Rasprave o prehrani u izvanrednim situacijama

Skakavci i mravi nisu baš teška lovina.Skakavci, cvrčci i zrikavci nisu tako loši, mravci su mi kiselkasti...iako davno je bilo kada sam ih jeo.

jel si mravce?? reci kak je bilo? zive?
su svi jestivi?
za skakavce vele da su poslastica, ja sam jela samo kornjacu, puzeve, ali....pripremljene onak doma

peceni skakavci su zakon

Treba ih ispeči da ne zagore...malo samo da pocrvene...ukus je prijatni ...samo treba dugo da se nalovi za obrok...ali ima i krupnijih vrsta samo ih rijeđe nalazim

meni nije jasno kako su jestivi crvi koji papaju lesine?

hranjivi su, imaju puno proteina iliti bjelančevina, kužiš imaju veliku nutritivnu vrijednost, gadno izgledaju i osobno teško da bi ih jeo ali kad bi bio gladan nebi razmišljao,( kada sam ih stavljao na udicu boli su mi odvratni a bili su u brašnu )

to znam, ali ne razumijem kako su oni dobro koje poberes sa raspadnute zivotinje? to mi dode kao da indirektno jedem lesinu.

mene su naucili kako sacuvati crve od zmrzavanja kad smo isli u ribolov po zimi. cuvala sam ih u ustima.i gliste


(sala, sala, naravno da nisam, ali su me tovili da tako moram, ko da sam ja zenski bedak)

i ne znam dal su sve zmije jestive, koji gusteri, koje zabe, znam da je zelena jestiva

i dal su bas svi crvi jestivi??

vatrica je napisao/la:to znam, ali ne razumijem kako su oni dobro koje poberes sa raspadnute zivotinje? to mi dode kao da indirektno jedem lesinu.

mene su naucili kako sacuvati crve od zmrzavanja kad smo isli u ribolov po zimi. cuvala sam ih u ustima.i gliste


(sala, sala, naravno da nisam, ali su me tovili da tako moram, ko da sam ja zenski bedak)

Pa u pravu si ali u pitanju je preživjeti, neke stvari nisu nimalo lijepe ali se moraju napraviti!
I nemam pojma za jestivost ali mislim da se kd nas sve može jesti!
to bi vuk trebao znati, nejede se utroba i glave a sve ostalo samo tuci.
Evo piše da su mravi isto dobri i njihove ličinke, koje su hranjive ali su zakonom zaštićeni te ih je dozvoljeno jesti samo u ratu i krajnjoj nuždi

ne znam, gledaj, ako bi se trudili da filtriramo vodu, jedenje crva sa lesine mi se cini opasno po zdravlje isto kak i zagadena voda, onda valjda ne bi morali bas te crve jesti, kaj onda ne bi bilo "normalnije" da zvacemo neko korjenje, koru sa drveta, ma sta ja znam, mislim da bi pojela sve, cak i zmiju(one su mi posebno gadne), ali nista zivog, ali crve sa lesine.........nedo bog da bas to morala, jer mislim da bi tada odabrala da ipak krepnem od gladi

i meni je gadno iz ove perspektive ali iz perspektive preživljavanja sve se mjenja, spominjao sam film po istinitom događaju snimljen ALIVE gdje su mrtve jeli da prežive!( ljude)

ono kad se avion srusil?
gledala sam to

i ne osudujem ih zbog tog jedenja

sto bi ja u toj situaciji....ne znam, radije bi i tebe jela nego crve sa lesine:)

a dajem i dozvolu da mene pojedete zatreba li vam ikada, samo me nemojte poceti zivu jesti

ovo je sad vec morbidno , a?

ne to je crni humor na vlastiti racun

KORIJEN MASLACKA
jede se sirov ili kuhan, a sluzi i kao nadomjestak za kavu

gornji dio je bagat vitaminom C i zeljezom kojeg ima vise nego u spinatu

evo i aspirina iz prirode
copy:

Glavne ljekovite tvari u kori vrbe su spojevi salicilne kiseline, koja je glavni sastojak aspirina. Nekada se, umjesto aspirina, koristila kora vrbe. Djelovanje: ublažava reumatske bolove i snizuje temperaturu. Nuspojave: u manjim količinama nema štetnih pojava

skoro sve je bolje od spinata

spinat je postal popularan je je jedan tehnicar zabunom napisal krive vrjednosti
tek se poslje saznalo o toj gresci
al vec je popaj bil tolko popularan da je bilo kasno ljude uvjerit u suprotno

vatrica je napisao/la:evo i aspirina iz prirode
copy:

