Prirodni hladnjak

Ako itko zna šta znaci hladno pivce popiti putniku namjerniku, onda vjerujte mi, to sam ja osobno. Hladno pivce u nekima trenutcima prosto dušu lijeci. Do njega je lagano doci u naseljima gdje hladnjaci rade punim kapacitetima. Ali kako doci do njega u prirodi, daleko do naselja u uvjetima gdje nikada el.struja nije "krocila svojom nogom"? Kako u vrucim danima ljeta kada sve prži i topi se, doci do daška korisne hladnoce koju cemo prenijeti na bocu omiljene pivce?






Za odgovor na ova i slicna pitanja morao sam posegnuti u nekakve svoje doživljaje kretanja prirodom. Pa evo jednoga koji ce dati odgovor na postavljena pitanja.

Za nedavnoga sudjelovanja u TDI, dunavskoj regati, putovao sam izmedu dvije skupine kanuista sam na rijeci. Imao sam vremena da , što rece moj nekoliko dana ranije upoznati prijatelj Radojica, malo razgovaram sa Dunavom. U tom našem "razgovoru" gdje je Dunav meni puno toga pricao, a ja šutio i slišao, zacuo sam i poziv sa obale da svratim na pice.





Pozivu sam se odazvao i upoznao tri predivna covjeka: Batana, Daria i Dacu. Postavili su svoj logor uz Dunav desetak kilometara nizvodno od Apatina u šumi. O njima cu kasnije raspresti još jednu pricu, ali za ovu su bitni jer su u potpunosti iskoristili sve prirodne resurse koje su zatekli na odabranom mjestu za logor.





Tako jedno drvo stare vrbe pretvoriše u viseci ormar, na koje objesiše mnoge stvari koje su im potrebne, a trebaju biti uvijek pri ruci. Povješaše tu tranzistor, razne kuhinjske posude, noževe, mrežice za cuvanje ulovljene ribe i štošta još. I da drvo ne bude samo jednostrano iskorišteno, ocistiše i rupu u njemu nastalu trulenjem debla.





Ta rupa je cijeli dan zaklonjena od sunca, pruža se oko tridesetak centimetara u dubinu, u njoj je uvijek vlaga i hladnoce. Iskoristiše je za prirodni frižider. Staviše bocu s rakijom, nekoliko boca pivce i riješiše problem neimanja tvornickog uredeja za hladenje koji traži el. energiju, koja tu nikada nije ni "došla".

Blizina vode obilno popunjava prirodni "frižider" vlagom i svježinom tako da savršeno funkcionira. Isprobao sam i rakijicu, a još više pivcu i kao osoba od iskustva odgovorno tvrdim da su na najpovoljnijoj liniji hladnoce za konzumaciju.

Tko mi ne vjeruje neka u ljetnim danima isplovi iz Apatina i na desetak kilometara nizvodno naici ce na logor, pa ako ga pozovu uvjeriti ce se osobno u ovu tvrdnju.

evo ti jos jedan nacin kako po najvecoj vrucini ohladit pivu....ali radi samo ako je u limenci sok ili piva.... uzmes komad crne tkanine namocis je vodom znaci potopis u vodu i zamotas unutra limenku i stavis na sunce..za jedno pol sataa pice ce bit fino hladno za pit....

na kojoj filozofiji radi nemam pojma nesto sa isparavanjem...