestica). Sličan je 5160 no sa većim udjelom ugljika; bolje drži oštrinu i otporniji je na trošenje no manje je žilav. Popularan izbor za lovačke noževe. Sa porastom popularnosti ovog čelika te usavršavanjem toplinske obrade sve češče se koristi i kod velikih oštrica gdje pokazuje izvrsne osobine. Modificirani 52100 koristi Jerry Busse kod svojih jeftinijih noževa. Ed Fowler također često koristi ovaj čelik.

CPM 10V: Crucible'ov čelik donekle otporan na koroziju, pokazuje izvrsnu otpornost na trošenje te čvrstoću u rangu D2. Izvrstan odabir za oštrice gdje nije potrebna velika žilavost.

CPM 3V: CPM'ov iznimno žilav 3V daje odličnu otpornost na trošenje i relativno dobru otpornost na koroziju no jednom kada počne korodirati korozija se više ljušti nego širi površinski. Kada je potrebna iznimna žilavost i otpornost na trošenje, 3V je dobar izbor.

INFI: Infi trenutno koristi jedino Jerry Busse kod svojih Busse Combat Knives. Umjesto više ugljika (sadrži oko 0.5%) dodana je veča količina dušika. Rezultat je čelik visoke otpornosti na koroziju (u rangu sa D2), iznimno žilav za visoko legirani ingot čelik te sa iznimnim karakteristikama otpornosti na trošenje.

Vascowear: Prilično rijedak čelik sa visokim udjelom vanadija. Težak za obradu pa se više ne proizvodi (podatci kojima ja raspolažem).

B. Nehrđajući čelici

Zapamtite, svi čelici mogu korodirati no sljedeći čelici zbog povećanog udjela kroma od >14% imaju daleko bolju otpornost na koroziju od gore navedenih. Moram navesti da ne postoji univerzalni standard koji određuje potrebni postotak kroma kako bi se čelik klasificirao nehrdajućim; ASM Metal klasifikacija kaže da tu to svi sa >10% kroma, negdje se navode brojevi poput >13%, >14% itd. Po meni bi najlogičnije bilo mjeriti "nahrđavost" po postotku slobodnog kroma a ne ukupnom postotku s obzirom da se, ovisno o ostalim elementima, dio kroma s ugljikom veže u karbide. To je iz razloga što upravo slobodni krom stvara kromov-oksid koji čeliku daje otpornost na koroziju. Ostali elementi također igraju veliku ulogu u otpornosti pojedinog čelika na koroziju.

Zbog toga što se nehrđajući čelici često kale na istu tvrdoću (440C uglavnom oko 57 Rc, ATS-34 oko 59 Rc, S60V oko 56 Rc) bez obzira na proizvođača, donekle je lakše opisati performanse pojedinih čelika te klasa čelika nego kod gornje skupine gdje tvrdoće variraju ovisno o namjeni. Imajte na umu da klasificiranje čelika ponekad previše pojednostavi stvar te bi mnogi čelici prije mjesto našli između određenih klasa. Također, bolja toplinska obrada može bitno poboljšati karakteristike određenog čelika. Znam da se neće svi slagati sa ovakvom grupacijom čelika no nadam sam u nekom generalnom smislu to točno napravio. Pa sljedi:

420 i 420J: Predstavljaju nižu kategoriju nehrđajućih čelika. Vrlo su otporni na koroziju no i vrlo mekani, sa slabom čvrstoćom i malom otpornosti na trošenje. Očekujte brzo gubljenje oštrine kod noževa ovih čelika. Koriste se kod jeftinih noževa zbog lake mašinske obradivosti.

440A te 425M, 420HC, 12C27 i 6A (AUS6): Mogu se kaliti na veću tvrdoću zbog bolje čvrstoće te su otporniji na trošenje no ta otpornost je tek na granici prihvatljivosti. 440A i 12C27 su na vrhu ove grupe te oba imaju OK karakteristike nakon dobre toplinske obrade. 12C27 se vodi kao iznimno čist čelik te sa dobrom toplinskom obradom daje i dobre rezultate. 6A zbog udjela vanadija može dobiti vrhunsku oštrinu no ne ju i zadržati. 420HC kojega Paul Bos obrađuje za BUCK knives daje rezultate usporedive i sa višom klasom nehrđajućih čelika.