Glavne ljekovite tvari u kori vrbe su spojevi salicilne kiseline, koja je glavni sastojak aspirina. Nekada se, umjesto aspirina, koristila kora vrbe. Djelovanje: ublažava reumatske bolove i snizuje temperaturu. Nuspojave: u manjim količinama nema štetnih pojava

da
imas i vrbove tablete protiv bolova

zvace se mlada kora

pa kaj se kora vrbe samo žvače i jede

hladnjak u prirodi

copy:

Obična kopriva; Kopriva raste kao svakom poznati, neželjeni korov a široko je rasprostranjena po cijelom svijetu. Nalazimo je uz plotove, oko naselja, uz ceste i puteve, u vlažnim šumama, vrtovima i zapuštenim mjestima. Hranjivost koprive poznata je još od starih Egipćana, koji su je i kultivizirali kao povrće. Grci i Rimljeni je također cijene. I danas koprivu jedu mnogi narodi Evrope. Za jelo služe prokuhani listovi i vršci mlade biljke, koji se beru od ožujka do svibnja. Mlada se kopriva priprema na razne načine kao špinat, umaci, salate, juhe, pite i slično. Mladi se izdanci mogu pržiti i u ulju. Od svježih ili suhih listova priprema se čaj. Kopriva se uvrštava u najkorisnije i najzdravije povrće. U proljeće sadrži 75 - 140 mg % C vitamina, 20 mg % kerotina, što je bogatiji izvor vitamina C i A od većine kultiviranog povrća. Povoljno djeluje kod anemije, bolesti probavnih organa, reumatizma, arterioskleroze, tuberkuloze pluća te bubrežnih bolesti. Posjeduje i antibakterijsko djelovanje, zbog čega meso i ribu možemo održati svježim, ukoliko ga umotamo u listove koprive, i bez hladnjaka

bowhunter je napisao/la:pa kaj se kora vrbe samo žvače i jede

ne znam!
ja trazim kore koje se mogu pojest ili korijenje

iz vrbovine mi tata delal frulicu dok sam bila mala, eto moze psoluziti i za zabavu

Moja baka je često pripremala koprivu, koliko mi je mama pričala. Međutim, mora se napomenuti da kopriva poput špinata,blitve, kiselice i ne mogu se sada sjetiti koja biljka još sadrži značajne količine oksalne kiseline koje kristalići mogu doprinjeti stvaranju bubrežnog kamenca.I poput špinata, jede se samo svježe pripremljena, ne odstajala, jer fermentira i onda se nešto pretvara u nešto, ne mogu se sada sjetiti i naći gdje sam pročitao...

ja koprivu koristim uz persin
za pac il cak malo u juhu
(pricam o osusenoj)
a isto za caj kao jednu od biljaka za moju mjesavinu

A inače mlijeko i mliječni proizvodi vežu i neutraliziraju oksalate, zato se radi špinat sa mlijekom.

Vrbovu koru sam gulio sa dvogodišnjih grana i žvakao, sušio i pravio čaj, a korisna je i za štavljenje.

Negdje gore je postavljeno pitanje o jestivosti žaba. Mislim da su sve naše OK, ali nisam čuo da je netko jeo krastače, niti ovdje niti igdje drugdje.Inače sam pojeo nekoliko vreća žaba u mladost, ali više ih ne lovim, populacija im se smanjila uslijed zagađenja, zbog pesticida mužjaci postaju hermafroditi.

kak se raspozna mlada od stare vrbove kore?
mislim da se krastaca ne jede, dal zato kaj je grda ili ima neki drugi razlog nije mi znano, glavno da znamo da se ne jede

za puzeve sam cula da svi, osim onih bez kucica, posebno ne oni crvenkatosmedi golaci

Krastače su pune otrovnih/nadražujućih žlijezda ispod kože.

Sad, kako sam nekoliko godina radio u rasadniku, nekako mi je normalno razlikovati jednogodišnju od dvogodišnje ili stare grane...

