Scandi

Oštrica je uska, većom dužinom ravna,lagano se kriveći prema vrhu,Stražnji dio je obično ravan ili rijetko malo spušten prema vrhu,dužina je obično do 10tak cm. Večinom nemaju štitnike,rađe udubljenje za kažiprst,sam oblik je prilagođenj potezajućem rezu.Futrole drže oštricu i većim dijelom dršku,obično su spojene(sašivene sa stražnje strane,pričvrščuju se na pojas viseći na kožnoj vrpci ili pletenom (kožnom)konopcu.
Skandinavski način oštrenja(scandi grind),je najprimjereniji za radove s drvom(ravna ploha omogučava bolju kontrolu reza),najjednostavniji je za oštrenje(vrlo oštro),godinama sam se navikao na taj tip noža i meni su nezamjenjivi..poseban užitak je stvaranje noža,
Laminirana oštrica,P. Strande,Rio Jacaranda drvo i komad irvasovog roga(stabiliziran),20 australskih centi i crveni spacer(vulkanizirani papir).










Kad sam prikupio materijal koji mi je (približno)odgovarao,najbolje je sve dovesti na neku približnu mjeru(što ja u ovom slučaju i nisam napravio ,najbitniji dio namještanje prvog dijela(bolstera)"štitnika" je potrebno precizno izvesti da nebude praznine kroz koju ulazi vlaga( i ostalo)na trn,tu koristim "zlatarske"turpije i puno vremena,dalje je jednostavno namještanje djelova koji se misle upotrebiti(oni imaju malo veću toleranciju),važan je i utor za trn u komadu drveta(u mom slučaju poprilično tvrd za bušenje Rio Jacaranda)na bloku se odredi sredina i s vanjske strane ucrta trn da imamo vizualnu smjernicu za dalje(pilanje i brušenje),može se ucrtati i ideja za dršku(ili dvije ).
Prednji kompozitni dio sam isprobao prije lijepljenja epoxidnim ljepilom,zatim sve namazao i napunio Epoxijem i u stegu za drške(jako jednostavno za napraviti),24 sata pa piljenje u približan oblik,i brušenje rašpom,brušenje grubim 60,80,100 papirom,kada se drška pokazala,prešao sam na finiji papir 320,400,onda je namažem uljem i prebrišem da se bolje vide ogrebotine i neravnine,onda još malo brušenja(3M spužve raznih finoća),već tada je drvo polirano.
Nakon toga ga natopim(utopim) u ulju(balistol i laneno)24 sata,brisanje i poliranje,i na kraju premaz voska(Renaissance)kada se osuši(brzo)opet poliram i tako par puta,obično tada nož prevrćem po rukama par dana da vidim jeli to to.

I ja sam se zaljubio u skandi stil, imam u planu radit još
neke skandi noževe ali nikak da uhvatim vremena. Imam
jednu gotovo dovršenu oštricu a nikak da ju dovršim za kaljenje
a tek onda držalica.
Samo stavljaj Rinos, znam da radiš predivne noževe. Našao sam te
i na British Blades. :bog:

rinos izuzetno mi je drago što si na ovom forumu i što te barem naovaj način poznajem.
zaista su ti radovi pedivni stvarno se ima šta vidjeti ali i naučiti.
ono što bih te zamolio jeste da samo pokažeš ili objasniš kako napraviš završnicu na nožu tj.onu gore kapu.
dakle kako se fiksira,nešto sam čitao da se raskuje ali ne kužim šta(vjerovatno trn drške) i na koji način.
ti bi trebao održati jedan kurs iz ovih stvari!?
samo naprijed!

Ako nisu(a obično nisu zakaljeni)vrhovi trnova,se turpijom zaokruže,dovoljno je da kroz završnu pločicu,izlazi vrh trna(dužine=dubljini-ako je previše bit će prevelika zakovica,premalo neće dovoljno zatvarati),nož treba učvrstiti u stegu(oštrica omotana kožom)i
lagano(prejako mlaćenje neće ništa ubrzati,samo može izbiti trn iz drške)čekićem tući dok se ne izvede zakovica.

hvala prijatelju.
ali kurs što prije održati,a ja da budem šegrt pristajem odmah.

.

Svaka čast majstore! Prekrasan rad.

cesto slusam evo i vidim kod tebe da je drvo za drsku stabilizirano, sto to tocno znaci i koje su prednosti nade "ne stabiliziranim" drvom

WildChild je napisao/la:cesto slusam evo i vidim kod tebe da je drvo za drsku stabilizirano, sto to tocno znaci i koje su prednosti nade "ne stabiliziranim" drvom

ovde je dio roga koji sam koristio stabiliziran(najjednostavnije je to nazvati "plastificiran"),to znači da su pore drva ili drugog materijala ispunjene u nekakvim ljepilom(epoxidom ili sl.),tako da je vodootporan,čvršći i sjajniji,ali na kraju i "plastičan",to ipak rijetko koristim baš radi "plastičnosti".

Rinos, komplimenti, svaka čast, užitak je vidjeti takvu majstoriju!

bravo majstore!!

prekrasan nož!
intreesantni materijali!

svi su dali komplimente i ja se pridužujem njima!

volio bih proći radionicu i izraditi tako svoju dršku!

