Saami narod(Pleme)

Sáami (Laponci)su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Njih oko 70.000, raštrkani su na površini od oko milijun i sto tisuća četvornih kilometara (20 puta veća površina od Hrvatske). U Norveškoj ih živi oko 40.000, u Švedskoj oko 20.000, u Finskoj oko 7500 i u Rusiji (na poluotoku Koli) oko 2500.

Narod ima dugu povijest, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način. Sam narod naziva sebe Saami, dok ime Laponci smatraju malo pogrdnim. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-povijesnim karakteristikama, jeziku i načinu života. Neke skupine su sačuvale do danas narodne običaje svojih prednika.

Saami su kao nacionalna skupina sve bolje organizirani, osobito u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj. U tim zemljama, bez obzira na njihov broj, imaju i posebne parlamente koji su savjetodavna tijela i bore se za očuvanje autentične laponske kulture. Ti parlamenti artikuliraju zahtjeve Saamija, osobito u očuvanju i promicanju njihove povijesti, kulture, običaja, u čemu danas imaju veliku podršku većinskih naroda s kojima žive. Sjedište parlamenta Saamija je u sjevernonorveškom gradu Kautokeinu.


Uz velika šumska bogatstva, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, laponsko područje privlači brojne turiste. Privlače ih, osim laponske kulture i običaja, predivni pejzaži s tisućama jezera, dugomjesečne noći i dani te polarna svjetlost. Narod Saami nekad je vjerovao da prelijepa zelena, plava i ljubičasta titrajuća svjetlost na noćnom nebu nastaje zbog vatrenog repa čarobne lisice koji ona otresa o snijeg i led, pa u atmosferu frcaju iskre.

Psi i sobovi vrlo su korisni u sjevernim predjelima, gdje mogu vući sanjke s ljudima ili teretom, a također su popularne utrke sobovskih i haskijskih zaprega. Sobovi mogu biti bijeli, tamnosivi ili šareni i napola su pripitomljene životinje. Rogovi im služe kako bi se obranili od grabežljivaca ili u međusobnoj borbi za ženke.

Pečeni sob u pivu 'kralj' je mesa u Laponiji. Zatim je poznati 'poroburger', zapravo hamburger od sobovog mesa.

Haskiji su psi posebno uzgojeni za preživljavanje u polarnim uvjetima. Zahvaljujući dvostrukom gustom krznu, najbolje se osjećaju na - 20 Celzijeva stupnja, no bez problema izdrže i -50 Celzijeva stupnja. Nervozni su samo kad im je dosadno, kad se ne kreću dovoljno. Iznimno su inteligentni, samostalni, ali i samovoljni. Haskiji obožavaju snijeg i trčanje u zaprezi. Postoje dvije vrste haskija - krupniji sibirski i malo manji, aljaski. I jedni i drugi imaju plave ili smeđe oči, a 20 posto ih ima jedno plavo, a drugo smeđe oko. Neki pretpostavljaju da je ta pasmina vučje krvi. Farma haskija u mjestu Kapalamaki, nedaleko od Rovaniemija, ima cca 160 sibirskih i aljaskih haskija.

Koliko je stara pisana laponska kultura dovoljno govori i podatak da se najstariji sačuvani rječnik Saamija očuvao iz 1557., a prva knjiga tiskana na laponskom jeziku potječe iz 1619. godine.

Danas se razvila specifična književnost na dijalektima laponskog jezika, posebno u Finskoj, sjevernoj Švedskoj i Norveškoj te ponešto na ruskoj Koli. Svi krajevi u kojima žive Laponci bilježe opadanje gospodarskih aktivnosti, iseljavanje i starenje stanovništva. Pripadnika naroda polarnog svjetla sve je manje.

Sami su se oduvijek naseljavali na velika područja i bavili su se pretežno lovom i ribolovom. Obitelji su imale veliko područje za lov oko svoje naseobine. Veze s drugim ljudima bile su rijetke iako su imali smisla za društveni način razmišljanja kada se radilo o podjeli područja za lov među obiteljima. Ta raštrkanost Sama vjerojatno je najveći razlog što ne postoji jedna Sami kultura i jedan jezik već više njih. Kulture su bile formirane kako pod utjecajem različite okoline i životnih uvjeta, tako i zbog utjecaja ostalih kultura. U Švedskoj i Norveškoj to je bila germanska kultura, u Finskoj finska, a na poluotoku Kola ruska i karelska kultura. Tako danas razlikujemo sljedeće osnovne kulture Sama.