Gin-1, ATS-55, 440C, 8A (AUS8): Ova grupa sastoji se od čvršćih čelika otpornijih na trošenje. Generalno govoreći imaju odličnu otpornost na koroziju, iako ATS-55 ovdje ima nešto slabije osobine. 8A zbog udjela vanadija postiže visoku oštrinu no najslabiji je i najmanje otporan na trošenje u ovoj grupi. 440C uz dobru toplinsku obradu daje vrlo dobre rezultate.

ATS-34/154CM, VG-10 i S60V: Teško je generalizirati o ATS34 i 154CM jer su u toliko širokoj uporabi da kvaliteta toplinske obrade dosta varira. Ovi čelici pokazuju karakteristike visoke klase nehrđajućih čelika te vrlo dobro drže oštrinu no nisu posebno otporni na koroziju. VG-10 se može uspoređivati sa ATS-34 i 154CM iako je po svim karakteristikama za dlaku bolji. VG-10 zbog udjela vanadija ima fino-zrnatu strukturu te najbolju oštrivost u grupi. S60V ima daleko najveću otpornost na trošenje no kako se kali na oko 56 Rc relativno je slab u odnosu na ostale čelike u ovoj grupi te će brže izgubiti oštrinu kod poslova koji zahtjevaju čvrst čelik.

BG-42, S90V i S30V: BG-42 ima bolju otpornost na trošenje od svih ranije spomenutih nehrđajućih čelika osim S60V. Čvršći je od ATS34 i otporniji na koroziju. Zbog visoke otpornosti na trošenje može biti zahtjevan za oštrenje. Rijetko se koristi u masovnoj produkciji zbog teške strojne obradivosti. S30V je slabiji u otpornosti na trošenje od S90V (otporniji od BG-42) no prilično je žilaviji i lakši za oštrenje. Unatoč raznim diskusijama mogao bi biti "najbolji" čelik ove grupe zbog izvrsnih performansi, najlakše strojne obrade te najbolje oštrivosti.

Sada malo detaljnije o svakom čeliku:

420: zbog malog udjela ugljika od <0.5% ovaj čelik je vrlo mekan i slabo drži oštrinu. Često se koristi za ronilačke noževe zbog iznimne otpornosti na koroziju, te u nižoj klasi noževa zbog lake strojne obradivosti. Osim za slanu vodu ovaj čelik po meni treba izbjegavati.

420HC: Modificirani 420 sa višim udjelom ugljika i nešto boljim karakteristikama. Paul Bos je na glasu kao majstor za toplinsku obradu ovog čelika koji tada daje i karakteristike usporedive sa 440C.

440A - 440B - 440C: Postotak ugljika te prokaljivost ide od A (0.75%) do B (0.9%) do C (1.2%). 440C je izvrstan čelik više klase često obrađen na 57 Rc; dosta žilav sa dobrim držanjem oštrine na toj tvrdoći. '80ih bio vrlo popularan te je često nazivan prvim "superčelikom", titula koju je '90ih preuzeo ATS34. Sva tri čelika iz ove grupe dobro odoljevaju koroziji s time da je 440A najotporniji dok je 440C najmanje otporan. 440C je generalno vrlo dobar čelik česte primjene, iako sva tri čelika imaju karakteristike dovoljno dobre za svakodnevno korištenje. Žilaviji je i otporniji na koroziju od ATS-34 no slabiji i sa lošijim držanjem oštrine. Ako vaš nož nosi oznaku "440" uglavnom je riječ o 440A koji je jeftiniji i lako obradiv.

425M - 12C27: Oba su slična 440 seriji. 425M sa 0.5% ugljika često je korišten kod BUCK-a. 12C27 je skandinavski čelik često korišten kod Finskih puukko te Norveških noževa. 12C27 glasi kao dobar čelik, sa pažljivom toplinskom obradom ima vrlo dobre rezultate zahvaljući velikoj čistoći.

