Bihaćki podzemni vojni zrakoplovni komplex Željava

LupusREBEL na MyCity forumu je napisao/la:Zanimljivo, nema što...

FireWIREHr je napisao/la:Aerodrom "Željava"-Bihać
Nastanak aerodroma
Vojni aerodrom Željava je nastao krajem 2.svjetskog rata.
Projektiranje aerodroma je počelo 1958.god. po konceptu nekadašnjeg SSSR-a.
Potpuno funkcionalno je preuzeto u toku tkz."Češke krize", 1968.god.
Locirano je u podnožju planine Plješevica, na zaravni Željava (po kojemu je aerodrom i dobio ime) te zaravnima Debeli Lug i Baljevačko polje.
Na aerodromu su bili stacionirana uglavnom vojni avioni, lovci i presretači.
Uloga aerodroma u nekadašnjoj Jugoslaviji je bila obrana zapadne zračne i kopnene granice Jugoslavije od prodora neprijatelja.
Aerodrom je bio izveden sa maksimalnom zaštitom od nuklearnog udara.

Cijela infrastruktura aerodroma je ugrađena u planinu Plješevicu, osim poletno-sletnih staza (PSS), poletnih staza (PS), voznih staza kao i navigacijsko-meteorloških uređaja.
Aerodrom je imao 5 pista (staza).Tri su bile namjenjene samo za
polijetanje vojnih aviona, brzi start i bile su izvedene ravno iz unutrašnjosti planine.
Sve piste su imale brojne oznake od 1 do 5.
Poletne piste su bile 4, 3 i 5.

Dimenzije poletnih pista:
4 - 2600m x 15m
3 - 2400m x 30m
5 - 2400m x 18m

Pista 1 je bila glavna PSS sa dimenzijama 2450m x 45m.
Opremljena je bila sa svjetlosnom signalizacijom CAT-I za preciznu prilaz iz smjera 1-4-2.
U istom smjeru su bili postavljeni radio farovi Rakovica, Vaganac, Izačić.
U smjeru 3-2-2 su bili namješteni radio farovi Klokot i Zverinjac.
Pista 1 je bila opremljena i GCA (Ground Control Approach) sistemom za navođenje.

Pista 2 se upotrebljavala kao pomoćna PSS, a dimenzije su joj bile 2400m x 24m.
Imala je osvjetljenje praga prilaza.

Sve piste (PSS i PS) su bile napravljene na bazi tucanika visine 50cm i sa asfaltnom podlogom debljine 10-15cm.

Komandna infrastruktura i infrastruktura za opskrbu i održavanje aviona je bila instalirana u podzemnom dijelu.
Vojnici i časnici koji su službovali na Željavi su zvali taj podzemni dio "Rupa".

U predgrađu Bihaća, Dolovi, su bili tankovi sa avionskim gorivom koji su bili izravno spojeni sa aerodromom putem cjevovoda.

Radarska postaja je bila smještena na samov vrhu Plješevice.

Aerodrom Željava je imao i svoj pomoćni aerodrom, na teritoriju Hrvatske, kod mjesta Udbina.
Planina Plješevica je prirodna granica BiH sa Hrvatskom, a Udbina je postavljena paralelno sa druge strane planinine u odnosu na Željavu.

Prije rata na Željavi je bilo stacionirano oko 60 vojnih aviona.

Postojeća infrastruktura aerodroma
Na početku rata u BiH, aerodrom je bio pod kontrolom JA i srpskih jedinica.
JA je maknula manji dio aviona na teritorij pod kontrolom bosanskih i hrvatskih Srba, a veći dio u Srbiju i Crnu Goru.
Zbog blizine ratnih linija JA se odlučila napustiti aerodrom.
1992 su jedinice JA su uništile podzemne tunele i cijelu infrastrukturu
aerodroma.
Navigacijski uređaji su skupa sa drugom tehnikom demontirani-odneseni ili uništeni.
Sa eksplozivnim napravama također su uništene PSS i PS.

Aerodrom Željava danas je predmet graničnog spora između Hrvatske i BiH.
PSS-1 i PS-4 se nalaze na HR strani granice, a PSS-2 i PS-5 na BiH strani.
PS-3 se dijeli u približnom omjeru 50:50 na HR i BiH stranu.
Postojeća podzemna infrastruktura (tuneli) je većem dijelu na HR strani, a
manji na BiH strani granice.
Radio-navigacijska oprema i servisna infrastruktura više ne postoji.
Mobilni dio je uklonjen, a fiksni uništen.

Na području aerodroma nije bilo sukoba među zaraćenim stranama.

Aerodrom ima više pristupnih puteva, a većina ide po rubu planine Plješevice.
U neposrednoj blizini aerodroma se danas nalazi granični prijelaz sa Hrvatskom, Izačić.

Na temelju «Zakon o javnom okupljanju (NN 128/99)» te «Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju (NN 150/05)» člankom 1. stavak 1. te na temeljem istoimenog zakona članak 33. dajemo sljedeću obavjest i naputke o javnom okupljanju.


http://voltino.makeforum.org/
Zagreb-Ogulin
LupusREBEL@gmail.com



Temeljem odluke o javnom susretu pojedinih članova http://voltino.makeforum.org/ a organizira se:
j a v n i s u s r e t
u mjestu Zrakoplovnom Kompleksu «Željava» članova http://voltino.makeforum.org/ bez mogućnosti postavljanje opreme, te u sljedećem tekstu dajem sljedeće naputke prilikom susreta http://voltino.makeforum.org/ .

Naziv okupljanja: Zrakoplovni Kompleks “Željava” 3'08 (skraćeno: LPS308)
Nadnevak okupljanja: 15., 16. i 17. veljače o.g.
Okupljanja organizira: http://voltino.makeforum.org/
Okupljanja mogu sudjelovati: svi zainteresirani
Mjesto okupljanja: Zrakoplovni Kompleks “Željava”
Razlog okupljanja Dogovor oko ovogodišnjih susreta i obilazak Zrakoplovne baze «Željava»

Sudionici okupljanja:

http://voltino.makeforum.org/

http://www.netopolis.hr/

http://arhitekturarata.makeforum.org/

http://www.stickypond.com/lybi

http://www.mycity.co.yu/


Na temelju «Zakon o javnom okupljanju (NN 128/99)» te «Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju (NN 150/05)» članak 33. stavak 1. okupljanje će se prijaviti 48 sati nadležnoj policijskoj stanici mjesta okupljanja.

Najavljene timovi:

Mjesto: Naziv timovi:


Zagreb Zagreb 1

Zagreb Zagreb 2

Bjelovar Bjelovar

Pula Pula

Ogulin Ogulin

Bihać Bihać

Nosioci (kapetani) timova:
1) Zagreb1: Trotil
2) Zagreb2: Cobra
3) Bjelovar: Djadjo
4) Pula: OROSt
5) Ogulin: LupusREBEL
6) Bihać: Ćelo

Mogući timovi:
Mjesto: Naziv timovi
Varaždin Varaždin
Karlovac Karlovac
Zagreb Zagreb3
Velika Gorica Velika Gorica

Nosici (kapetani) timova koji bi mogli doć nisu određeni.

Kretanje timova:

Tim:
Zagreb1: nije najavila
Zagreb2: Zagreb-Karlovac i spaja se s ekipom Bjelovar u Karlovcu
Bjelovar: Zagreb-Sesvete-Obilaznica Zagreb-Karlovac-Slunj-Zrakoplovni Kompleks “Željava”
Pula: nije najavila
Ogulin: još razrada u tijeku
Bihać: Bihać-granični prijelaz Izičići-Zrakoplovni Kompleks “Željava”

Dužnosti i obaveze timova:
Prilikom puta, držati se Zakona o javnom prijevozu, Zakona o sigurnosti prometa na cesti, Kaznenog zakona, Zakona o kretanju u pograničnom dijelu, Prekršajnog zakona, Zakon o oružju.Timovi su dužni se pridržavati i drugih zakona koji nisu navedeni ovim naputkom, zavisno o području kojem prolaze i način na koji prolaze, strogo je zabranjeno odbacivanje otpada na mjestima na kojim to nije predviđeno, vožnja u alkoholiziranom stanju, svojim ponašanjem ugrožavat osobnu i tuđu sigurnost.

Dužnost i obaveze nosioca (kapetana) timova:
Voditi brigu o svakom pojedinom članu svog tima, nedovoditi ga u zabludu o sigurnosti već obavezno objasniti trenutnu situaciju na zahtjev člana s tima da ne uznemiri cijelu ekipu i ne dovede u stanje panike ekipu. Voditi red prilikom prijvoza i dovoza timova na mjesto susreta. Poštivat red i zakone Republike Hrvatske.

