Samoniklo jestivo bilje

a promaklo mi bilo da si u nastavku spomenul sipak, nisam znala da se tome veli jos divlja ili pasja ruza, iako iskreno....ja ga cesto ne susrecem, mozda i da ali ne kad ima plodove, a i rekla sam da ja ne razlikujem bas bilje u prirodi, sve mi to nekak drugacije na slikama..presavrsene su, zato su mi drage ove vase koje su nesavrsene, ovako lakse napravim usporedbu u glavi sa ovim sto vidim ovdje i onim u prirodi

Majcina dušica-(Thymus serpyllum)
-Bog Evo dvi fotke od danas,nadam se da se dobro vidi.Malo sam jos fotkao
po polju....
Za čaj se koristi cijela biljka. Listovi je najbolje brati dok biljka cvate.
Čaj se koristi kao tonik za probavu i sredstvo protiv mamurluka.
U kombinaciji s medom dobar je protiv grčevitog kašlja,
prehlade i upale grla (1 velika žlica majčine dušice se prelije s
3-4 dl kipuće vode, zatim ostavi poklopljena 15 minuta, procijedi se,
doda 1 velika žlica meda i sok od pola limuna. (Pije se u gutljajima tokom dana.)
U pučkoj medicini koristi se kao diuretik i sredstvo za gliste.
(info-zemljani.com)

Kamilica,kamomila-(matricaria chamomilla L.)
-Kamilica je ljekovita poznata biljka.U prirodi dolazi u ravničarskim i brdskim
krajevima u umjereno vlažnoj i toploj klimi.
To je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste
oko 30 - 50 cm. Cvjeta od travnja do lipnja sa bijelim laticama
4 do 8 mm. Karakteristično miriše a za razvoj joj treba
20 - 25 dana.

Kod kamilice se prvenstveno beru samo cvjetovi
koje se prerađuju u razne čajeve i preparate protiv
kašlja, za njegu kože, rana i očiju.
Sušenje se obavlja u sjenovitim, prozračnim prostorima.
Na temperaturi od 20 do 35 stupnjeva i traje oko 10 dana.
Kad se cvjetovi posuše, dobije se oko 20 % težine
svježih cvjetova.
Sakupljanje cvjetova obavlja se većinom ručno,
vodeći računa da cvijet ima stapku najdužu 2 cm.
(Info-Napravi sam.com)

Komorač,Koromač
-Svaki dio biljke od sjemena do korijena je jestiv.
Sjeme se dodaje umacima, ribljim jelima i kruhu.
Listovi se sitno izrežu i dodaju salatama, kuhanom povrću,
juhama i nadjevima za ribu. Može se zamrznuti ili staviti u ulje i ocat.
Mlade stabljike se dodaju salatama. Lukovica se može kuhati
kao korijenasto povrće ili naribati u salate i na sendviče.

Sjeme i lišće se upotrebljava u parnoj kupelji i za duboko čišćenje lica.

Komorač sadrži antispazmatično ulje koje ublažava kolike.
Poboljšava probavu i smanjuje štetne posljedice alkohola.
vi dijelovi komorača, lukovica, stabljike i listovi, upotrebljavaju se
u pripremi jela. Nožem odrežite stabljike i dno lukovice, a maknite
i vanjske listove lukovice. Kratko isperite pod tekućom vodom
, a zatim komorač narežite prema potrebi. Nožem lukovicu prepolovite
i režite je po dužini na kriške za pirjanje ili na tanke ploške u obliku
polumjeseca za salate. Svaku polovicu možete narezati i na kockice.
Stabljike koristite u pripremi temeljaca, dok listovi daju osobitu
aromu ribi pečenoj u foliji, a mogu se iskoristiti i za ukrašavanje jela.
(Info-coolinarika.com i free-zg.htnet.hr)

Blitva(lat.Beta vulgaris var cicla)
-Blitva je bogata balastnim tvarima, saveznicima crijevne flore.
Ta celulozna vlakna vežu na sebe vodu (a time i masnoće i otrovne tvari),
ubrzavaju prolaz hrane kroz crijeva, te na taj način otklanjaju crijevne
i probavne tegobe.