A golaće nisam jeo, nekako su mi gadni, ali razlika je u stvari što oni svoje iznutrice imaju iznutra, a puževi u kućici.

ali meni nije normalno razlikovati staru od mlade kore

os biti dobar i pokusat mi pojasniti razliku? molim te


ljeskine rese, ako se sasuse i usitne sluze kao zamjena za brasno...i mic po mic imamo i kruh

A golaće nisam jeo, nekako su mi gadni, ali razlika je u stvari što oni svoje iznutrice imaju iznutra, a puževi u kućici.

nesto mi tu ne stima....
pa puz ko puz, kad ga izvadis iz kucice isti je ko i onaj bez, nema crijeva u kucici.
i one sa kucicom treba prije upotrebe ostaviti par dana da gladuju da im se isprazne crijeva

vatrica je napisao/la:ali meni nije normalno razlikovati staru od mlade kore

os biti dobar i pokusat mi pojasniti razliku? molim te


ljeskine rese, ako se sasuse i usitne sluze kao zamjena za brasno...i mic po mic imamo i kruh

Osim ako nemaš alergiju na llijesku..., inače "mic po mic", nije recept, daj se potrudi vatrice, jel s kvascem ili beskvasni, kako peći, na kamenu ili u lonci, tavi....
Pa mlada kora je glatka, sjajnija,jednogodišnja je kao kožica, kod dvogodišnjih je već jača, ali ne toliko odrvenjena kao kod starijih izboja. Vidiš da je mlada, osim toga nalazi se na izbojima, nećeš je naći na deblu. Jednogodišnji vidiš da je mekan, mlad, još neodrvenjen.

Što se puževa tiče, moram te razočarati, iznutrice mu jesu u kućici, nema toga puno, pogotovo kada se nakon kuhanja stisne.Žao mi je on unutra nemama dnevnu sobu i sve.Evo proučavaj.

nema kvasca u divljini smo
dakle mic po mic ide ovako:
-usitne se te lijeskine resice, prije barem malo sasuse, moze ili na suncu ili malo podalje od vatre
-usitne ili kamenom ili drvenom batinom
-pomijesa sa toliko voda da se da zamijesiti
-doda se sol ako se ima
-medu prstima se rastani na debljinu od oko pola cm, ne manje jer ce biti pretvrdo
-ugrije se kamena ploca i pece na ploci, ako se ima tavica, moze i na njoj uz dodatak malo masnoce, ali malo, najbolje bez
-mogu se i napraviti deblji(kao recimo moj mali prst ) dugi rezanci, oviju oko stapa i peku iznad zara

a kad vec imamo zamijensko brasno, vrlo lako se dobije i topli obrok jestiv zlicom

-stavi se malo brasna da se prepece u nekoj nasoj zamisljenoj zdjelici, limenci recimo :bog: , zalije vodom i kad provri ..ukuhamo u to tijesto, onako trgaiju se izmedu dva prsta...trganci bi mi rekli, ako nam je pokraj i neka zacinska biljka moze se slobodno dodati, jer bez soli je prilicno neukusno, ali je toplo i jusno

to ja izvodim godinama i skoro svakodnevno, ali sa nasim obicnim brasnom, gore u vikendici ima sparhet na drva, zamijesim i ispecem si gore na ploci, bez kvasca naravno....mi to zovemo DUNĆEKI, fino je i ukusno i vec sam sve vikendase "zarazila" duncekima

a kad ga ukuham , onda se zove ŠULENKA, prastaro medimurko jelo, sirotinjsko, tako da do nedavna nisam ni znala da zapravo jedem primitivni kruh

i tu nije kraj

ako ga zelimo za poslije, ispece se tanje, bude tada tvrdo, ali za grickanje super i dugo se ne pokvari te daje odlican osjecaj sitosti
ili ako nademo jaje u prirodi i umijesimo ga unutra, skoro pa imamo mlince

Pa mlada kora je glatka, sjajnija,jednogodišnja je kao kožica, kod dvogodišnjih je već jača, ali ne toliko odrvenjena kao kod starijih izboja. Vidiš da je mlada, osim toga nalazi se na izbojima, nećeš je naći na deblu. Jednogodišnji vidiš da je mekan, mlad, još neodrvenjen.

znaci ovako: ako ga bez problema zvaces....mlado je?

Što se puževa tiče, moram te razočarati, iznutrice mu jesu u kućici, nema toga puno, pogotovo kada se nakon kuhanja stisne.Žao mi je on unutra nemama dnevnu sobu i sve.Evo proučavaj.

dobro u pravu si

no jos uvijek nismo razotkrili daj je to razlog sto su nejestivi oni bez kucice

u prirodi do c vitamina mozemo doci kuhanjem borovih iglica, u uzavrijelu vodu ubacimo saku iglica koje smo prepolovili na pola.
Takodjer mozemo jesti unutrasnji dio kore uz sam cvrsti dio stabla,


na nacin da ih na ulju preprzimo kao slaninu dok ne dobiju zlatnu/narandjastu boju,


mozemo je takodjer susiti na kamenu samljeti/usitniti i poslje dodati brasnu.