Dužnost i obaveze sudionika tima:
Svojim ponašanjem ugrožavat osobnu i tuđu sigurnost. Narušaviti javni red i mir, alkoholizirati se prilikom putovanja, koristit opijate i opojna sredstav. Dovoditi ekipu s kojom boravi i putuje u neugodne situacije te na taj način narušaviti ugled timovi s kojom putuje.

Svako nepoštivanje navedenih naputaka uklonit će se sudionik koji krši naputak prije, tijekom ili poslje dolaska u mjesto okupljanja.

Timovi koje nisu potvrdile dolazak u slučaja polaska na okupljanje dužni su se također pridržavati navedenih naputaka.

Timovi koje kreću izvan Republike Hrvatske dužne su se držati Zakona zemlje kroz koje prolaze ili borave.

Prilikom kretanja tim, strogo je zabranjeno davanje informacija nepoznatim i neovlaštenim osobama namjeru kretanja i namjeru boravka timova te svrha odlaska u Zrakoplovni Kompleks “Željava” i okupljanja članova.
Osobe koje kreću dužne su ostaviti kontakte svojim bližnjim pravac kretanja i mjesto okupljanja te brojeve mobitela, pravnih službi gdje će boraviti koje će se navesti u daljnjem tekstu.
VAŽNA NAPOMENA: Od mjesta Slunja do Ličkog Petrovog Sela djelovi ceste nisu pokriveni VIP, T-COM i TELE2 mrežom, te je preuzima operatori s Republike Bosne i Hercegovine u roaming.

Prolazak kroz policijska područja:
Timovi će prolaziti kroz više policijski područja, najvažniji je prolazak kroz Karlovačko područje pa info:
Karlovačka policijsko područje:
Načelnik : Nenad Kranjčec
Sjedište : Karlovac
Adresa : Trg hrvatskih branitelja 6
Telefon : 047/664-111 ili 112
Internet stranica: http://www.pu-ka.mup.hr
Nadležnost nad gradovima : Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Slunj i Ozalj
Nadležnost nad općinama : Barilovići, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje.

Osoba zadužena za odnose s javnošću :Tanja Petrić
Telefon: 047 / 664-460
Fax: 047 / 611-836
E-mail: nema?

Karlovac
Vlatka Mačeka 13,047/664-134
Ogulin
Bernardina Frankopana 19,047/531-811
Slunj
Trg dr. Franje Tuđmana 13,047/777-100
Vojnić
Ulica Andrije Hebranga 7,047/883-015
Postaja prometne policije Karlovac, Karlovac
Vlatka Mačeka 13,047/664-122

Pogranična zona:



Savjeti prije polaska:
Odlazak na put
Ako će vaš dom ostati prazan, zbog odlaska na ovo okupljanje, pobrinite se da:
Novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na čuvanje kod osoba od povjerenja). Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, tegli za cvijeće i sličnim mjestima. Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići. Adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja. Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete. Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 92 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom.

Savjeti vozačima:
Na putovanje kretati isključivo s tehnički ispravnim vozilom i sa svom propisanom dodatnom opremom, vozilo pregledati naročito kočioni sustav i dodatnu zimsku opremu.
Izbjegavati kretanje na putovanje u vršnim opterećenjima (vikendi),Zbog izbjegavanja vrućine, putovati noću ili u ranim jutarnjim satima,Sa sobom ponijeti osvježavajuća pića – nikako ne konzumirati alkohol,Strogo se pridržavati prometnih propisa, prometnih znakova i znakova što ih daju policijski službenici,Zaustaviti se i odmoriti u slučaju da se osjeti i najmanji znak umora, slabosti ili nervoze,Pratiti radijske programe koji daju informacije o stanju u prometu (II program Hrvatskog radija),U slučaju prometne nezgode obavijestiti najbližu policijsku postaju ili upravu na telefon 92 ili 112.

Prijelazak granice:
Republika Hrvatska i Republika Bosna i Hercegovina
U Sarajevu je 5. prosinca 2003. godine potpisan Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o uzajamnom ukidanju viza, koji se primjenjuje od dana potpisivanja.
U Republiku Hrvatsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu može se ući na osnovu isprava:
Putovnica
Diplomatska putovnica
Službena putovnica
Putni list
Zajednička putovnica
Pomorska i brodska knjižica
Osobna iskaznica
Državljani Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku mogu ući samo sa novom osobnom iskaznicom, jedinstvenom za čitavo područje Bosne i Hercegovine, izdanom sukladno novom Zakonu o osobnim iskaznicama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik Bosne i Hercegovine broj 32/01)

Gubitak ili nestanak osobne iskaznice
Građanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak osobne iskaznice najbližoj policijskoj upravi ili postaji te, u policijskoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta, podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice. Policijska uprava ili postaja će nestalu osobnu iskaznicu rješenjem proglasiti nevažećom (građanin plaća upravnu pristojbu u ukupnom iznosu od 20,00+50,00 kn), a građanin je dužan o svom trošku u roku od tri dana od dana primitka rješenja, navedeno rješenje dati oglasiti u «Narodnim novinama». Nova osobna iskaznica izdat će se nakon što policijska uprava/postaja utvrdi da je rješenje o proglašenju osobne iskaznice nevažećom objavljeno u «Narodnim novinama».Građanin je dužan prijaviti i pronalazak osobne iskaznice.

Benzinska crpka:
Zadnja benzinska crpka prem Zrakoplovnom Kompleksu “Željava” je u mjestu Rakovica.

Mjesto:
Mjesto se nalazi podno planine Lička Plješivica:
Kapela — Gola Plješivica 15 km. Cestovni prilaz vrhu Gole Plješivice počinje u zaseoku Korenička Kapela na cesti Plitvice — Korenica (11 km od Plitvica, 10 km od Korenice). Tu s asfaltne ceste skreće prema planini šumska cesta koja nakon 1 km prelazi preko lijepe livade Krčevine, zatim skreće 1. uzbrdo penjući se kroz šumu brojnim zavojima (na račvištu nakon 500 m treba L). Na pola puta siječe stazu iz Prijeboja. Uspinjući se dalje ji. padinom vrha, izlazi iz šume na hrbat planine gdje se račva: d. do TV instalacija na Crnom vrhu (1563 m), a 1. kroz stijene i. i s. padinom oko vrha u luku na Golu Plješivicu (1649 m). Vrh je, kao što ime kaže, gola kamena glavica koja je dobro vidljiva iz Like i Bosne jer se zimi bijeli od snijega, a ljeti od vapnenca. Na njegovu je tjemenu nepristupačan ograđeni objekt, ali se unatoč tome odadle pruža jedan od najljepših vidika u našoj zemlji (Lika, Bosna, Plitvice, Velebit, Bihać itd.). Ljeti 1965. uspeo se ovamo prvi izletnički autobus. Stotinjak metara od vrha uklesan je u stijenu 1845. natpis u povodu uspona saskoga kralja Friedricha Augusta, koji je još uvijek djelomično čitljiv. U blizini vrha u stijenama je nekoliko prirodnih kamenica promjera i do 2 m, u kojima se često može naći vode. Osobito su posjeta vrijedni neobični kameni kukovi 100 m prema ličkoj strani, čudnih oblika (Samograd, Kula, Kuk itd.). Na osobitom je glasu tzv. Klanjalica ili Lička kapa, 50 m visok obelisk, s glatkim ravnim tjemenom koje je vrlo pristupačno (10' od vrha) jer se kuk jednom stranom oslanja na planinski trup.
• Prijeboj — V. Bara — Gola Plješivica 2h 3—30h Najugodniji je pješački prilaz iz sela Prijeboj na cesti Plitvice — Korenica (7 km od Plitvica, 14 km od Korenice, 21 km od Bihaća). Uspon je postepen, u tzv. tavanima, i najvećim dijelom prolazi šumskom hladovinom, ali se markaci ja odavna ne obnavlja. Od Prijeboja treba najprije 10' cestom prema Bihaću, zatim d. preko livade Cojluk kolnikom do krasne crnogorične šume koja tu počinje poput zida. Šumski kolni put zvan Stara cesta vodi postepeno uzbrdo gotovo dva sata. Prolazi kroz bukovu šumu Kuterevo, zatim preko Paljevina i mimo Snježnjače, siječe cestu iz Kapele na vrh i iznad nje stiže na prostranu čistinu Torovi (oko 1000 m) s ostacima torova (1h30 od Prijeboja). Usput se često sreće šumska divljač, osobito srne. Oborena stabla koja trunu daju dojam prašume. Iznad Torova prolazi kroz Bijelu dragu, gdje se već počinje bijeliti vapnenac, i preko Gornje Snježnjače izlazi na zaravanak Mala Bara (30—40' od Torova). Od M. Bare dalje Starom cestom 10' do Pogledala na pećini d. od puta (krasan vidik) i još 5' na prostranu livadu Velika Bara. Odavle na vrh još 30' strmim nogostupom kroz nisku šumu, potkraj kroz klekovinu.

