Ugriz poskoka-Moja priča

U ovoj temi bi se najvise slozi sam Rusom. Mene su ucili da odmah poslije ugriza poskoka (ili bilo koje otrovne zmije) treba mirovati, i to po mogucnosti leci i pokusati jako polako i smireno disati jer bi na taj nacin usporili krvotok. Sto prije obavjestiti hitnu pomoc i/ili HGSS (cesto na tim mjestima gdje se ugrizi dogadaju hitna ne moze doci) i NI POD KOJIM SLUCAJEM ne zarezivati, podvezivati, paliti i isisavati ranu.
Zarezivanjem rane dolazimo do potpuno otvorenog krvotoka koji je kao takav izlozen raznim infikacijama u nesterilnim uvjetima. Nije se jednom dogodilo da je covjek iskrvario na smrt zbog zarezivanja rane.
Podvezivanje rane je lose upravo zbog toga sirenja otrova krvotokom. Kada normalno legnemo i smirimo se, otrov se polako siri tijelo te podjednako utjece na sve dijelove tijela. Kada je rana podvezana, veci dio otrova (recimo oko 65-75%) otrova ostaje u podrucju ugriza (recimo da se radi o nozi). Kada se podvez skine, ta krv bogata otrovom se vraca vitalne organe zbog filtriranja i ponovne opskrbe kisikom i sav taj otrov zavrsava u bubrezima i moze doci do gotovo trenutnog zatajenja bubrega.    
Paljenje rane nema sanse da pomogne...
Isisavanjem dio otrova zavrsava u ustima pa bi umjesto jednom unesrecenog imali dva.
Godisnje vidim oko 20-30 poskoka i nikako ih ne volim. Prosle jeseni oko 11. mjeseca isao sam na Tremzinu i na vrhu u krugu od 50 metara sam vidio 6 poskoka u roku od pola sata. Jedan me je bez problema mogao ugristi da nije bio slab od nedostatka sunca,tj. energije.
Sve u svemu, poskoci nisu zajebancija (sorry na izrazu)...

Evo da malo živne tema... naletih na Rus-ove fotke:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/uznemirujuce-fotografije-posljedica-ugriza-poskoka---389707.html

http://www.source.ba/clanak/6056526/vijesti/Ovako%20izgledaju%20posljedice%20ujeda%20poskoka/?ref=najcitaniji

Imao 2 slucaja ove godine, srećom blagi ugrizi.
Za laike:
Mirovanje, imobilizacija od strane druge osobe, ne smije se prčkati po rani, isisavati, paliti, rezati. Hladni oblozi su odlicni, al nikako led izravno na kožu i nikako led dulje od 5min. Ako imamo ljekove za alergiju uzmimo.

@Vladomado10 - sjećam se dok sam bio klinac da su se vtili priručnici prve pomoći i spominjalo se spajanje mjesta ugriza rezom. Zapravo zarezivanje rane kako bi se pospješilo krvarenje i istjecanje djela otrova iz rane. Kasnije se to učenje zamijenilo novim koje govori o tome da se po rani ne bi trebalo prčkati. Isto tako bilo je i govora o Esmarhu u kombinaciji sa spomenutom metodom.

E sad moje skromno mišljenje je da se prvom metodom zapravo riskira infekcije i neka opasnija ozljeda a i da zapravo nema pretjeranog učinka obzirom da je otrov duboko penetriran u tkivo?!

Rado bih čuo tvoje profesionalno mišljenje.

Pa ta metoda rezanja se temeljila na pretostavci da je Vipera ubrizgala otrov izravno u krv, da je to istina, osoba bi umrla od hemoragičnog šoka za 10minuta maksimalno. Poskok ubrizgava otrov u tkivo i tek iz njega se sitnim kapilarama širi u krvotok, tako da logički ta metoda nema smisla. Osim toga ljudi su budale pa zarezuju svim i svačim i svakako, tako da ćeš prije od sepse umrijet nego od ugriza.
Bolničko kirurško zbrinjavanje je doslovno samo čišćenje rane i čekanje hoće li se stvoriti sindrom kompartmenta, odnosno da će narasti tlak u tkivu unutar mišićnih fascija, te onemogućiti krvotok, te se tad radi fasciotomija, kao što su rusu radili, al to je samo ako se ne varam 5% slučajeva.
Kao što forumaš rus zna, na slici ta rana nije nastala od otrova, nego od kirurškog postupka fasciotomije

Moderne smjernice za laike ne zagovaraju podvezivanje, čak ni u posebnim okolnostima, kad hitna pomoć ne može doći. Ja pod dojmom medicine na bojnom polju koju trenutno proučavam, zagovornik sam podveski u posebnim okolnostima, ali ovo je moje mišljenje nikako savjet.
Ne radimo pravo podvezivanje nego popularni Eschmarhov zavoj, 5cm iznad mjesta ugriza vezujemo podvesku za koju je dobro da ima širinu od 5cm, s tim da OSTAVLJAMO dovoljno prostora ispod nje da možemo podvući palac, time ne zaustavljamo arterijsko nego samo vensko praznjenje uda. Bitno je da se mora svako 5min skinuti i staviti 5cm iznad predhodnog stavljanja. Ako netko zna dobro je provjeriti puls na udu, jer treba bit prisutan čak i s podveskom, te moramo zabilježit vrijeme stavljanja svake podveske.