Rinos ,cestitke na nozu.
Mozes li mi reci dvije stvari ,gdje nabavljas materijal za drske (kosti ,drvo .....) i jesi li ikada pokusao sam stabilizirati drvo ili nesto drugo jer ja to pokusavam vec dulje vrijeme na razlicite nacine (vakum ,kuhanje ,potapanje ...) i sa raznim sredstvima (ljepila ,smole ...) ali jos nisam dobio zadovoljavajuce rezultate.Naime citao sam razne stvari na forumima ali oni rade sa kemijom koja mi je nedostupna ,pa ako imas kakovog iskustva molio bih te za savjete .Hvala

p.s. ova ideja sa novčićem mi je fenomenalna :bog:

@ ben-66:

Koliko sam pročitao, stabilizacija se vrši uglavnom niskoviskoznim akrilom u spremnicima s visokim pritiskom - sličan postupak kao kod impregnacije drvenih željezničkih pragova, ili drugog drva izloženog atmosferilijama i UV zračenju. U takvom postupku se šupljine (mikropore) u drvetu ispunjavaju polimerom, koji proizvodu daje veću trajnost i otpornost na kojekakve vanjske utjecaje.

Nino G
To je ispravan opis postupka stabilizacije u industriji ,ali u kucnoj radinosti to je nesto sasvim drugo ,mada sam ja napravio i vakum posudu i akrilnu smolu razredivao u nekoliko omjera ali sve je to slabo jer smola prodire u drvo do dubine od 2 -5 mm sto nije dovoljno.
Zato i pitam za neke druge metode ili slicno sto bi dalo bolje rezultate.

ben-66 je napisao/la:Nino G
To je ispravan opis postupka stabilizacije u industriji ,ali u kucnoj radinosti to je nesto sasvim drugo ,mada sam ja napravio i vakum posudu i akrilnu smolu razredivao u nekoliko omjera ali sve je to slabo jer smola prodire u drvo do dubine od 2 -5 mm sto nije dovoljno.
Zato i pitam za neke druge metode ili slicno sto bi dalo bolje rezultate.

Drva sam imao u početku dovoljno(bar egzotičnog,ironwood,burma teak,lignum vitae,rosewood i sl.)metalnih djelove se da pronaći svugdje,irvasov i sobov rog,"kovrčavu" brezu,sam naručio iz https://www.brisa.fi a ima i drugih(s Brisom imam jako dobra iskustva)
Ovdje imaš tutorial za najjednostavniji način stabiliziranja i još ponešto,
http://www.aescustomknives.com/docs/tutorial11.htm

Hvala Rinos za linkove ,ovo od Ariela sam probao ali nije islo tako dobro kao njemu ,valjda je stvar u smoli .Nego reci mi ,jesi li kod sebe doma nabavljao egzote jer vidim da ti je lokacija "obala" a nisam cuo da toga ima na Jadranu ? Pozdrav

Kao dječak sam živio blizu rezališta brodova =) ,a kao malo veći dječak sam plovio,(drvo mi je uvijek bilo interesantno,pa sam sakupljao komadiće,dosta toga je nestalo prilikom selidbe..nešto je poklonjeno u obliku raznih figurica,a posljednji komadići idu u drške,najviše m je ostalo Burma teak-a,uspio sam cijelo postolje radara dovući doma,to drvo je staro 30tak godina)

Na proljeće si sređujem garažu na vikendici, pretvaram je u svoju radionu. Itekako ću se igrati metalima, ali i drvom. I od srca me veseli kad vidim kakvih "nepoznatih" talentiranih ljudi ima na ovom mjestu, i kako se od njih može puno naučiti.

Prekrasno djelo Rinos!

Ako naletis ponovo na rsdar javi ,stizem odmah sa motorkom Pozdrav

Leuku je Finska riječ za Sámi nož,koji je nastao iz potreba nomadskog života čuvara stada irvasa. Za razliku od puuko noža(pretežno za rad s drvom),leuku je višenamjenski nož. Drške su tipično malo šire i ravne sa proširenjem na kraju jer se nož obično koristio za povlačno rezanje i sječenje,to proširenje služi i za rad s drugom rukom kako bi se koristilo više snage na vrhu. Futrole su rađene tako da štite cijeli nož,smanjujući rizik od ispadanja na minimum.Rade se u raznim veličinama,neki su čak i veći od 50cm
Kaankanpaa leuku,140 mm dužina oštrice,28 mm širina,
Brezova kora između dva komada roga,sve zalijepljeno i nakraju zakovano.








ZA poređenje,najveći je regularni leuku(netipične drške),oštrice od 240mm..

Fenomenalni su - obožavam saami-je!

Imam jedan 30ak godina star lapinleuku od J. Martinija.

LEGION66 je napisao/la:Imam jedan 30ak godina star lapinleuku od J. Martinija.

To bi bilo razdoblje dok su radili pristojne noževe (sadašnji su malo šlampavo sklepani,prije deset godina sam donio 4 filetera i podijelio ih prijateljima i svima su pukli u skoro isto vrijeme na istom mjestu pri filetiranju ribe a jednom dok je rezao kruh,koštali su 9$ komad )
Imaš li kakvu fotku lapinleukua,imali su popriličan broj modela,?