Titova Korenica — Mihaljevac — Gola Plješivica 3h. Uspon vodi iz Korenice (657 m), glavnog mjesta koreničkog polja. U mjestu je novi hotel »Plješivica«, PTT, benzinska pumpa, zdravstvena stanica. Dobre autobusne veze s Plitvicama, Zagrebom i Likom. Put najprije vodi 3 km preko polja do sela Mihaljevac, zatim se 2!l30 nastavlja ravno uzbrdo prema vrhu neprekidnim usponom. Veći dio uspona je izložen suncu, zato na put treba rano izjutra.

• Bihać — Zavalje — Živulja 26 km — Gola Plješivica 1h30. Iz Bihaća 7,5 km cestom prema D. Lapcu do križanja u selu Zavalje (dovle autobusna veza). Ta se cesta nastavlja lijevo prema D. Lapcu; nakon 2,5 km na zavoju kod mosta, 500 m iza posljednje kuće sela Skočaja, skreće s nje kolnik d. mimo vodenice uz potok l km do gradilišta pl. doma što ga gradi PD »Plješivica« iz Bihaća (mogućnost uspona na Duge Luke). Naš put vodi iz Zavalja ravno dalje šumskom cestom prema Plješivici. Budući da je često zatvorena rampom, prije polaska valja se obratiti upravi lovišta pri Šumskom gospodarstvu u Bihaću. Cesta se u zavojima penje kroz šumu 11 km do važnog raskršća kod šumske manipulacije na Pršinim uvalama (oko 900 m). Tu se l. račva krak preko poljane Duga Luka (lugarnica) prema šumskom prostranstvu Plješivice čitavom mrežom putova. Ravno uzbrdo penje se prastara pješačka staza preko prijevoja Škipina (1212 m) na ličku stranu (lijep vidik s prijevoja). Desno se račva naša cesta koja uskoro ulazi u šumovitu Uvalu što se pruža usporedo s hrptom Plješivice u dužinu od 8 km. Na 5. km prolazimo Đakulinku, čistinu s lugarnicom, a još 2,5 km dalje (26 km od Bihaća) stižemo na livadu gdje ostavljamo cestu (mogućnost parkiranja). Na livadi je vrelo Živulja (oko 1180 m), a 5' d„ u šumi je okomita jama velike dubine. Cesta produžava još 5 km u šumu do Hajdučkih jama s vječnim snijegom. Od Živulje se treba uspeti ravno na vrh strmo i bez puta, tražeći kroz šumu najprikladniji smjer. Uspon traje 1"30 do 2h, ovisno o snalažljivosti i izdržljivosti posjetioca.
Objek koji idemo posjetit:
Nastanak aerodroma
Vojni aerodrom Željava je nastao krajem 2.svjetskog rata.
Projektiranje aerodroma je počelo 1958.god. po konceptu nekadašnjeg SSSR-a.
Potpuno funkcionalno je preuzeto u toku tkz."Češke krize", 1968.god.
Locirano je u podnožju planine Plješevica, na zaravni Željava (po kojemu je aerodrom i dobio ime) te zaravnima Debeli Lug i Baljevačko polje.
Na aerodromu su bili stacionirana uglavnom vojni avioni, lovci i presretači.
Uloga aerodroma u nekadašnjoj Jugoslaviji je bila obrana zapadne zračne i kopnene granice Jugoslavije od prodora neprijatelja.
Aerodrom je bio izveden sa maksimalnom zaštitom od nuklearnog udara.

Cijela infrastruktura aerodroma je ugrađena u planinu Plješevicu, osim poletno-sletnih staza (PSS), poletnih staza (PS), voznih staza kao i navigacijsko-meteorloških uređaja.
Aerodrom je imao 5 pista (staza).Tri su bile namjenjene samo za
polijetanje vojnih aviona, brzi start i bile su izvedene ravno iz unutrašnjosti planine.
Sve piste su imale brojne oznake od 1 do 5.
Poletne piste su bile 4, 3 i 5.

Dimenzije poletnih pista:
4 - 2600m x 15m
3 - 2400m x 30m
5 - 2400m x 18m

Pista 1 je bila glavna PSS sa dimenzijama 2450m x 45m.
Opremljena je bila sa svjetlosnom signalizacijom CAT-I za preciznu prilaz iz smjera 1-4-2.
U istom smjeru su bili postavljeni radio farovi Rakovica, Vaganac, Izačić.
U smjeru 3-2-2 su bili namješteni radio farovi Klokot i Zverinjac.
Pista 1 je bila opremljena i GCA (Ground Control Approach) sistemom za navođenje.

Pista 2 se upotrebljavala kao pomoćna PSS, a dimenzije su joj bile 2400m x 24m.
Imala je osvjetljenje praga prilaza.

Sve piste (PSS i PS) su bile napravljene na bazi tucanika visine 50cm i sa asfaltnom podlogom debljine 10-15cm.

Komandna infrastruktura i infrastruktura za opskrbu i održavanje aviona je bila instalirana u podzemnom dijelu.
Vojnici i časnici koji su službovali na Željavi su zvali taj podzemni dio "Rupa".

U predgrađu Bihaća, Dolovi, su bili tankovi sa avionskim gorivom koji su bili izravno spojeni sa aerodromom putem cjevovoda.

Radarska postaja je bila smještena na samov vrhu Plješevice.

Aerodrom Željava je imao i svoj pomoćni aerodrom, na teritoriju Hrvatske, kod mjesta Udbina.
Planina Plješevica je prirodna granica BiH sa Hrvatskom, a Udbina je postavljena paralelno sa druge strane planinine u odnosu na Željavu.

Prije rata na Željavi je bilo stacionirano oko 60 vojnih aviona.

Postojeća infrastruktura aerodroma
Na početku rata u BiH, aerodrom je bio pod kontrolom JA i srpskih jedinica.
JA je maknula manji dio aviona na teritorij pod kontrolom bosanskih i hrvatskih Srba, a veći dio u Srbiju i Crnu Goru.
Zbog blizine ratnih linija JA se odlučila napustiti aerodrom.
1992 su jedinice JA su uništile podzemne tunele i cijelu infrastrukturu
aerodroma.
Navigacijski uređaji su skupa sa drugom tehnikom demontirani-odneseni ili uništeni.
Sa eksplozivnim napravama također su uništene PSS i PS.

Aerodrom Željava danas je predmet graničnog spora između Hrvatske i BiH.
PSS-1 i PS-4 se nalaze na HR strani granice, a PSS-2 i PS-5 na BiH strani.
PS-3 se dijeli u približnom omjeru 50:50 na HR i BiH stranu.
Postojeća podzemna infrastruktura (tuneli) je većem dijelu na HR strani, a
manji na BiH strani granice.
Radio-navigacijska oprema i servisna infrastruktura više ne postoji.
Mobilni dio je uklonjen, a fiksni uništen.

Na području aerodroma nije bilo sukoba među zaraćenim stranama.

Aerodrom ima više pristupnih puteva, a većina ide po rubu planine Plješevice.
U neposrednoj blizini aerodroma se danas nalazi granični prijelaz sa Hrvatskom, Izačić.

Mogućnost razvoja aerodroma u budući aerodrom Unsko-sanskog Kantona
Aerodrom Željava je bio izgrađen kao isključivo vojni aerodrom.
Pri njegovom projektiranju nisu poštivani svi kriteriji potrebni za civilni aerodrom.
Nakon završetka rata razmatrana je mogućnost da se aerodrom aktivira u
civilne svrhe.
Granični spor sa Hrvatskom onemogućava dačknji razvoj potencijalnog civilnog aerodroma.
U slučaju upotrebe u civilne svrhe cijela infrastruktura bi bila smještena na BiH strani granice.

Upitna je i upotreba postojećih PSS i PS zbog njihove prvobitne namjene.

Izgrađene su za vojne avione, manjih dimenzija, i teže poput regionalnih putničkih aviona.
Za obnovu PSS-2, koja je uništena i ima 24 kratera, je potrbno oko 250.000€.