Visoke koncentracije kalija, željeza, magnezija i vitamica C,
čine blitvu izuzetno vrijednom namirnicom.
Debele bijele statljike također su hranjive i možete ih
priprremati kao šparoge, a lišće kao špinat (svako posebno).
Blitva je bogata kompleksnim ugljikohidratima, tako da je
izvanredan izvor glukoze, pogotovo za stanice mozga i živčani sustav.
(Info-uppt.hr)

Divlji luk-Vlasac-
Jelima daje lagan, svjež okus luka hrani, integralna je
komponenta sezonskih umaka i dio je svakog začinskog vrta.
Kao i drugi predstavnici roda Allium, vlasac ima vrlo fin miris po
češnjaku i luku, koji je vezan za prisutnost različitih disuldidnih
spojeva.
Listovi vlasca bogati su i vitaminima C i A, ali za razliku od više
koncentriranog
češnjaka sadrže manji udio aromatičnih spojeva i rijetko imaju
medicinsko djelovanje. Njihova prava vrijednost je u kuhinji i u vrtu.
(Info-gastrolovka.bloger.hr)

Sparoga-(Asparagus officinalis)
Divlja šparoga je jedna od biljaka koje rastu samoniklo,
najčešće u obalnom području, na stjenovitom tlu.
Oplemenjena pitoma šparoga uzgaja se u povrtnjacima
i u pravilu je krupnija i viša u odnosu na divlju.
Cijenjena je zbog svojih jestivih, mekanih i sočnih izdanaka
, a biljka se bere upravo u proljeće.
Šparoga pripada najstarijim ljekovitim biljkama.
Kod nas je posebno rasprostranjena kao samonikla biljka
u Istri, Primorju i u Dalmaciji sa otocima. Sezona šparoga
u području Sredozemlja traje obično od ožujka do listopada
(ovisno o temperaturi). Najbolje uspijeva u klimatskim
uvjetima pogodnim za uzgoj vinove loze. Istodobno nježna
i aromatična u gastronomiji je omiljena kao povrtnica koja
se dobro slaže sa najrazličitijim namirnicama: jajima, mesom,
ribom, rižom ili tjesteninom.
(Info-www.medikus.hr)

Maslacak(Taraxacum)

-Ima 25 vrsta maslačaka, i obično se nalazi u krajevima
s umjerenom i hladnom klimom. Česta je livadska biljka.
U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog,
aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Maslačak j
e također jestiv, tj. listovi kada su obareni, i gaji se kao
jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta.
(Info-Wikipedia)

Divlja kupina(rubus fruticosus)

-Evo malo o njoj,ima je dosta kod mene,pa sam malo poslikao.
Osim fotke sa plodovima,jer jos nije vrime...
Ustanovljeno je blago adstringentno djelovanje listova kupina.
Dolaze u sastavu nekoliko gotovih pripravaka koji se primjenjuju kod gastritisa, čira želuca, dvanestopalčanog crijeva, protiv proljeva, upale zubnog mesa, ko
d nekih kožnih bolesti. Fermentirani listovi kao nadomjestak za ruski čaj.
Kao i listovi malina, kupinovi listovi se mogu dati kunićima
u slučaju proljeva i u slučaju upalnih procesa u ustima.




Dobro pazite da nebi neku drugaciju bobicu pojeli...
(Info-orbus.be/medicina)

bljušta-Bljušt-Bljuštra-Povijuša-kukovina.. (tamus communis)

