GDJE se utaboriti?

Za višednevno kampiranje u šumi, kraj rijeke, u zabačenoj uvali potrebno je postaviti šator na pravo mjesto. Osim novog šatora sa sobom je potrebno ponijeti i nešto znanja.
"Vrijeme će biti promjenjivo. Noću će puhati burin a mogući su kraći pljuskovi sa grmljavinom. Dan će biti sunčan sa temperaturom do 30°C."
Jak vjetar, lom drveta ili padanje grana, opasnost od udara groma, odron kamenja, poplava u šatoru, jako sunce? U šumi, ili na rubu šume? Blizu drveta, pod nebom, na ukošenom ili ravnom terenu? Kako se zažtititi od "poplave", gdje sigurno paliti i kako gasiti vatru?
Razmijenimo znanja i iskustva!

Taj problem nosimo več dvije godine razmišljajući o kampu na Dravi ..
I uvijek se vračamo na onaj početni jer je na najsigurnijem mjestu ..tako da te posebno razumijem u otvaranju ove teme ..događalo se ljudima a i meni lično da zbog nepromišljenosti kod određivanja mjesta za bivak jednostavno stradamo ..
Blizina Drave ..pošto tu ima ljudi koji bi trebali o takvim stvarima razmisliti..
je pjeskovito ..šljunčano tlo ..izmješano sa crnicom i puno vlage ..što predstavlja veliku opasnost rušenja cijelih drveča ..posebno kad puše jači vjetar..zbog bujnosti krošnje i plitko razraslih korijenja ...
primjer neku godinu na aquasitiju ..drveča okolo plaže gotovo sva su bila isčupana..
mislim da taj problem ne nosi samo blizina Drave , da i druge nizinske rijeke su sličnog sastava tla pa samim time i indentična opasnost ..da se ne maknemo suhih grana a zapravo stradamo od jako bujnog stabla..zato za bivak treba birati povišena mjesta gdje nema mogučnosti iznenadnog rasta vodostaja a opet skloniti se od visokih jako razgranatih krošnji ..također i udari groma su jedna od opasnosti ali to je ipak več slučajnost..po mojem nekom razmišljanju ipak je vjetar taj koji nam može najviše zagorčiti bivak..što strujanjem hladnog zraka , što snagom koja djeluje na drveće a da ne govorimo kod raspirivanja požara....za vodu pratimo visinu naslaga na granama gdje ostaju suhe trave ili suhe grane sa smećem što nigdje nije izuzetak..pa tako se može odrediti visina do koje se voda diže..i nikad se ispod takvih naslaga ne postavlja bivak ..znam puno primjara kako su ljudi ostajali zarobljeni na Dravi ili ih je budila voda u šatorima..ponekad tako voda potraje i nekoliko dana pa zamislite da ste na nekom od takvih otoka sa nekim vozilom..treba razmisliti o svemu i tada je ok..

Ja sam pred koju godinu dolutao u neku zabačenu uvalu na jugu. E sad, gdje postaviti šator? Gledam drveće, sve raste u koso, vidi se da je na dobroj buri raslo. Bilo je i polomljenih. Nisam imao baš neki izbor i otvorio sam šator među drvečem a da mi ne bude krošnje iznad glave a opet da mi sunce zakloni danju. Odabrao sam blago ukošen teren i prokopao kanaliće okolo što se drugu noć pokazalo jako korisnim zbog kiše. Spavao nisam ništa jer sam čekao da mi vjetar sruši drvo na šator.. Dobro je da sam ga dodatno vezao za drveće jer bi mozda odletio s njime.
Drugom prilikom negdje kod Paklenice smo se zbuksali u šumi u 3 šatora. Puhalo ga je da smo svako malo izlazili izviđati kak stoje drva a gromovi su se razbahatili totalno.

Takve sam sreće da mogu hodat šumama cijele noći i imat ću super vrijeme al kad odlučim prespavati samo jednu noć onda ga dere..

Šta se tiče jake bure u dalmaciji, često se, pogotovo noću, u šatoru čini kako će vjetar otpuhati i šator i nas s njim, ali to je samo subjektivno.
Prespavao sam mjesece, ako ne i godine u šatorima ukupno, i u velikim i u manjim, pa znam dobro razlikovati opasne od normalnih situacija.

Pogotovo je čudno i naizgled opasno nekom iz unutrašnjosti kad dođe kod nas na more i udari reful bure, a on misli da će sve odletit u zrak :-)...

Za zaklon biram jako malo nakošen teren, obavezno iskopam kanalić oko šatora i busenje postavim po rubu šatora da ga mogu kad odlazim vratiti i zatvoriti kanal.

Obavezna je vojnička lopatica za tako nešto, jer inače je teško odsjecati pravilne busene trave.

Ako se radi o čistoj zemlji onda na rub šatora nasipam iskopanu zemlju, a obavezno i nešto kamenja na to, da bolje drži.

Velika stabla dosta rijetko padaju, a dobro je i razmisliti u kojem smjeru mogu pasti (obično ih ruše dva dominantna vjetra, bura ili jugo, dok su neki drugi olujni i orkanski vjetrovi rijetki, pa mislim da je šansa da od toga stablo padne ravna udaru groma)... nakošena stabla također pokazuju, dosta često, da puše jak vjetar, ili ako je samo jedno takvo stablo možda je s vemenom nagnuto, i prijeti padom...

vec ima negdje slicna tema pa bi ih bilo dobro spojiti ako ju netko od moderatora moze naci.. meni se desilo jednom u italiji da sam postavio sator 5 metara od potocica sirokog 1 metar a probudio se pol metra od rijeke siroke 10 metara, i to nije bilo u rijecnom koritu nego se naglo otopio snijeg sa alpa i prvi put u povijesti je tu bila tolika rijeka, prije toga se na drvecu nisu vidjeli nikakvi tragovi vodenog toka...tako da uz sve sto mozemo predvidjeti postoje i te nepredvidljive situacije koje mogu biti prilicno opasne