U ljeto 2002 su vlade HR i BiH pokrenule zajedničku inicijativu prodaje aerodroma stranom investitoru.
Članovi kluba http://voltino.makeforum.org/a, zbog pograničnog područja i ostalih članova koji nisu članovi kluba ne kretat se u službenoj odjeći kluba već u ugodnoj i toploj odjeći.

Oprema koju svaki sudionik mora ponjet:
· Osobnu iskaznicu
· Zdrastvenu iskaznicu
· Mobitel
· Zviždaljku
· Toplu odjeću
· Kišno odjelo
· Ruksak
· Toplu vreću za spavanje
· Podmetač
· Rezevni donje rublje
· Pribor za osobnu higijenu
· 2 čuture s pitkom vodom
· Sigurnosno reflektirajući prsluk
· Hranu za boravak po mogućnosti 3 SDO*
· 10 dg kave
· Prvi zavoj u nepromočnom pakiranju
· Trokutastu maramu
· Nož s nožnicom
· Džepni nož
· Naglavnu lampu
· Zaštitne rukavice
· Pamučne rukavice
· Zaštnitne naočale
· Zaštitnu masku za udisanje
· Praskalice (petarde) po mogućnosti
· Ručne svetiljke
· Pribor za jelo
· Ostalo po izboru
(*suhi dnevni obroci)

Osobe koje imaju mogućnost da fotografiraju, preporuka da fotografiraju i putovanje radi arhive i poslje izvještaja o boravku.
Vođe (kapetani) timova molim da vodite uobičajene dnevnike puta, koje ste mjesto i kad prošli, gdje ste stali i obavezno provjervati vozila u prometu:
Prevetivna provjera vozila se sadrže:
Svakih 45 do 60 minuta vožnje stati na ugibalištu i provjeriti ispravnost guma, tekućine za hlađenje i ulje u motoru te curenja iz motora. U slučaju neispravnosti ne kretat na put već odgoditi ga.
Iako imate dozvole za oružje vatreno oružje nije dozvoljeno za nosit i svaki sudionik će biti osobno udaljen ponese li ga na okupljanje.
Osoba za osiguranje, redar je određena, ima lincencu za zaštitara i honorirana je od strane organizatora a biti će posebno označena tako da joj se možet obratit u slučaju nekih nepravilnosti prilikom dolaska i boravka u mjestu.

Izračuni putovanja:
Osnovni parametri za izračun:
Kretanje prema Zrakoplovnom Kompleksu “Željava”
Polazak iz mjesta stanovanja 08.00
Potrošnja goriva 100 km/ l: 14 l
Cijena goriva: 8.55 kn
Brzina kretanja:
· Autoput: 100 km/h
· Cesta A: 80 km/h
· Cesta B: 50 km/h

Najbliže mjesto koje postoji u programu je Drežnik grad.

Zagreb-Drežnik grad:





Velika Gorica-Drežnik Grad





Bjelovar-Drežnik grad





Varaždin-Dražnik grad





Pula-Drežnik grad





Bihać-Drežnik grad





Ogulin-Drežnik grad





PRILAGODITI VOŽNJU PREMA STANJU NA CESTI


Izvod iz voznog reda vlakova:

Zagreb-Karlovac

Ogulin-Karlovac


Rakovica je najbliže mjesto Ličko Petrovom Selu sa svim potrebnim instucijama:

Pri domu zdravlja Otočac djeluje ambulanta Brinje i Vrhovine. Pri domu zdravlja Korenica rade zdravstvene ambulante u Donjem Lapcu, Plitvičkim jezerima i Udbini, Zrakoplovni Kompleks “Željava”.


U Zrakoplovnom Kompleksu “Željava” je osiguran smještaj u tvrdom objektu.

Koničari su: LupusREBEL i OROSt

Glavni sastanak održava se 16. veljače o.g. a nastavlja se sljedećeg dana eventualno ako neko nema želju neprenoćit u Zrakoplovnom Kompleksu “Željava” te napustit sastanak istog dana.

Očekuje se primjereno ponašanje učesnika.

Sam obilazak u Zrakoplovnom Kompleksu “Željava” i okolici dogovorit će se kad se skupe svi članovi koji su najavili dolazak.

Opasnosti:

Opasnosti od ujeda kukaca, životinja i ostalih biljnih podrijetla nema jer većina vegetacije i opasnih životinja nema jer vegetira ili su u stanju mirovanja zbog zimskog perioda.

OPASNOST OD MINA!!!
Velika mogućnost zagaćenosti od mina.

Standardni operativni postupci u primjeni:
01. IZVID MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA I/ILI GRAĐEVINA
01.01 - OPĆI IZVID
01.02 - OBILJEŽAVANJE MINSKI SUMNJIVE POVRŠINE
01.03 - TEHNIČKI IZVID
02. PROJEKTIRANJE - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Standarni operativni postupak primjenjivat će: Pirotehničar i LupusREBEL te Djadjo, u slučaju naleta na sumljivo minsko područje isli sumnjivi predmet, nazvati ili poslati signal njima dvojici jer su najkompetniji u MES-ima, UbS-u, nekretat se i nedirat UbS ili MES.



PLANINARENJE
Izabrani je izlet kojeg tjelesno i vremenski možemo savladati.
Nećemo u planinu ići sami, i strogo zabranjeno odvajati se od skupine
Obavijestiti obitelj i poznanike o svom smjeru kretanja i vremenu povratka, i držati se toga te vremenskog perioda kad ćete im se javljati, bilo putem sms ili telefonskim pozivom.
Upisati u knjigu plana i rute svaku promjenu kretanja prema odnosno prema smjeru sjevera sjeveru.
Pitajte i poslušajte savjeti iskusnih planinara i osoba koji su boravili na tom prostoru.
Računati na moguću promjenu vremena, imati sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra .
Nositi uvijek baterijsku svjetiljku.
Nositi uvijek šibice, upaljač i svijeću.
Nositi uvijek malu osobnu apoteku za pružanje prve pomoći.
Na ovom izletu izletu nositi planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas
držati se markiranih puteva.
Na nogama nositi čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom.
Zimi je i treba biti posebno oprezan i misliti na rano padanje mraka.
U viša brda zimi neidete bez iskusnih članova u planinarskoj skupini.
Nakon obilnih snježnih padalina tri dana nećemo ići u više planine.
Pratiti ćemo vremensku prognozu i obavijesti o stanju snijega i rizicima od lavina.

Visokim planinama smatramo područja koja su iznad 3500 m nad morem. Zašto je to granica? Zato jer neki od prosječnih ljudi ne mogu na toj, ili iznad te visine, normalno funkcionirati. Mnogi su razlozi zbog kojih je taj dio Zemlje za neke (većinu) nedostižan:

Snižen atmosferski pritisak
Obrazloženje: Na površini mora, na 0 m nadmorske visine je pritisak zraka 1 bar, na visini od 10000 m je približno 0 bara. Dakle (približno) na 3500 m je 0,65 bara, na 5000 m je 0,5 bara, a na 8000 m je 0,2 bara. U genima pojedinca je koliko mogu podnijeto sniženje pritiska, neki to mogu na 3500 m, neki na 5500 m a neki na 7000 m. Sretni pojedinci bez problema se mogu naviknuti na 5000, na 7000 se mogu aklimatizirati. No nakon 7000 m se nitko ne može aklimatizirati; to je 'zona smrti'. U toj zoni se može boraviti neko vrijeme (dan, dva, tri) s tim da je čovjek sve slabiji i slabiji, te ako se ne vrati ispod 7000 m, ne može preživjeti. Parcijalni pritisak kisika na 1 bar je 0,21 bar, a na 0,5 bara je 0,105 bara, a na 8800 je 0,025 bara. Dakle, pojednostavljeno: nema kisika. Kako organizam reagira? Prilagođavanjem do nekih granica, ili otkazivanjem (bolest...smrt). Dolaz i do visinske bolesti, koja vodi u prilagođavanje (čovjek se navikne) ili u sve lošije stanje. Najbolji lijek je silazak u dolinu.

Primjer za razmišljane (a nije izmišljen): iskusan europski planinar koji je bio na 4000 m, poželi vidjeti Tibet, na visini oko 5000 m, na kojem žive ljudi, djeca... Razboli se od visinske bolesti, bilo zato jer se prebrzo popeo na visoravan, ili zato jer se uopće ne može prilagoditi na tu visinu. Sve mu je slabije i slabije, rješenje je da se spusti u Nepal, koji je, recimo 1000 km iza njega, a nema aviona, automobila... Može si pomoći kisikom iz boca (kojih u Tibetu nema, jer tamo ljudi žive normalno, bez boca). Prijatelji mu daju sve lijekove koje imaju, ali je on na putu da umre...