Zahvaljujem na iscrpnom odgovoru!

Puls na udu...

vladomado10 je napisao/la:Hladni oblozi su odlicni, al nikako led izravno na kožu i nikako led dulje od 5min.

Vlado bok,
može li pls pojašnjenje - zar otrov vipera nije hemotoksičan, tj. termo ne stabilan?
Koja je uloga leda u tom slučaju, zar to nije kontraproduktivno?

PS - pitanje je ozbiljno, nije nikakva provokacije i sl. (da ne bude zabune!)

Hladnoća/led stiska krvne žile i time usporava proces širenja otrova dalje u tijelo.

Otrov Vipera je hemato-neurotoksičan, al hematotoksične supstance su one koje rade probleme.
Hlađenje je navedeno u svrhu usporavanja krvotoka, pošto radimo sve da to napravimo,mirovanje, imobilizacija, etc.
Grijanje da bi se destabilizirao otrov treba minimalo 80 stupnjeva, što je ravno paljenju, oštećuje tkivo, te povećava protok krvi kroz to područje.
Svi ti postupci zapravo onemogućuju veće oštećenje tkiva, na većoj površini, al nažalost otrov ostaje na jednoj manjoj površini koja ostaje izložena njemu, tako da je generalno oštećenje manje, al lokalno veće, al to je manje zlo. Zbog toga ugriz s velikom količinom otrova napravi veliku štetu na potkoljenici, al ne ubije.

Odakle vam podatak da je otrov Vipera baš termolabilan, ja to prvi put čujem, i ne izgleda mi logički da je otrov namijenjen sisavcima (miševima) u osnovi termolabilan, svi termolabilni otrovi su zapravo namijenjeni hladnokrvnim životinjama.

vladomado10 je napisao/la:Odakle vam podatak da je otrov Vipera baš termolabilan, ja to prvi put čujem, i ne izgleda mi logički da je otrov namijenjen sisavcima (miševima) u osnovi termolabilan, svi termolabilni otrovi su zapravo namijenjeni hladnokrvnim životinjama.

Tako ljude uče jako dugo, a da si uposlio Google našao bi i obilje članaka u kojima manje ili više iskusni tvrde to isto kao na primjer
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070415/nedjeljna-prilog03.asp

Od svih ljudi bas ste mi sefa našli, nemoguce, ocito se razilazimo u misljenjima oko ove teme, a njegovo misljenje je bolje od mog u svakom slucaju!

Hahaha! Sjetio sam se da sam nekada vidio taj članak pa sam ga linkao iako ima i drugih ali računam tu je blizu, doktor je, ima iskustva...
Ni u snu mi ne bi palo na pamet da ti je šef.

Inače od kada znam za sebe čitam da je termolabilan i zbog toga se prije savjetovalo spaljivanje rane tipa zagriješ vrh noža otprilike koliko možeš trpjeti i prisloniš na ugriz. Je li stvarno termolabilan nisam nigdje našao i trebao bi se netko malo pozabaviti u laboratoriju da se to stručno dokaže ili opovrgne, a do tada nam je po slobodnom nahođenju vjerovati ili ne.

E moj Hombre,baš si našo ekipu koja bi tek tako zagrijavala oštrice čeličnih ljubimaca i narušavala strukturu,tvrdoću i druge nasušno potrebne karakteristike noža.
Zbog običnog zmijskog ugriza.....nema šanse!

Ma za to nosiš neki stari džepni koi je van upotrebe

maxina je napisao/la:E moj Hombre,baš si našo ekipu koja bi tek tako zagrijavala oštrice čeličnih ljubimaca i narušavala strukturu,tvrdoću i druge nasušno potrebne karakteristike noža.
Zbog običnog zmijskog ugriza.....nema šanse!

gledam slike iz prvog posta i ne mogu vjerovati da je ugriz poskoka ovako gadan.
Izgleda da je baš puno otrova ispustio.

Svaka čast na hrabrosti, smirenosti i nakon svehga pozitivnom razmišljanju

vladomado10 je napisao/la:Odakle vam podatak da je otrov Vipera baš termolabilan, ja to prvi put čujem, i ne izgleda mi logički da je otrov namijenjen sisavcima (miševima) u osnovi termolabilan, svi termolabilni otrovi su zapravo namijenjeni hladnokrvnim životinjama.