Evo za početak tu ima več jako puno korisnih informacija koje se dotiću ove novootvorene teme ..

https://survival.aforumfree.com/t73-spavanje-u-divljini

evo i teme na koju sam ja mislio.. koji sam lik ja sam ju otvorio a nisam se mogao sjetit ni gdje ni kako se zove.. uglavnom tu je moja prica detaljnije opisana

https://survival.aforumfree.com/t1063-planiranje-neplaniranog-mjesto-za-spavanje

vuk je napisao/la:Evo za početak tu ima več jako puno korisnih informacija koje se dotiću ove novootvorene teme ..

https://survival.aforumfree.com/t73-spavanje-u-divljini

Da, pročitao samm temu. Zanimljivo je, ima svega. Želio bih ako je moguće skupiti ovdje sva optimalna rješenja oko postavljanja šatora a i "uređenja" eksterijera. Mislim da nam je svima u interesu vratiti se zadovoljan sa kampiranja, ma gdje gods bili! =)

ima nekoliko pravila kojih se pridrzavam ovisno o mjestu u kojem se nalazim.ako je suma da bude to na rubu sume ovisno o vjetru,u sumi ne jer moze doci do pucanja grana,vlaznije je u sumi a poslije kise voda se jos cijedi sa drveca a i drvo je magnet za gromove,koliko znam udara u najvise vrhove ili drva koja su "sama u prostoru".izbjegavam gustu vegetaciju,trave,grmlje...zbog zmija miseva,isto i bare,mocvare zbog komaraca.isto tako pripazim stranu svijeta ovisno o doba godine.ako sam u planini sjeverna strana duze bude zaledjena,izvor je vode a i nisam siguran ali moja pretpostavka je da se odroni snjega desavaju sa juzne strane. preko ljeta volim kampirati na obali mora.zavolio sam jedno mjesto jer imam u blizini izvor vode koji su mi pokazali stariji kad sam bio mali.izvor se ulijeva u morsku vodu tako da smatram da je dobro jer se preko ljeta vise znojimo i brze gubimo elektrolite iz tijela.vodu cak ni ne prokuham pijem je vec godinama.znam da nije to u redu ali vise uzivam u okusu prave vode a za sada nisam imao problema. posto voda izvire iz kamena bas na pocetku mora,kad je oseka lako se vidi izvor,a cak sam vidio i jegulje.kamp napravim samo od satorskog krila a nekad od grana.i uvijek sam sakriven od dvije strane svijeta(u cosku sam kamenih "blokova".navecer mi dosadjuju komarci pa se pokusavam zadimiti sa dimom iz vatre.posto komarci ne vole dim.da sam imao pri ruci maticnjak(melissa oficinalis)pokusao bi se namazati.posto znam da to smiruje pcele,ipak su insekti,a mislim i da se sprejevi protiv komaraca rade na toj bazi.

nisam spomenuo lisce od oraha.sadrzi neki otrovnu supstancu,moze se namazati koza,dlicno je protiv krpelja,insekata opcenito.

I ja volim kampirat u zabačenim uvalama, imam par mjesta samo problem je slatka voda. Obično ponesem 2x5l pa napravim friđ u zemlji. Naučio sam se pameti kad sam vodu hladio u moru pa su mi valovi potrgali vezice i odnijeli je. Lavanda je dobra protiv komančosa. A za orah nisam znao. Inace, najgori mi je neprijatelj krpelj!
Kako protiv osa? U nekim uvalama prave su najezde osa! Nikad prije nisam vidio da su tako ratoborne da cak u žar od vatre na školjke idu! Kad jedem žele mi u usta ući, dvadesetak ih bude oko mene. Osim što je zamka li-la kaj se još može poduzeti protiv tih napasti da ih odbija?

pa da ,osa uvijek ima po plazama,jedino sta mi pada na pamet je hranu skladirati negdje gdje ce se prikriti mirisi.ose su lude za mesom ali kako sam shvatio,meso koriste za larve,odnosno hrane larve sa mesom a "velike" ose se hrane nektarom.ali najbolje ih ignorirati i ne raditi nagle pokrete u smislu da ih udaris.nekoliko bi opalio ali nema smisla kad ih ima vise.onda bi ti dan prosao mlatarajuci po zraku.ne bi imalo efekta osim sta bi izgubio energiju.a energija u prirodi je neprocjenljiva.

inace ima jedan nacin protiv osa.uzmes malu bocu piva,ustvari bitno je da je grlo tjesno,popijes do pola i u bocu sa ostatkom piva stavis zlicu -dvije secera.zanimljivo je sta se ose i muhe utope a pcele ne idu na to.ja to koristim u mom pcelinjaku.

ma ima jos bolja. uzmes plasticnu bocu, prerezes na pola. gornji dio namazes sa ljepilom i nazad zalijepis. na sredini izbusis rupice u cik-cak do 5,6 mm u krug. natocis juice, pive, ubacis malo ribe i OBAVEZNO malo jabucnog octa (odbija pčele!). sve to do trecine flase. flasu zacepis i postavis u hladovini pod drvom na konopcu. puni se osama koje se utapaju ili zalijepe. vece rupice ce iskoristiti strsljani koji misle da su unutra pcele i navaliti da sisu nektar iz njih. i oni ce platit zivotom jer ce se utopit od tezine ili zalijepit. tako da brzo unutra bude par cm živina. s
amo to meni tamo nije koristilo, toliko ih je bilo. to je dobro za dvorista, blizu kosnice da spasis pcele, "ocistis" vocnjake..