Snižena temperatura
Temperatura okoline (zraka, zemlje, stijena...) pada s porastom nadmorske visine. Jednostavno pravilo za niže predjele: 1 stupanj C na svakih 100 m visine. Dakle na 8800 metara (Everest) bi temperatura iznosila, ako je na moru 20 stupnjeva: -68 stupnjeva. Ovo je samo grubi proračun, koji bolje vrijedi na manjim visinama, ali nije daleko od istine.
Primjer: Osnovni logor na Everestu sa sjeverne strane (dakle ispod planine) je na 6600 m. Pritisak zraka, parcijalni pritisak kisika, temperatura? (izračunaj!), a nema niti jednog mjesta gdje se možeš ugrijati - nema planinarskog doma, svratišta, gostione, kafića.. postoji šator gdje Šerpe kuhaju hranu i tope vodu, ali tamo nema mjesta i nije toplo. Zamisli da ti je to najbolje, najudobnije, mjesto za sljedećih 60 dana, sve ostalo je gore i gore.

Morfologija visokih planina
Ne treba puno objašnjavati da su sve visoke planine strme. Pogoto Lička Plješevica. Svi znamo neke primjere blažih (pristupačnijih) visokih planina: Mont Blanc, Kilimanjaro, Aconcaqua.. i nema dalje. Sve ostale visoke planine na svijetu su strme. Na njima prijete iste opasnosti kao na nižim planinama: poskliznuće, pad kamena, iscrpljenost, lutanje, magla, pothlađenje...uz to da je ovdje znatno hladnije, znatno manje prirodnih prolaza i prijelaza, znatno manje kisika, znatno više lavina, znatno manjne ljudi, nema GSS-a...

Izoliranost
U visoke planine idemo (uz mnoge druge razloge) da izbjegnemo gužvu, da konačno budemo sami na nekom vrhu. Ta osamljenost ima loših strana.
Primjer: Grupa se pokušava popeti na neki trekking vrh u Himalayi, ništa posebno 5, 6 tisuća metara. Svi krenu, ali po malo odustaju, ne mogu. Samo najbolji uspije, jedini on je sposoban popeti se na tu visinu. Postane mu slabo (visinska bolest, ugane nogu, smrznu mu se prsti...) i ne može sići. Prijatelji mu ne mogu pomoći, jer i onako nisu mogli s njim do vrha. Zovu helikopter, ali on ne može letjeti na toj visini. Nema organiziranog GSS-a. Gledaju se dalekozorima i razgovaraju radio stanicama, satelitskim telefonom se razgovaraju s domovinom, ali sve uzalud...

Navedene su nedaće boravka u visokim planinama s okrutnom primjerima.
No ako želite da posjetimo ta mjesta (kao što i ja želim) pripazite na slijedeće:
naučite sve o nižim planinama - budite iskusni
osim par dijelova Ličke Plješevice, planina koje je strma i zahtjeva aplinistička znanja.
U visoke planine se ne ide sam.
Dobro ćemo upoznati svoje partnere.
Opremite se najbolje (ne najbolje što možete, nego najbolje što postoji) .
Proučite naš cilj - ako je to moguće.
A je na web stranici: http://www.zeljava-lybi.com/
Uspjeh ovisi i o fizičkoj pripremljenosti.
Uspjeh ovisi o psihičkoj pripremljenosti.
Uspjeh ovisi o sreći.
Budite uporni.
Dolazak na vrh je manje od pola puta, zato u primarnoj zadaći sami odlučite oćete krenut na nju.
Odustanite dok još možete, znači kad obiđemo objekt O-505.
U visokim planinama se ne možete služiti internetom, ili preko interneta ne možete u visoke planine, ali možete skupiti preko njega dosta informacija.

Završena sportsko - penjačka ili alpinistička škola uvjet je za sigurno bavljenje ovom aktivnošću. Doduše, kvalitetno možete učiti i od osobe koja je završila ovu školu i stekla određeno iskustvo penjući se nekoliko godina, ali morate biti apsolutno sigurni da osoba potpuno vlada sportsko penjačkim ili alpinističkim tehnikama i znanjima prije nego li je prihvatite kao svog učitelja. Čak i kada završite sportsko penjačku ili alpinističku školu, u početku svakako idete na penjanje s nekim iskusnijim od vas pa ih i slušajte. Korisni savjeti iskusnijeg penjača pomoći će vam da puno brže i sigurnije napredujete.

Sigurnosna oprema:
Iako je kaciga nepopularna među sportskim penjačima, uvijek postoji i najmanja mogućnost ozljede glave (krušljiva stijena, penjanje više dužina, ...) svakako stavite kacigu na glavu. Alpinistima je kaciga obavezni dio opreme. Opremu učvrstite i planirajte kako ćete je učvrstit jer će ispod vas biti još osoba koje se kreću za vama.
Provjera opreme:

Ako sad kupujete ili posuđujete opremu, pogledajte ima li oznaku sigurnosnog standarda koji jamči da je oprema prošla potrebna ispitivanja. Pazite od koga posuđujete opremu.
Karabiner, sprava za osiguravanje ili bilo koji drugi dio metalne ili plastične opreme koji je s visine pao na tvrdu površinu valja smatrati nepouzdanim i po mogućnosti baciti. Na njemu se mogu pojaviti nevidljive pukotine i lomovi, što može uzrokovati pucanje metala ili plastike.
Provjeravajte svoje znanje rukovanja opremom i tehnikama:

Osiguravatelji su znali uzrokovati ozbiljne nezgode lošim rukovanjem spravom za osiguravanje. I najiskusniji penjači znali su se krivo navezati na uže ili nisu dva puta provukli remen od pojasa kroz sigurnosnu kopču. Ove stvari uvijek ponovo provjeravajte i po nekoliko puta.

Komunicirajte s partnerom ispred vas i iza vas tijekom obilaska.

Osiguravatelj i penjač uvijek bi trebali znati što onaj drugi ima na umu. Kada penjač dođe do štanda od životne je važnosti da osiguravatelj zna što su namjere penjača, hođe li se prevezivati, spustiti, abseilati ili penjati dalje.
Informiranje o penjalištu

Raspitajte se o smjeru o kojem ćemo se penjete, dužini, težini, kvaliteti spitova i štanda. Često su se nesreće dešavale jer bi uže bilo prekratko pa bi kraj užeta 'procurio' kroz spravu za osiguravanje ili na vrhu ne bi bilo štanda ili bi bio na starim spitovima.

Treninzi
Sada trenirat još nije kasno ali nepretjerujte da nedobijete upale mišića te za vrijeme boravka i prolaska objekta biti ćete nesposobni za prolaz.
Redovito ste trebali odlazit na sportsko penjačke treninge u dvorane s umjetnom stijenom. To će vam omogućiti da steknete dovoljno snage i gipkosti, no oni nikako ne smiju biti zamjena za penjanje u prirodi na stijeni već samo dodatni trening.
Speleologija je lijepa, ali i potencijalno opasna aktivnost koja može dovesti do unesrećenja..

Uvježbanost i osposobljenost:
Redoviti odlasci u speleološke objekte, kao i redovito uvježbavanjespeleoloških tehnika i tehnika samospašavanja, osnovni su preduvjeti sigurnog bavljenja speleologijom. Ako ste imali dulju pauzu, a namjeravate ponovno ići u jame, ponovite sve speleološke tehnike na stijeni na dnevnom svjetlu uz iskusnog speleologa u protivnom u objektu slušajte savjete iskusnih članova tima.

Prije odlaska u speleološki i Klek objekt:
Recite svojoj obitelji ili prijateljima u koji speleološki objekt ste otišli, gdje se nalazi i koliko se namjeravate zadržati, kako bi oni u slučaju nepojavljivanja mogli alarmirati Gorsku službu spašavanja. Prilikom odabira speleološkog objekta vodite računa o svojoj psihofizičkoj pripremljenosti i tehničkoj osposobljenosti. Upoznajte se s hidrološkim značajkama objekta i pratite vremensku prognozu, npr. u proljeće i jesen kad su najobilnije oborine nemojte ići u ponore ili polupotopljene speleološke objekte.

Pošto se radi o posjetu, preporučam dobro proučiti morfologiju objekta, upoznavati članove ekipe, procjeniti duljinu boravka, te prema tome osigurati potrebnu tehničku opremu, rezervnu odjeću, hranu, te eventualno opremu za bivakiranje, iako po planu nemamo namjeru u objektu Klek izradu bivka ali ćemo se dogovoriti prije polaska.