-Stabljika bljušta je tanka i savitljiva, 1,5 do tri metra dugačka,
a razvija se iz mesnate podzemne stabljike (korijena) varijabilnog
izgleda. Listovi su mu srcoliki, pri vrhu suženi na dosta dugim peteljkama.
Bljušt je dvodomna biljka s jednospolnim cvjetovima blijedožućkaste boje.
Plod su crvene bobice koje sazrijevaju tijekom ljetnih mjeseci.
Na proljeće iz podzemne stabljike izbijaju mladi izdanci koji se u
kuharstvu koriste kao povrće. Bljušt uspijeva u miješanim hrastovim
šumama, po živicama i šikarama, i to u sredozemnom području Europe.
U kuharstvu koristimo mlade izdanke kao i kod šparoga i brinja.
Bljušt sadrži nešto fenantrenskih spojeva, tvar sličnu histaminu,
ima sluzi alkolioida i saponina. Izdanci su gorkog okusa.
Oprez:slatke crvene bobe privlačnog izgleda predstavljaju
posebnu opasnost, jer su toksične!!!



(info-kkuhar.com)

Moze kakva informacija oko pripreme kopriva za jelo?

Čičak (Articum lappa).Mladi tek iznikli izbojci pripremaju se kao šparoga.

dolazi vrijeme kad sazrijevaju plodovi na biljkama...
da bi imali lakši pregled ..
neka budu svi na jednome mjestu ...
danas sam našao bijeli dud...

bijeli dud ( murva )

Ja sam danas malo bicikliral i u prolazu pokraj jednog dvorišta osjetil sam težak miris dudina. Odlični plodovi, samo moraš paziti da se ne zaflekaš, mislim na usta i prste.

vatrica ..
evo ti širokolisni traputac...
moguči su i crvenkasti listovi zato ti postavljam obe slike...
primjenu u medicini i ishrani je lako nači ...
bitno je u prirodi prepoznati dotičnu biljku...

ja obožavam murvu, moja baka je imala u dvorištu,sad je rjeđe stablo, pa je pravi događaj ako je netko ima. moja kći i ne zna kakvo je murva voće. znate li što je đenerika,rijetkost kao i murva?!

ja sam proveo prošli vikend u prirodi sa Luksom pa smo isto naišli na bijeli dud (u mom kraju ince se kaze murva) samo nam se cinilo da nisu još bili 100% zreli.

vuk di je ima????
ajde reci, pa ja je godinama nisam vidjala, a obozavam je, to je vocka moga djetinjstva i ne smetaju me poflekani prsti i usta

Sezona šparoga
u području Sredozemlja traje obično od ožujka do listopada
(ovisno o temperaturi).

Prvi put čujem da je sezona šparoga do listopada, kolko ja znam nakon sredine 5.mj. uglavnom su već presuhe i žilave

Psychotic je napisao/la:Moze kakva informacija oko pripreme kopriva za jelo?

Najjednostavnije je samo prokuhati sa malo vode (čisto da prekrije), ali tako ima dosta specifičan okus koji ne paše baš svakom. Meni je osobno super slijedeći način:
Prokuhaš koprive, nasjeckaš i pomiješaš sa svježim sirom i vrhnjem. Tu smjesu mažem izmešu slojeva lasagna i naravno spečem. još dodam češnjaka u tu smjesu, a po vrhu namažem s jajima (izmlaćenim). Dosta je neprimitivno, ali je okus vrlo dobar, bar meni. Količine pojedinih sastojaka su proizvoljne, probaš jedanput pa dodaješ i oduzimaš po volji.

trežim odgovor na ovo pitanje: Zašto se bazga spominje kao biljka koju treba izbjegavati u preživljavanju, unatoč dobrim svojstvima i cvijet, bobica i kao čaj?
Da nije zbog toga što je diuretik pa kod dehidracije nas može dovestu još nepovoljniju situaciju odlazeći prečesto na pišanje i ostalo!

bazga (sambucus nigra l )

napisao ti budem svoje životno iskustvo...
bazgu sam i ja lično izbjegavao...
zašto...?
ona je česti grm...lako dostupan...
ali ima u njoj nešto što mi okusom ne odgovara...
zrele plodove bazge treba iskuhavati...
a to je več jedan posao više...
od bazginih cvjetova najlakše je napraviti sirup za napitak...
cvjetovi se samo namoče i odstoje u vodi 24 sata..
tad se bace...
ali onda trebaš šečer i limunsku kiselinu...
i opet dodatni posao...
listovi i zeleni plodovi su otrovni...
vjerojatno zbog toga što si spomenuo...
za mene bazga nije top biljka...
jer za prehranu ju treba prerađivati...
a to traje...

zora je napisao/la:Sezona šparoga
u području Sredozemlja traje obično od ožujka do listopada
(ovisno o temperaturi).