6A -8A - 10A (tj. AUS6 - AUS8 - AUS10): Japanski nehrđajući čelici usporedivi sa 440 serijom. 6A koristi Al Mar te je u rangu čelika niže klase pout 420J2. Cold Steel je popularizirao 8A te s njihovom obradom daje bolju žilavost no slabije držanje oštrine od ATS-34. Ovaj je čelik dobar izbor u srednjem rangu čelika poput ATS-55 i Gin-1. A10 ima približno isti udio ugljika kao 440C no malo manje kroma te je stoga malo manje otporan na koroziju no i malo žilaviji. Po karakteristikama je u rangu sa čelicima višeg ranga poput ATS-34. Sva 3 čelika imaju određeni postotak vanadija (koji manjka 440 seriji) koji poboljšava otpornost na trošenje i daje fino-zrnatu strukturu koja pak poboljšava žilavost i omogućuje vrlo visoku završnu oštrinu.

Gin-1 tj. G2: Čelik sa malo manje ugljika, malo više kroma i puna manje molibdena nego ATS34, često su ga koristili Spyderco i Benchmade kod svojih jeftinijih modela. Spyderco je naknadno prešao na ATS-55 i 8A. U globalu dobar čelik za svakodnevnu primjenu.

ATS-34 - 154CM: ATS-34 je '90ih godina bio najpoželjniji "superčelik" za izradu nehrđajućih oštrica. 154CM je originalna američka verzija ovog čelika no zbog toga što se dugo nije proizvodio mnogi su proizvođaći prešli na Japansku verziju tj. ATS-34. Oglavnom obrađen oko 60 Rc vrlo dobro drži oštrinu i dovoljno je žilav za manje oštrice čak i na toj visokoj tvrdoći. Manje otporan na koroziju od 440 serije. Spyderco, Benchmade te mnogi majstori koriste ovaj čelik. Unatoč popularnoj zabludi, oba se čelika proizvode AOD a ne VIM-VAR procesom.

ATS-55: Donekle sličan ATS-34 no sa dodatkom drugih elemenata i manjkom molibdena ovo je dobar čelik za oštrice no u svemu za dlaku slabiji od ATS34. Zbog manjka molibdena više kroma se veže u karbide pa je i slabije otporan na koroziju od čelika s istim postotkom kroma.

VG-10: Još jedan čelik visoke klase sa udjelom vanadija, ova čelik postiže zavidnu oštrinu te je u svemu za dlaku bolji od 154CM.

BG-42: "Bob Loveless je najavio da prelazi sa ATS-34 na ovaj čelik. Držite ga na oku, brzo će postati popularan unatoč visokoj cijeni i teškoj obradivosti" Bg-42 je donekle sličan 154Cm sa dvije bitne razlike- sadrži dvostruko više molibdena te sadrži 1.2% vanadija što mu daje izvrsno držanje oštrine, uz ostale karakteristike na zavidnom nivou. Trenutno slovi kao jedan od ponajboljih nehrđajućih čelika.

S60V (CPM T440V) - S90V (CPM T420V): Dva čelika koji izvrsno drže oštrinu no može biti teško tu oštrinu postići. Zbog specifičnog načina proizvodnje tzv. "particle metallurgy process" mogu primiti više legirnih elemenata nego čelici rađeni klasičnim metalurškim procesima. Oba sadrže visoki udio vanadija koji pridonosi njihovoj iznimnoj otpornosti na trošenje. Spyderco je tvrdoću S60V čelika spustio na 56 Rc kako bi dobio prihvatljivu žilavost no time je izgubio na čvrstoći. S90V je CPM'ov nasljednik 440V sa manje kroma i gotovo dvostruko vanadija, otporniji je na trošenje i žilaviji od S60V. U biti, vjerovatno ima najvišu otpornost na trošenje kod svih čelika korištenih za izradu oštrica. U rangu sa BG-42 ovo je jedan od ponajboljih nehrđajućih čelika za oštrice iako se rijetko koristi zbog cijene i teške obrade (skuplji i zahtjevniji za obradu od BG-42).