U morfološki komplicirane speleološke objekte i objekta Klek (podzemne labirinte), idimo ukoliko imate svi nacrt, i puzdajte se u iskustvo u podzemnoj orjentaciji ili u pratnji iskusnih speleologa i članova koji su već bili u objektu Klek.

Pošto se radi o istraživanju treba proučiti literaturne podatke, o speleološkim objektima u okolnom području te samom objektu Klek. Na osnovu toga ćemo odrediti količinu tehničke opreme, eventualne opreme za bivakiranje u podzemlju, boravak u baznom logoru te potrebe rezervne opreme i hrane.
U speleološkom objektu i objektu Klek:
Kretanje u podzemlju prilagodit ćemo se najsporijem članu ekipe.
Vodit ćemo računa da uvijek imate rezervnu rasvjetu i dovoljnu količinu karbida.
Za rezervnu rasvjetu preporučamo LED rasvjetu (s LE Diodama) zbog njezine dugotrajnosti.
Ako ste ostali bez svjetla nemojte se kretati već čekajte nekog iz ekipe da vam osvjetli prostor.
Uvijek sa sobom nosite nožić i potkapu, rezervnu odjeću, kišno odjelo, rukavice i čarape.
U speleološke objekte i objektu Klek, posebno je većih dimenzija, trebaju ići minimalno tri osobe, ukoliko se jedna unesreći, druga ostaje s njom, a treća odlazi po pomoć. Ovo zapamtite!
Koristite standardnu speleološku odjeću ili probajte nabaviti (PVC ili Cordura kombinezone, pododjela od fleece materijala, isključivo sintetičko rublje, te fleece čarape ili ronilačke šlapice, kao i gumene rukavice) jer ona omogućuje ugodniji, dulji i sigurniji boravak.
Uz standardnu osobnu opremu (pojas, croll, bloquer sa stremenom, descender, pupčanu vrpcu i nekoliko karabinera) nosite zamku od 5 m i koloturu.
U kacigi uvijek nosite astrofoliju, prvi zavoj i nekoliko hanzaplasta.
Vodite računa o tome da se pothlađivanje (hipotermija) u speleološkim objektima događa uvijek i da je vrlo važno kvalitetno utopliti sebe i/ili unesrećenu ili iscrpljenu osobu dok čekate. Hipotermija je smrtno opasna.
Ako morate čekati dulje vrijeme u podzemlju sjednite što će izolirati tijelo od podloge, Karabitku s plamenom stavite između nogu i zagrnite se astrofolijom.
Ako u objktu Klek naletimo na objekt sa snijegom i ledom, pazite na zaleđena užeta (koristite obavezno dodatni karabiner uz descender pri spuštanju), padanje i odlamanje leda, smrzotine prstiju ruku i nogu.
Postoji u području na kojem želimo istraživati opasnost od histoplazmoze - gljivične infekcije do koje dolazi udisanjem spora gljive Histoplasmosa capsulatum koje se nalaze u prašini, izmetu ptica ili šišmiša - simptomi bolesti slični su tuberkulozi.
Zato ćemo nositi na ustima zaštitne maske.
Postoji li opasnost od bjesnoće - borave često šišmiši.
Imajte na umu da je spašavanje iz speleoloških objekata logistički (velik broj spašavatelja i opreme), tehnički i fizički vrlo zahtjevno te da može trajati satima pa i danima.

U slučaju nesreće molim, obavezno zapamtit:
Sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge
Zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način.
Pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti (u daljnjem tekstu bit će opis pružanje prve pomoći, proučiti).
Označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi)
Hitno o nesreći obavijestite Gorsku službu spašavanja
Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć Gorske službe spašavanja može se predati:
Preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112
Preko pozivnih telefona stanica Gorske službe spašavanja
Na obavještajnim točkama HGSS-a; to su obično opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a
Putem policije, tel.: 92
Preko stanica hitne medicinske pomoci tel.: 94
Bilo kojem pripadniku Gorske službe spašavanja.
Obavijest o nesreći treba sadržavati slijedeće podatke:
Tko javlja (ime, prezime, telefon), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim.
Odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik).
Mjesto nesreće (precizan opis).
Tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa).
Što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda).
Što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten).
Vremenske prilike na mjestu nesreće.
Kakav je prilazni put do mjesta nesreće.

Poziv za pomoć:
Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Postavljanjem tijela u položaj “Y” - “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak je da trebamo pomoć kao i ispaljivanje crvene svjetleće rakete ili petarde. Zviždaljku nekoristi osim ako postoji zastoj nesreća ili neposredna opasnost!

Pozivni telefoni stanica:
STANICA DELNICE - 091/721-0004
STANICA GOSPIĆ - 091/721-0007
STANICA KARLOVAC - 091/721-0005
STANICA MAKARSKA - 091/721-0011
STANICA OGULIN - 091/721-0003
STANICA POŽEGA - 091/721-0009
STANICA PULA - 091/721-0006
STANICA RIJEKA - 091/721-0000
STANICA SAMOBOR - 091/721-0008
STANICA SPLIT - 091/721-0001
STANICA ŠIBENIK - 091/721-0001
STANICA VARAŽDIN - 091/721-0012
STANICA ZADAR - 091/721-0010
STANICA ZAGREB - 091/721-0002

Nije bitno koju ćete nazvati, alarmiranjem bilo koje ove stanice doći će do almiranja cjele Gorske Službe za Spašavanja.
U mobitele umemorirajte sve brojeve koje sam vam naveo na način:

AAAHITNOGSP
112

Brojevi za hitnu intervenciju:











Raspored središnjica GSS-a:



Prva pomoć i pružanje prve pomoći:
Ozljedama Pravilnika o pružanju prve pomoći (nn br. 56/83):
-rane,
-oštećenja kosti (prijelomi, iščašenja i uganuća),
-krvarenja iz nosa, uha, zuba i usta,
-ozljede oka,
-potres mozga,
-opekotine,
-oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina i lužina,
-smrznuća i smrzotine.

a) Rane
Prva pomoć za rane, ako za pojedine vrste rana nije drugačije propisano, obuhvaća primjenu ovih postupaka:
-odstranjivanje odjeće i obuće s dijela tijela na kome je rana rezanjem po šavovima;
-zaustavljanje krvarenja na odgovarajući način (članak 9 Pravilnika);
-pokrivanje rane sterilnom gazom i povijanje zavojem;
-stavljanje ozlijeđenog u pravilan položaj s obzirom na vrstu, veličinu i lokalizaciju rane te
-opće stanje ozlijeđenog.
Za otvorene (vanjske) rane na vratu, prva pomoć obuhvaća ove postupke:
-odstranjivanje odjeće i obuće s dijela tijela na kome je rana rezanjem po šavovima;
-zaustavljanje krvarenja na odgovarajući način (članak 9 Pravilnika);
-pokrivanje rane s više slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem, a ukoliko se krvarenje ne može zaustaviti pritiskom prsta na dovodnu arteriju, potrebno je učiniti tamponadu rane ili izvršiti direktni pritisak prstom na samu ranu.
Za otvorene (vanjske) rane na prsnom košu, prva pomoć obuhvaća ove postupke:
odstranjivanje odjeće i obuće s dijela tijela na kome je rana rezanjem po šavovima;
zaustavljanje krvarenja na odgovarajući način (članak 9 Pravilnika);
pokrivanje rane s više slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem i stavljanje preko toga materijala koji ne propušta zrak (gumeno platno, plastična folija, široke trake flastera i sl.) koji se učvrsti zavojem.
Za zatvorene (unutarnje) rane na prsnom košu prva pomoć se sastoji u postavljanju ozlijeđenog u polusjedeći položaj i transport u tom položaju na liječenje u zdravstvenu organizaciju.
Za rane na trbuhu s ispalim organima iz trbušne šupljine prva pomoć obuhvaća ove postupke:
odstranjivanje odjeće i obuće s dijela tijela na kome je rana rezanjem po šavovima;
zaustavljanje krvarenja na odgovarajući način (članak 9 Pravilnika);
obavijanje sterilnom gazom ispalih organa iz trbušne šupljine i njihovo polaganje na neozlijeđeni dio trbušne stijenke a ne vraćanje u trbušnu šupljinu.
Prilikom pružanja prve pomoći ne smije se:
čistiti površina rane niti ugrušana krv s rubova rane;
odstranjivati strana tijela koja se nalaze u rani;
dodirivati ranu prstima ili drugim predmetima;
ispirati ranu tekućinom, posipati praškom ili mazati mašću.
Prilikom pružanja prve pomoći za rane na grudnom košu ozlijeđenom se ne smije davati prva pomoć propisana na nagli prestanak disanja ručnom (indirektnom) metodom nego samo metodom usta - usta ili usta - nos.
Prilikom pružanja prve pomoći za ozljedu nosa, jezika, vilice i gornjih dišnih puteva, ozlijeđenom se ne smije davati prva pomoć propisana za nagli prestanak disanja metodom direktnog upuhivanja zraka u pluća.
Postupak prema članku 7. Pravilnika primjenjuje se na mjestu na kome je nastala rana, bez pomicanja ozlijeđenog osim kod rana na vratu i kod rana (otvorenih i zatvorenih) na prsnom košu, kada se ozlijeđeni prethodno postavlja u polusjedeći položaj.