Šumski Sami

Ovoj skupini pripada većina švedskih i finskih Sama. Oni žive u šumi pretežno od ribolova, iako je i lov važan. Obitelji su formirale laponska sela ('siida') najčešće uz neku veliku rijeku. Veličina siida varirala je od par do 20-30 obitelji. Slivovi rijeka su bili prirodne granice tih sela. Bilo je uobičajeno imati i par sjevernih jelena zbog prijevoza i krzna, koje je važan materijal za oblačenje.

Posebna skupina šumskih Sama su Sami sjeverno od jezera Inari, jer se njihov jezik bitno razlikuje od jezika ostalih šumskih Sama. To je najzapadniji dijalekt istočnih sami jezika.

Planinski Sami

Žive u planinama između Švedske i Norveške i u brdovitim krajevima sjeverno od toga, gdje čuvaju svoja stada.Sjeverni jeleni su najvažniji dio njihove ekonomije. Taj način nomadske kulture je jedinstven u Europi. Iako je star samo 100-tinjak godina, to je najtipičniji oblik Sami kulture. Oni se također bave i ribolovom. Važnost sjevernih jelena u Sami kulturi očituje se u činjenici da postoji oko 400 riječi za njih ovisno o dobi, spolu, boji, obliku...

Jedna posebna skupina planinskih Sama su riječni Sami koji žive oko rijeke Tana. Nekada su živjeli samo od ulova lososa, no danas se bave i agrikulturom i uzgajanjem domaćih životinja, pa imaju stalne nastambe.

Morski Sami

Morski Sami žive na sjeveru Norveške, kod Arktičkog mora. Na njih su snažno utjecali stanovnici Norveške i Finske. Ta polunomadska kultura živi od lova zimi i ribolova ljeti.

Sami poluotoka Kola

Sami koji žive na poluotoku Kola su autohtono stanovništvo tog područja. Ima ih oko 2000. Žive od uzgoja sjevernih jelena i ribolova.

-Dakle moze se reci da su Sammi posljednja pleme(na) u Europi,kod kojih se jos moze vidjeti kako su zivili nasi preci,neka im dugo traje njihova kultura i neka budu sretni pod repom carobne lisice.....
(izvor :Wikipedija i ostali sajtovi )

Hvala Stule, pitao sam se već kada će Saami dići na red.Od njih bismo mogli mnogo naučiti-npr, kako se i danas može, ima li se želje koristiti i tehnologiju u razumnoj mjeri i biti blizak s prirodomSamo je pitanje želimo li mi to.

Vidis Mario,tehnologija se moze koristiti,ali u skladu Prirode.To je vecini poznato.Obican mlin je recimo nekad bio tehnolosko cudo.Obicna vjetrenjaca,koja recimo danas daje struju.Pa bunar ili gusterna za kisnicu.To je danas sve zamjenila struja,ali kad bi svako od nas imao u vrtu(oni koji to mogu)Vjetrenjacu,busotinu,solarno,malo vrtla za povrce,e to bi bio mali eko Svijet za sebe.A mi bi to mogli.Zato volim uciti od nasih starih,mislim kako je to nekada bilo.
Do nedavno je magarac ili konj vukao kar,ali danas je to samo turisticka atrakcija....

Odlicno Stule,ovo sam u dahu procitao.
Jednostavnost zivljenja to je ono sto karakterise ove ljude,vrlo srecni ,malo im toga treba a tako zadovoljni.
Nisam mogao da ne primjetim ovaj jednostavni i prelijepi noz,kad bih ja mogao nesto slicno uvrstiti u svoju kolekciju eh!
A primjetno je da svi nose ove nozeve to je jednostavno dio njih,bez toga se tamo ne funkcionise.
Mislim da sam gledao jednu epizodu gdje rej maiers odlazi medju njih i lokalni kovac mu izradjuje ovakvo sjecivo,a naknadno on pravi drsku od roga i brezovog drveta.
Cak je i CS napravio noz po uzoru na ovaj ali cijena je zastrasujuca negdje oko 350-400eura.

hvala Stule ovdje sam vec 4 sata i nikako da krenem doma al cu dobit jezikvu juhu
noz sam vidio na nekoj stranici ali se ne sjecam kojoj cak postoji i tutorial za korice
svi pomalo koristimo tudja iskustva i informacije

Lijepe fotografije.