CPM S30V: Najnoviji "superčelik" kojega je proizveo Crucible, namjenjen upravo izradi oštrica. Ovaj čelik daje žilavost u rangu A-2 sa otpornosti trošenje na korak S90V pri razumnoj tvrdoći od 59 Rc. Ove karakteristike čine ga trenutno jednom od najpoželjnijih nehrđajućih čelika.

H1: Čelik kojeg koristi Spyderco a reklamira se kao 100% nehrđajući. Tajna visoke (potpune?) otpornosti koroziji je u njegovom sastavu; sadrži svega 0.15% ugljika koji je zamjenjen postotkom dušika od 1% te visokom količinom nikla (6-8%), silikona (3-4.5%), mangana (2%), molibdena (0.5-1.5%) i kroma (14-16%). S obzirom da je relativno nov nisam našao podatke o karakteristikama ovog čelika.

"400 serija" (400 series stainless): Prije nego je Cold Steel prešao na 8A, mnogi njihovi nehrđajući noževi nosili su ovu oznaku po čemu su ih i mnogi drugi proizvođaći krenuli isto označavati. Koje su točno čelici upotrebljavani za ove noževe nije potvrđeno no nagađe se da se radi najviše o 440A i 440B.

C: Damasticirani čelici

Damasticirani čelik može se raditi iz estetskih i/ili funkcionalnih razloga. Estetski, izbor pravih materijala je vrlo bitan; jedan sjajni čelik te jedan tamniji za izjetkati te dobiti predivne uzorke. Ako proizvođač/majstor želi estetski lijep uradak no bez potrebe za funkcionalnosti može koristiti i nikal koji je vrlo sjajan no nema posebno dobre karakteristike. Drugi faktor koji utječe na izgled je i uzorak spajanja/kovnja. Danas se damask proizvodi u velikom broju uzoraka.

Sljedeći čelici daju svjetle linije:

A. L-6 i 15N20 (Švedska verzija L-6) - udio nikla
B. O1 - udio kroma
C. ASTM 203 E - udio nikla
D. Nikal

Sljedeći čelici daju tamne linije:

A. 1095 tj cijela 10xx serija
B. 5160
C. 52100
D. W-2

D. Ostali materijali za izradu oštrica

Talonite - Stellite 6k - Boye Dendritic Cobalt tj. BDC: Ove legure kobalta imaju izuzetnu otpornost na trošenje te su praktički potpuno nehrđajuće. Stellite 6k je na tržištu već dugo no zbog visoke cijene proizvodnje te teške obrade rijetko se koristi. Talonite je lakši za obradu te zadnje vrijeme dobiva na popularnosti. David Boye koristi svoj proces ljevanja kako bi dobio BDC, materijal koji je žilav i ima izvrsnu otpornost na trošenje no relativno je slab.

Titanij: Novije legure titanija mogu se kalit na 50 Rc te se polako približavaju upotrebljivoj tvrdoći. Iznimno je otporan na koroziju te je nemagnetični materijal. Ovaj materijal popularan je za skuplje ronalačke noževe a popularizirali su ga Navy SEALs zbog korištenje titanijskih noževa u ronilačkim misijama te kod rada sa magnetski-detoniranim minama. Tygrys knives koristi patentirani lamint čelika i titanija kod svojih oštrica.

Keramika: Mnogi noževi se nude sa keramičkim oštricama. Ove su oštrice uglavnom krhke i teško se oštre u kučnim uvjetima, no izuzetno drže oštrinu. Boker i Kycera rade keramičke noževe. Kevin Mc'Clungcame je napravio verziju keramike koja je mnogo žilavija od prijašnjih, dovoljno žilava da se može koristiti kao oštric noža za večinu reznih zadataka. Izuzetno drži oštrinu i može ju se oštriti.

svaka cast mraz ....

Svaka čast, Mraze. Žao mi je da ja niasm uspio ranije nešto takvog publicirati.

Radi kompletnosti - nekoliko komentara:

1. imam Spyderco Chinook I u S60V (ran9ji naziv 420V). Izuzetni čelik - izuzetno sam se razrezao na njemu.

2. ja bi uvrstio u tvoj pregled i BG-42 kojeg većina znalaca smatra najboljim ingot čelikom.