Kod amputacijskih ozljeda krvarenje se zaustavlja podvezivanjem bez obzira na njegovu jačinu.

Za zaustavljanje ostalih krvarenja iz rana primijenit će se ovi postupci:
pritiskom prstom na krvnu žilu koja u ranu dovodi krv;
postavljanjem kompresivnog zavoja na ozlijeđenu krvnu žilu odnosno ranu;
podizanje uda na kome je rana, osim ako je prelomljen ili ako ozlijeđeni ima unutarnje krvarenje;
- direktni pritisak na ranu kod krvarenja koja se navedenim postupcima ne mogu zaustaviti (npr. rane u području bedra ili vrata).

Odrezani ili otrgnuti dio tijela ozlijeđenog treba postaviti u čistu nepromočivu vrećicu po mogućnosti s ledom i zajedno s ozlijeđenim uputiti u zdravstvenu ustanovu.

b) Oštećenja kosti
Prva pomoć za oštećenje kosti (prijelomi, iščašenja i uganuća), ako za pojedine vrste oštećenja nije drukčije određeno, obuhvaća primjenu ovih postupaka:
odstranjivanje odjeće i obuće rezanjem po šavovima s dijela tijela na kome je oštećenje kosti;
ukrućivanje (imobilizacija) dijela tijela na kome je oštećenje kosti na odgovarajući način (članak 13);
osiguranje jezika od upadanja u grlo kod prijeloma vilične kosti.
Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenja kosti ne smije se vršiti namještanje kostiju.
Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenja kosti grudnog koša i oštećenja kralježnice i kosti ruku, ozlijeđenom se ne smiju davati prva pomoć na nagli prestanak disanja ručnom (indirektnom) metodom.
Navedeni postupak primjenjuje se na mjestu na kome je nastalo oštećenje kosti, bez pomicanja ozlijeđenog osim u ovim slučajevima:
oštećenje zgloba koljena i skočnog zgloba, kada se ozlijeđeni prethodno postavlja u ležeći položaj na ravnu tvrdu podlogu;
prijelom rebara, kada se ozlijeđeni prethodno postavlja u sjedeći položaj;
prijelom vilične kosti, kada se ozlijeđeni prethodno postavlja u ležeći položaj s licem prema dolje, ili u sjedeći položaj s glavnom nagnutom prema naprijed;
prijelom zdjelične kosti, kada se ozlijeđeni prethodno polaže na dasku u ležeći položaj na leđima, sa savijenim nogama u kukovima i koljenima i postavljenim jastukom ispod i između koljena;
ozljeda kosti vrata, kada se ozlijeđeni prethodno postavlja u sjedeći položaj;
ozljeda kosti prsnog koša, kada se ozlijeđeni postavlja u polusjedeći položaj;
ozljeda kralježnice, kada se ozlijeđeni prethodno polaže na dasku u ležeći položaj na leđa, a pod slabinski i vratni pregib kralježnice se postavlja jastuk.
Ozlijeđene kosti i zglobovi ukrućuje se (imobiliziraju) u zatečenom položaju.
Za ukrućivanje dijelova tijela primjenjuju se odgovarajući postupci ovisno o vrsti oštećenja kosti ili zgloba, i to:
za prijelom kosti lubanje, postavljanje prvog zavoja na glavu;
za prijelom vilice, ukrućenje vilice trokutnom maramom postavljenom pod bradu i vezivanjem krajeva marame na tjemenu glave;
za prijelom ključne kosti, učvršćivanje ramena pomoću trokutnih marama;
za prijelom lopatice, vezivanje ruke uz prsni koš;
za prijelom nadlaktice, ukrućenje ruke pomoću udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata ili vezivanje ruke uz prsni koš;
za prijelom podlaktice, ukrućenje podlaktice pomoću udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata;
za ozljedu zgloba lakta, ukrućenje u položaju u kojem je zatečen;
za ozljede ručnog zgloba i kosti šake, ukrućenje šake pomoću udlage postavljene od vrha prstiju do lakta u poluzatvorenom položaju šake i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata;
za prijelom natkoljenice, ukrućenje natkoljenice pomoću tri udlage, postavljanjem jedne od vrha prstiju noge ispod stopala i pete do bedra, druge s unutarnje strane noge od ruba stopala do prepone i treće s vanjske strane noge od ruba stopala do pazuha;
za prijelom potkoljenice, ukrućenje potkoljenice pomoću tri udlage, postavljanjem jedne tako da zahvati petu sve do polovice natkoljenice i druge dvije jednake dužine s unutarnje i vanjske strane noge od ruba stopala do polovice natkoljenice;
za ozljedu zgloba koljena, ukrućenje koljena pomoću udlage u položaju u kojem je zatečen;
za ozljedu kosti skočnog zgloba, ukrućenje pomoću jedne udlage postavljene oko pete do ispod koljena i druge od vrha prstiju noge do koljena;
za prijelom rebara, ukrućenje grudnog koša postavljanjem zavoja oko grudnog koša ili omatanjem grudnog koša ljepivom trakom, pri najdubljem izdisaju ozlijeđenog;
za prijelom zdjelične kosti, ukrućenje donjeg dijela tijela ozlijeđenog omatanjem uz dasku na koju je ozlijeđeni položen,
za ozljedu kralježnice, ukrućenje čitavog tijela omatanjem uz dasku na koju je ozlijeđeni položen.

c) Krvarenje iz nosa
Prva pomoć za krvarenje iz nosa obuhvaća primjenu ovih postupaka:
1. postavljanje ozlijeđenog u sjedeći položaj s nagnutom glavom prema natrag (osim u slučaju kad ozlijeđenom krv curi u ždrijelo);
2. postavljanje hladnog obloga na potiljak ozlijeđenog;
3. pritiskanje nosnica ozlijeđenog ispod koštanog dijela nosa kroz 10 - 15 minuta.
Ozlijeđenom se ne smije ispirati krv iz nosnica.

d) Krvarenje iz uha
Prva pomoć za krvarenje iz uha obuhvaća pokrivanje uha sterilnom gazom a preko toga postavljanje zavoja. Ozlijeđenom se ne smije ispirati krv iz uha.

e) Krvarenje iz zuba
Prva pomoć za krvarenje iz zuba obuhvaća primjenu ovih postupaka:
stavljanje sterilnog tampona u šupljinu zuba;
postavljanje ozlijeđenog u ležeći položaj.

Prilikom pružanja prve pomoći ozlijeđenom se ne smiju ispirati usta.

f) Krvarenje iz usta
Prva pomoć za krvarenje iz usta obuhvaća ovaj postupak: postavljanje ozlijeđenog u sjedeći položaj, s nagnutom glavom prema naprijed uz disanje kroz nos.
Ozlijeđenom se ne smije ispirati krv iz usta niti davati lijekove koji se uzimaju gutanjem.

g) Ozljede oka
Prva pomoć za ozljede oka obuhvaća primjenu ovih postupaka:
postavljanje ozlijeđenog u sjedeći položaj s glavom nagnutom prema natrag;
ispiranje oka čistom vodom ako je ozljeda nastala djelovanjem kiseline ili lužine, ili ako se u oku nalazi strano tijelo koje se ispiranjem može odstraniti;
pokrivanje oka sterilnom gazom i stavljanje zavoja ako se strano tijelo nije moglo odstraniti ispiranjem oka ili ako je tkivo prednjeg dijela oka oštećeno.