Evo Hombre je bio brži - Hombre, imaš pozdrav s najlijepšeg otoka Elafita!


Vlado,
postoji li kakva šansa za stručnu /kompetentnu/ provjeru termostabilan vs termolabilan?

Aries je napisao/la:Evo Hombre je bio brži - Hombre, imaš pozdrav s najlijepšeg otoka Elafita!

Slika je na kantunalu...
Bio mi je prije par dana brat. Ipak smo tamo rođeni i višemanje odrasli, tamo je rodbina, imam nešto beskorisne zemlje tako da nismo pogubili sve veze.

Što se termolabilnosti tiče sve su nas učili da jeste ali Google je jako šutljiv o tome tako da sam napisao da bi to trebalo stručno provjeriti.

Hombre,gdje ste pročitali to za led? To je više čini mi se mišljenje logike. I da se čovjeka stavi u zamrzivač i da ima trovanje,mislim da mu nebi bilo bolje već bi ga ubilo smrzavanja...Pogotovo kad govorimo o hemotoksičnom otrovu koji instant gruša krv...

Ako pročitaš što je vladomado napisao vidjet ćeš da je odgovor njemu i da mi se čini logično.

A pošto se dobro razumiješ u te otrove evo ti i pitanje. Čime se taj otrov širi po tijelu?

Prvo što za vas znači pojam termolabilnosti, na kojoj temperaturi se mora taj otrov razlagat.
Svaki animalni otrov se raspada na 90 stupnjeva celzijevih, jer se sastoji od proteinskih enzima koji koaguliraju i denaturiraju, a prava termolabilnost je zapravo neotporna na tjelesnu temperaturu toplokrvih životinja, odnosno 35-40 stupnjeva, što sigurno nije u ovom slučaju.
Sad logički razmislite, jel bolje imobilizirat ruku, mirovat, stavit malo leda i smanjiti venski priljev iz okrajine ili cemo grijat ruku u vrućoj vodi koja mora bit vruća minimalo 70 supnjeva, riskirat opeklinu, pojačavat protok krvi, ne imobilizirat jer ne možemo močit zavoje. Iz osobnog iskustva liječenja ugriza ribe pauka, znamo koliko ljudi pomiču ruku kad moraju u vrelu vodu je stavljat. Sad vas pitam bi li bili dosljedni prvoj pomoći i smanjivali dotok krvi ili ga povećavali.
@poskok hematotoksični otrov Vipera razlaže krv ne gruša je

vladomado10 je napisao/la: Sad vas pitam bi li bili dosljedni prvoj pomoći i smanjivali dotok krvi ili ga povećavali.

Iako je po tvome tekstu logican, mene zanima odgovor uz strucno objasnjenje. Hvala.

Ajde malo pogledaj bolje što piše prije nego komentiraš.

Kod nas nitko nema stručnu suglasnost oko ovog pitanja, Centar za toksikologiju u Zagrebu ne zna nista, više infektologa koje sam pitao isto nije sigurno, ne postoje točne smjernice za ugriz Vipera, za tropske zmije sam siguran da je stavljanje leda zabranjeno jer su uglavnom neurotoksične, jedino US Army u svojim smjernicama za 68W preporuča ledit ugrize od čegrtuša, a one su bliske Viperama.

Za laike osnova treba bit prva pomoć, odnosno mirovanje imobilizacija i smirivanje rada srca i venskog priljeva, hlađenje to pospješuje, tako da sam ja na toj strani.

vladomado10 je napisao/la:

Za laike osnova treba bit prva pomoć, odnosno mirovanje imobilizacija i smirivanje rada srca i venskog priljeva, hlađenje to pospješuje, tako da sam ja na toj strani.

Pardon, malo sam se pogresno izrazio, vise me je zanimalo na kojoj strani si ti, tj sta je po tebi kao strucnom licu pametnije, nego "tocan odgovor".

vladomado10 je napisao/la:Prvo što za vas znači pojam termolabilnosti, na kojoj temperaturi se mora taj otrov razlagat.
Svaki animalni otrov se raspada na 90 stupnjeva celzijevih, jer se sastoji od proteinskih enzima koji koaguliraju i denaturiraju, a prava termolabilnost je zapravo neotporna na tjelesnu temperaturu toplokrvih životinja, odnosno 35-40 stupnjeva, što sigurno nije u ovom slučaju.

Mene je interesiralo samo to da znam kako ću formirati mišljenje i tumačiti pojam termolabilan koji se tako povlači po uputama.
Što se mene tiče odgovor je jasan i zaključak je neupitan što raditi ako...

http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=9282&kat=79