3. nije mi jasno zašto bi 3V bio izuzetan za borbene nožev. Ima dvije klase (u grubo) borbenih noževa (oni koji su dobar utility za vojnike i oni koji mogu poslužiti za CQC (Close Quaters Combat). Za ove posljednje je dobar SVAKI čelik koji se daje naoštriti. Moj najbolji nož u toj kategoriji je LHR u čeliku 420HC.

Mrazomore HVALA puno...ovo je ipak veliki trud

Hvala na pohvalama no prihvaćam i kritike

Gospodine Franco G, usporedbe sam preuzeo sa teksta koji sam prevodio i prilagođavao i nisu moje osobno iskustvo. Ako sam gdje pogriješio, stavio krivu informaciju ili za kakav pojam postoji prikladnija riječ u Hr jeziku slobodno me ispravite, cijenim svaki doprinos temi.

Također, ako imate novijih/točnijih informacija ili osobna iskustva rado ću njima dopuniti tekst.

@Mraz ,

..odavno na forumu (po pitanju teme ) nisam pročitao ovako dobru prezentaciju .
Jasno ,razložno i kompletno ..,svima koje ''problematika '' čelika zanima ,a sreću se s ''početnim upitnicima'' preporučio bi za pročitati -više puta .
Ujedno kao ''kratki priručnik'' ,i kao odličan ''skup odgovora'' na jako puno pitanja kojim izbjegavamo multipliciranje tema .
Mislio sam staviti dvadesetak tablica o aprox. postotnim udjelima ''dodataka '' u nekim spominjanim čelicima ,ovisno o zainteresiranosti kolega za isto, kako se tema bude dalje razvijala .
Svaka čast za trud !

Hvala na lijepim riječima.

Ako nije problem da mi tablice pošaljete na PP pa da iz njih i ovih koje ja imam izvučem podatke u jednu veliku tablicu ili listu radi preglednosti teme?

mraz...imas pivu od mene iduci put(nadam se da pamtis kolko ih vec imas jer sam ja zaboravio )...trazim ovo vec neko vrijeme

Svaka čast!

dodani "karbonci" =)

Hvala-napokon na jednom mjestu sve sto pocetnici(ukljucujuci i mene) trebaju znati

Svaka cast

Mraze,

šaljem ti tekstove o čeliku BG-42 koje pišu Sal Glesser i Chris Reeve. Možda ti pomogne nadopuniti tvoj Compendium.

Ako možeš iskoristi - ostalo pobriši.

Usput, čelik S30V i S35VN nastali su u zajedničkom projektu partnera: Chris Reeve i kompanija Crucible - pokušaj da se načini stainless verzija famoznog čelika 3V.




Quote:
Cliff - BG-42 is a VIM VAR steel (Vaccuum Induction Melted / Vaccuum Arc remelt).

Because of the enormous pressures ball bearings are exposed to, the refining process is required to withstand those forces. forces much greater than a knife would ever be required to withstand, but the knife blade gains advantages in toughness and grain structure by using ball bearing steels. 52100 is another ball bearing steel (not stainless) that exhibits many of the same advantages.

sal
It is also interesting to read Sal & Chris Reeve conversation. In reply to Sal, Chris writes
Quote:
These kinds of threads are always interesting, even if not always totally conclusive and my thanks to Sal and everyone else for their input. I thought I would make some comments - give a little of my philosophy as to why I use BG42 and resist some of the other materials suggest!

I have a substantial financial investment in the equipment and processes that are used in my workshop. I have chosen to go along a path that involves my designs, my style of machining and certain types of materials. None of these choices have been made by accident or without substantial research. That I choose not to use a blade material suggested is based on a wide variety of reasons, not simply its cutting ability, or cost, or whether the material is easy or difficult to machine or whether it is trendy.

The fact that the Sebenza is a semi-production knife does not mean that if there is a better material we would or could not change to it. The point is that it has to be substantially better to warrant the cost of the R&D and new processes.

Talonite won’t work in my production because it would involve a major change in how we make our blades. A change like that would cost a tremendous amount in time and equipment and I do not believe that the performance of Talonite warrants that. I would like to see some Catia cutting test results some day – how about it Sal?