Prilikom pružanja prve pomoći ne smije se:
- za odstranjivanje stranog tijela u oku koristiti nikakvo sredstvo osim vode;
- u oko stavljati lijekove.

h) Potres mozga
Prva pomoć za potres mozga obuhvaća primjenu ovih postupaka:
postavljanje ozlijeđenog u stabilni položaj;
osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz dišne putove ozlijeđenog.

i) Opekotine
Prva pomoć za opekotine, nastale djelovanjem visoke temperature na tijelo, obuhvaća primjenu ovih postupaka:
skidanje odjeće s oštećenog dijela tijela, osim ako je prilijepljena za opekotinu;
stavljanje opečenog dijela tijela pod mlaz čiste hladne vode ili uranjanje u hladnu čistu vodu do prestanka boli a najmanje 10 minuta;
pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem, osim ako je opekotina na licu;
ako se opekotina nalazi na ruci ili nozi, ukrućenje ruke ili noge na način propisan za ukrućenje u slučaju oštećenja kosti (članak 13);
zagrijavanje ozlijeđenog toplim pokrivačem;
davanje ozlijeđenom da pije bezalkoholne napitke u dovoljnoj količini.
Ako je zapaljena odjeća prilijepljena na opekotinu, prva pomoć obuhvaća ove postupke:
omatanje ozlijeđenog vlažnom tkaninom preko odjeće;
postupke iz točke 4. do 6. stavka 1. ovoga članka.
Prilikom pružanja prve pomoći ne smiju se bušiti mjehuri na koži, niti se na opekotinu stavljati lijekovi, masti i ulja.

j) Oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili lužina
Prva pomoć za oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili lužina obuhvaća primjenu ovih postupaka:
odstranjivanje s ozlijeđenog odjeće polivene kiselinom ili lužinom;
čišćenje dijelova tijela:
a) ako je kiselinom ili lužinom poliveno oko, ispiranje oka čistom vodom ili fiziološkom otopinom,
b) ako je kiselina ili lužina unesena u usta ili nos, ispiranje usta i nosa vodom ili otopinom natrijevog bikarbonata,
c) ako je poliven drugi dio tijela:
- kiselinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeđenom lužnatom otopinom (natrijev bikarbonat, alkalna mineralna voda, mlijeko),
- lužinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeđenom kiselom otopinom (limunov sok, razrijeđena octena kiselina);
pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem;
davanje određenog lijeka ako je oštećenje nastalo:
gutanjem kiseline - razrijeđena lužnata otopina (alkalna mineralna voda, mlijeko),
gutanjem lužine - razrijeđena kisela otopina (limunov sok, razrijeđena octena kiselina).
Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenja nastala gutanjem kiseline ili lužine ne smije se dati sredstva za ispiranje želuca niti piti otopina natrijevog bikarbonata.

k) Smrznuća i smrzotine
Prva pomoć za smrznuća i smrzotine obuhvaća primjenu ovih postupaka:
prenošenje ozlijeđenog u prostor s temperaturom zraka od oko 15 °C;
skidanje s ozlijeđenog vlažne ili zamrznute odjeće i obuće;
zagrijavanje oštećenog dijela tijela mlačnom kupkom, osim ako su na koži nastali mjehuri;
pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem koji ne smije biti stegnut;
ako je oštećena ruka ili noga, ukrućenje ruke ili noge na način propisan za ukrućenje u slučaju oštećenja kosti;
zagrijavanje ozlijeđenog toplim pokrivačem i laganom masažom neoštećenih dijelova tijela;
davanje ozlijeđenom toplih bezalkoholnih napitaka;
primjena umjetnog disanja ako je ozlijeđeni u nesvijesti i ne diše.
Prilikom pružanja prve pomoći ne smiju se bušiti mjehuri na koži, masirati ni dodirivati oštećeni dijelovi tijela niti davati ozlijeđenom alkoholna pića.

Hrana:
Pošto su prognoze vremena najavlju hladno razdoblje nema mogućnosti od trovanje hrane.



Na hranu netrošite puno, moja procjena da od hrane dovoljno je potrošiti cca 120,00 HrKn

- kruh
- pile
- špek/slanina
- kobasice
- kava
- piće prema izboru

Bilo bi dovoljno za boravak i roštilj za dva dana.

Tako da se dogovorimo hoćemo restoran navečer ili roštilj, vaš izbor koji ćemo dogovorit na licu mjesta.


Raspored aktivnosti za 16.2.:

07:00-08:00 Ustajanje, jutarnja higijena i doručak (za one koji spavaju u vojarni)
U slučaju izlaska iz objekta i nailazak na organe vlasti (DGS ili MUP) neodavati koliko je ljudi još u objektu, gdje su smješteni, što je plan, i detalje ovog eleborata, jer bi zbog nepoštivanje pogranične zone mogli biti svi udaljeni uz prekršajnu prijavu i kaznu koja ne iznosi baš malo: =1.000,00 HrKn

18:00-19:00 Pripreme za odlazak i sami odlazak sa aerodroma do mjesta (restorana?) gdje će se učesnici skupa odmoriti i pojesti nešto.

19:00-20:30 Druženje uz razgovor o posjetu i razmjena podataka, te usklađivanje dogovora tko želi da im se inditet sakrije pri boravku na Željavi.

20:30-21:00 Odlazak kućama, tko neželi prenoćiti u vojarni

Završne riječi:
Sudionici su dužni jedni drugima dostaviti sve raspoloživu dokumentaciju koju su skupili prilikom susreta, kako video tako i foto, i ine dokumentacije (izmjere i sl.).
Svaki sudionik smije objaviti foto i ine dokumentacije s kojeg foruma dolazi, nipošto objavljivati na drugim forumimima ili web staranicam i poštivat tuđi zahtjev na osobnu privatnost svakog člana.
Svako pojedinačno odgovara za svoje postupke.
Niko ne nagovara nikog da ide negdje gdje ne želi ili da dira predmete koje on smatra neposrednom opasnošću prema sebi ili ostaloj skupini.
Svako je naosob, kako moralno, materijalno tako prekršajno i krivično odgovoran za svoje postupke koje čini za vrijeme posjete Željave.
Nema mjesta «udruživanju» ili «on me je nagovorio» skupina će se samo brinuti za pojedinca u ekstremnim situacijama ostalo se ostavlja na volji pojedinca sudionika.
Ovo je naputak za ponašenje i upozorenje te način postupanja u slučaju ekstremnih situacija tako da ga ne shvaćate kao nalog po kojem se morate držati od strane organizatora.
Susret je zamišljen kao edukativno-informatički obilazak Zrakoplovne baze Željava a ne kao potecijalno opasni objekat na koji nebi trebalo ići, već suprotno, naputak služi da se znate snaći i da budete dobro informirani o mjestu na koji idete, niti vas nagovara niti odvraća da sudjelujete dotičnom susretu, svakom na osob oće ili neće ići te poštivati ovaj naputak.
Naputak ne smatrajte ultimatumom za susret već suprotno kao naputak-savjet.

Sve relevatne činjenice o Željavi o njezim objektima nisam pisao već si dajte truda, naime sve je opisano na ovom forumu u detelje, od slika, do skica objekata...

08:30-10:30 Dočekivanje ostalih učesnika skupa će biti na kapiji vojarne kod aviona preporuka članovima da se na jedu i napiju tako da nemaju potrebe to raditi u O-505 jer će to biti gubitak vremena pošto vrijeme tamo leti brzo, a nije niti baš pametno u tom okolišu konzumirati hranu ili piće zbog prašine u kojoj tko zna čega ima.
Provjera opreme koja se nosi bilo daje foto-video ili sigurnosna.
Podjela sheme Kleka tako da svako ima jedan primjerak za sebe.

10:30-11:00 Odlazak do samoga aerodroma, pista i O-505

11:00-18:00 Razgledavanje objekta 505 i eventualno pista

Strogo upozoronje članovima na:
-da se ne približavaju ulaz/izlazu 4 bilo sa vanjske, bilo sa unutrašnje strane zbog DGS-a
-strogo pridržavanje mjera sigurnosti (opasnost od mina i kopanja po smeću unutar O-505-->mogućnost postojanja neaktiviranih UBS-a)

elvin je napisao/la:Ja sam iz Bihaća,i u nekim sam objektima ulazio,dok su moji prijatelji profesionalci ispitali svaki dio i tu i nema baš nekih nepoznanica,(...)

Boris P je napisao/la:E daaa ono što sam zaboravio, ako imaš ili znaš gde mogu da skinem u pdf-u
interesuje me Tenkovski priručnik JNA, tenk T-55i i T-55Ak (komandni mod.).
Bio sam tenkista u JNA na 55ici, u Jastrebarskom 81/82, poslužilac, nišandžija moj pozajmljeni priručnik je u preseljenju ispario.
Unapred hvala, Boris p.