Prvi put čujem da je sezona šparoga do listopada, kolko ja znam nakon sredine 5.mj. uglavnom su već presuhe i žilave

Ovo je dezinformacija. Šparoga poslije sredine 5 mjeseca nema. Može se povećati ta vremenska granica, ako je kišno i ne pretoplo proljeće za dodatnih tjedan dana, ali to je jako slaba mogućnost.

Šperoge su u prosjeku dostupne od zadnjeg tjedna u 3 mjesecu do sredine 5 mjeseca. Na početku i na kraju sezone ima ih malo.

Bome ja ih jos mogu brati....ali u dracama di ima vlage...

Kod mene ih nema. Nigdje, a ni vlage nema.

A čak i tamo gdje ima vlage nema šparoga, bio sam kod moje babe, ona živi 17 km u unutrašnjosti Istre. U potpunosti drugačija klima nego kod mene, puno hladnije, puno vlažnije, čak je zemlja potpuno druge boje (kod mene je crvena, kod none siva).

Šuma se proteže skroz do motovuna, ima par izvora i manjih potočića, dovoljno sjene i sunca, ali šparoga nema. Ne samo da ih ja nisam uspio naći, nego niti ljudi iz tog kraja ne uspijevaju naći šparoge nakon vremenskog razdoblja koje sam naveo.

Temperature su danima blizu 30 stupnjeva, kiše nije bilo mjesecima, kod mene nema ni trave, a ne šparoga.

Vidis ti nase lipe Hrvatske,tako mala,a razlika od zupanije do zupanije
su ogromne,to je cini posebno na ovoj Planeti,zato je volim....

LUKSA je napisao/la:trežim odgovor na ovo pitanje: Zašto se bazga spominje kao biljka koju treba izbjegavati u preživljavanju, unatoč dobrim svojstvima i cvijet, bobica i kao čaj?
Da nije zbog toga što je diuretik pa kod dehidracije nas može dovestu još nepovoljniju situaciju odlazeći prečesto na pišanje i ostalo!

ja znam da bazga snizava krvni tlak

Stule je napisao/la:Vidis ti nase lipe Hrvatske,tako mala,a razlika od zupanije do zupanije
su ogromne,to je cini posebno na ovoj Planeti,zato je volim....

flora se mijenja svakih 25 kilometara =)

još su jestive kadulja, maslačak, ono...primorske i otočne biljke. kadulju sam već žvakao, za ostalo ne garantiram

ma kako ce jadan da prouci forum, gubil bi previse vremena da sve procita, a i opet mu moze promaknuti, pa vec i ja tesko pronalazim neke stvari

dolaze ljetna vremena ...
biljke se izmjenjuju ...
neke su procvale , neke več imaju sjemenke ...
a neke dolaze prvo svojom pojavom iz majčice zemlje..
a zatim sve više i više dok ne dostignu svoju veličinu ..
ocvatu i stvore nove sjemenke za daljni rasplod...

htio sam ovim uvodom reči da ljetno vrijeme...
malo je oskudno sa zeljastim biljkama...
zato u to doba treba malo više pažnje posvetiti vrstama...

dolazi nam ...

TUŠT (portulaca oleracea)

to je biljka vodenasta , masivna i sočna...
koristi se cijela ...
kao svježa za salatu ..
ili starija biljka kuhana u varivu...
prednost je te biljke da se ljeti ubire...
a pogodna je za konzerviranje za zimu....
svako koga zanima može puno saznati preko interneta...
ja ču staviti slike da se može u prirodi lako uočiti...

tušt je u svojemu sastavu večinom je vodenast...
bogat je željezom, kalcijem i fosforom...
vitaminima baš i ne .. ali sve u svemu korisna biljka...