Do not misunderstand me by thinking I would never change to some other material, but for now, BG42 is the most appropriate steel for me. That BG42 is ingot steel and not CPM does mean it is inferior. BG42 is used for the manufacture of ball and roller bearings, which are used in the turbines that hold the airplanes of our favorite airlines in the air! The manufacturing requirement is to aircraft mil specs, so the material is extremely clean and consistent. This is achieved by the VIM (vacuum induction melt) / VAR (vacuum arc remelt) process that refines the material and burns out impurities. If needed, the process will be done twice.

Vanadium is a very desirable metal to have in the mix, but too much is not good either. Metallurgy is a rapidly advancing science and who knows what changes are to come. Machining and grinding methods are changing rapidly as well and these may enable us to work more easily with some of the high vanadium alloys. Some of the higher Vanadium content steels are very wear resistant in controlled cutting tests but, under general-purpose use, leave something to be desired.

Remember making one knife is one thing, making 100 of them is a whole different ball game. I have been at both ends of the spectrum - I started this company making one knife at a time in my garage at home 16 years ago. Now we make 200 knives at a time and, believe me, the problems multiply rather than diminish.

We have no secrets in heat treatment process - we just work hard at it and pay close attention to the details. The spirit of a blade lies in the heat treatment process. It does not matter how good the grade of steel is, if it is not heat treated properly then it will not perform. We continually explore ways to improve the processes we use - refining our heat treatment, bringing our tolerances closer and ensuring that our knives are the best we can possibly make.


Chris

and

BG-42 resurrection
________________________________________
I have found the post started by Nemo seven years ago. Nemo was very excited about BG-42 steel in his Sebenza.

Sal responded:
Quote:
Cliff - Sorry if I gave that impression. Of the steels that we have tested for edge retention and initial sharpness, there were 4 in that "upper" range of our own tests. 440V, 420V, BG-42 and ZDP-189.

In actual numbers (smaller range done from averages) BG-42 tested better than CPM-440V & ZDP-189 in both initial sharpness and edge retention. This was with Chris' heat treating.

Dodano još malo teorije.

Franco, hvala na inputu za ovu temu. Nisam htio ići u detaljne opise niti jednog čelika jer bi ovo trebao biti svojevrsno vodić za početnike no pročitao sam sve što sam našao o BG.42 i mogu reći da big rado posjedovao jedan komad istoga.

Pozdrav i veeliki Respect

Imam pitanje za Vas.
Može li se RWL-34 termički obraditi i da da dobre rezultate sa nekim normalnim postupkom bez neke mega giga krio tehnologije?

Kakva su vaša iskusva?

Može, ja imam nešto sitno iskustva s njim (5-6 oštrica) i rezultati su bili oko 59 Rc nakon završene TO. Kolega Joleander mi je puno pomogao savjetima i opisom svojeg načina TO.

Baš radim jedan nožić od RWL-a pa mogu napraviti temu sa opisom ali potrajati će dok sve završim.

Odlično,jedva čekam

Pozdrav svima,
Potreban mi je savet u vezi nabavke čelika.
Uspeo sam da pronađem čelik č4832 u odgovarajućoj debljini (3.4.5mm) i interesuje me kakav bi bio za izradu noževa.
Na istom mestu su u mogućnosti da nabave i č3840 debljine 7mm po 3.6e/kg (to je O2 čelik prdpostavljam)
Ukoliko neko ima inf. kakav je č4832 za oštrice bio bih zahvalan.
Pozdrav. :obscene-drinkingcheers:

odlicna tema.pa molim da mi netko malo pojasni celik n690 naspram vg-10 celika.
zahvaljujem unaprijed

Alternativa kovanicama je opis originalne riječi...

Meni izgleda da je utvrdljivost najbolji prijevod za hardenability.

Sugeriram da se napiše utvrdljivost (hardenability) što je važno kod uvođenja prijedloga prijevoda.

To je generalni problem, primjerice, i u znanosti. Kad vidim hrvatski tekst imam napor da skužim o čemu se radi. No drugog izlaza nema. Pohvala Mrazu za trud - inače se slažem s Mariom.

Vjerojatno je bolji što se tiče razumijevanja istog kod šire populacije, ali stručni termin iz strojarstva za "hardenability" je "prokaljivost". No na stranu sam prijevod i manje bitne finese, Mrazu kapa do poda za trud koji je uložen ovu korisnu temu.

Kukan je napisao/la:za pocetak, ono sto je majstor-strucnjak preveo kao "utvrdljivost na zraku" i kako on tumaci, da je to nekakava "osobina materijala", zapravo je kaljenje na zraku i radi se o prolaznom procesu koji traje nekoliko sati da bi celik dobio odredjena svojstva...presmijesno...

Točno je prevdeno prokaljivost na zraku i jeste svojstvo materijala tj. koliko je uopće i moguće zakaliti određeni čelik na zraku, jer za svaki čelik to nije moguće.

Kukan je napisao/la:...
hardenability on air je kaljenje na zraku..proces toplinske obrade...

Kako već rekoh, prokaljivost nije i kaljenje, na zraku, u vodi, u ulju ili nekoj drugoj suspenziji, nije proces toplinske obrade nego baš svojstvo materijala, koliko ga je na određeni način uopće moguće zakaliti...

yep yep...prokaljivost je svojstvo celika koje omogucava mangan i neki drugi elementi...kaljenje je samo proces toplinske obrade...ovisno o kontekstu texta/clanka/upute moze biti i jedno i drugo za pojam "air-hardenability"...
npr. "The fully martensitic steels are air-hardening.
The steels are therefore very susceptible to hydrogen
embrittlement." - to je primjer za jedno...sad za drugo bi trebao prokopati, al ga nadjem vec kad mi se bude dalo

za primjer nesto ne vezano uz ovo; npr. ameri u AWS uputama znaju za sipku staviti rijec "pigs", tj za sipke...zasto? ocito samo oni znaju

Da li neko ima iskustva sa kovanjem noža od daske od pluga za oranje.Koji je čelik u pitanju?

Kolega Mraz .. svaka čast na trudu, inače su mi kao laiku malopuno zbunjujuće tolike šifre za sve te vrste čelika, sad je ipak sve malo jasnije.
Nadalje .. ne podržavam navedene kritike, jer ih smatram beznačajnima .. glavno da se zna o čemu se radi, a budemo li to pisali na ovaj ili onaj način .. potpuno svejedno !
Predlažem za ubuduće, kako bi se zaobišao ovakav način spamanja kvalitetnih tema da se kritičari pravopisa obrate direktno autoru teksta osobnom porukom i pravovaljanom ispravkom.

Interesuje me čelik 1730 da li postoji takav i kakve su mu karakteristike pošto sam od jednog majstora kovača dobio nešto materijala. On pravi raonike za plugove i rekao je da pravi od tog čelika. Unapred hvala.

Radi se o 1060 AISI ili C60 (DIN) čeliku.

evo usporedbe sa 5160:

5160-
Carbon 0.56 - 0.64
Chromium 0.7 - 0.9
Manganese 0.75 - 1
Phosphorus 0.035 max
Silicon 0.15 - 0.35
Sulphur 0.04 max

1060-
Carbon 0.55 - 0.65
Manganese 0.6 - 0.9
Phosphorus 0.04 max
Sulphur 0.05 max

Iako po svojstvima dosta slični čelici 5160 bi zbog više kroma i silkona trebao duže zadržavati oštrinu, biti otporniji na trošenje i biti žilaviji.

Također, 5160 zbog kroma ima svojstvo "dublje" prokaljivosti, te se kali u ulju. 1060 je pak "brzokaljivi" čelik i zahtjeva vrlo "lagano" ulje ili vodu (sa otopljenom soli) za kaljenje..

Sve u svemu, čelik je vrlo iskoristiv za izradu raznih oštrica, a naročito robusnijih alatki..

Hvala na info.

Imam ovu aplikaciju već neko vrijeme, OK za provjeriti sastav određenog čelika i dobra stvar je što se može sortirati po nekoliko normi, ne samo AISI.