Moji noževi - kolekcija

Za početak samo slike zadnjeg noža kojeg sam nabavio, nadam se da cu uskoro moci postaviti slike ostatka kolekcije.

Ka-bar sam imao prije 2god. no morao sam ga prodati zbog fin.situacije, sada sam opet kupio nož koji mi se najviše svidio od kad ih koristim, a kroz ruke mi je mnogo noževa prošlo.

Kod njega mi se sviđa njegov tradicionalan dizajn, kožna drška noža i kožna futrola ovom nožu daju "ono nešto" ,prirodni materijali su mi uvjek bili puno draži od modernih, ali opet nevolim niti prekičaste lovačke i survival noževe sa brdom ukrasa, trakica, i sl. U jednostavnosti je ljepota po meni.

Da nebi ispalo da sam se za ovaj nož odlučio samo zbog izgleda ,nož je dakako na odličnom glasu po pitanju kvalitete i performansi, što mi je i dokazao kabar kojeg sam prije imao, s njim sam prošao dosta i dokazao se kao odličan alat u prirodi i šire.

Večina ozbiljnih korisnika noževa preferira noževe sa "full tang" oštricom, ovaj nož rekao bih ima nekakvu "polu-full tang" ostricu koja prolazi kroz dršku noža ali u dupla manjoj širini od vanjskog dijela oštrice. Smatram da je to sasvim dovoljno za izdržati napore koje ovaj nož očekuju pri mom korištenju.



Dosta teksta evo sličica....








Također nadam se da ću vam biti u mogučnosti prikazati "upgrade" noža, naime na futrolu planiram dodati lijepo zavezani paracord, par trakica gume i još nekoliko "survival" stvari iskoristivih za izlete u prirodi..

sviđa mi se oštrica i to kaj nije serrated...hehehehe

Odlican ne pre skup noz! Bas onako za svaki dan u sumi. Ka-bar je uvijek davao puno za cijenu! Nego kad smo bas kod cijene gukni golube di je kupljen i po kojoj cijeni? Stvarno je lijep klasican dizajn. Bez obzira kaj nije ful tang nego ima trn, taj noz je jedan od najcvrscih te konstrukcije. Trn je izuzetno debel daleko deblji nego na fallovim nozevima tipa odin, thor i drugih iz te serije s ruckom od koznih prstenova!

replikart 620kn
nemaju ih više u ponudi na stranici več neko vrijeme, ali sam preko njih narucio iz nekog njihovog izvora, stigao je za cca tjedan i pol

Da skuzio sam da vise ne rade s ka-barom ja sam bas neki dan rezervirao zadnju malu cutlas macetu! 600 kn za takav noz je po meni odlicna cijena. Gledao sam ih u grckoj su bili 70-80 eura u jednom army shopu to je otprilike ta cijena

NAVIGATOR je napisao/la:Da skuzio sam da vise ne rade s ka-barom ja sam bas neki dan rezervirao zadnju malu cutlas macetu! 600 kn za takav noz je po meni odlicna cijena. Gledao sam ih u grckoj su bili 70-80 eura u jednom army shopu to je otprilike ta cijena

Gledao sam i po ebay-u i sl. stranicama koje prodaju noževe, novi ka-bar kostaju oko 50$, dodaš na to poštarinu i carinu (pdv + porez na oružje je 7%cijene ukupne) dođe te tu negdje ili možda malo jeftinije. S tim da nisam našao na ebay-u da itko novi (znaci trgovci) kabar šalje u Hr.

Salje Tomar u Hrvatsku. Evo link.

http://myworld.ebay.com/tomar38/

ma jasno da je KA-BAR u americi jeftiniji kad je američki, ali u europi mislim da nema puno jeftinije. kad kupuješ u hrvatskoj ipak imaš privilegij najprije vidjeti ono kaj kupiš. iako je ka-bar solidna firma, i njima se zna potkrasti tu i tamo greška. ja sam ih vidjeo par s dosta loše i neujednačeno izgrajndanim vrhovima. ja radije kupujem u hrvatskoj pa dam koju kunu više. no ako su cijene abnormalno više ili nekog proizvoda nema kod nas onda je svakako tu internet prodaja!


kod ka-bara su mi jedino futrole malo nekak jeftine, staromodne kao na noževima od prije 40 godina od mog oca, ali sistem šljaka, prokušan oblik desetlječima!

uuu, ovo je ljepi nožek, ove drške mi se sve više svidjaju.cestitam na prinovi

Prekrasan nož. Imam pitanje- često se na vojnim noževima zna vidjeti ovaj obli utor sa strane na oštrici. Tu je širok i obli (glupo mi zvuči napisati "obao"), na nekim noževima je uži i malo dublji... Jel to ima neku svrhu ili je to samo stvar dizajna? To nikako da dokučim...

smanjivanje težine možda? mada ne vjerujem. imam još jednu ideju ali to bi funkcioniralo samo za kuhinjske noževe

Moguće je da služi i za smanjivanje težine, no mislim da je primarna stvar lakše zadavanje uboda.

Naime pošto mi je jedan od hobby-ja i sakupljanje vojnih bajoneta čitao sam u literaturi da su ti "kanalići" na bajonetama radi što lakšeg uboda, te kroz njih krv lakše izlazi jer nož onda nezatvara ranu u potpunosti. Dakle ti kanalići se mogu vidjeti na bajonetama i ostalim vojnim borbenim noževima, a kako je ka-bar prvenstveno smišljen kao borbeni/univerzalni nož američke vojske u ww2, eto ih i na njemu..

Hvala na odgovorima. E pa da, to sam i primjetio samo na vojnim noževima... a sad kad ste već to napisali, možda i ima logike kad čovjek razmisli... makar se ne bi volio naći na putu ni nožu bez kanalića

Malo offtopic, kao i moje prethodno pitanje, ali koliko god volim noževe, doživljavam ih jedino i isključivo kao oruđe i alat... a kad mi padne napamet da bi nož mogao biti oružje naježim se jednostavno... u tom trenu mi nikako ne ide iz glave scena iz "Saving Private Ryan", užasno...

Sorry Login, =)

Cesto ljudi misle da je to kanal za istjecanje krvi ali nije! Najme bajoneta je obicno na vrhu puske a sumnjam da bi vojnik u zaru bitke piknuo neprijatelja i onda cekao da ovaj kroz taj kanalic iskrvari s neupotrebljivom puskom. Bajoneta se zajedno s puskom vadi van i sisaj dalje. Taj zljeb je iskljucivo radi smanjenja tezine i ustede u materjalu. Bajoneta da bi bila otporna na torziono uvijanje mora biti debela sirokih ledja a da nema tog zljeba bila bi dosta teza, a kao poluga na vrhu puske i nezgodna(tesko bi bilo ciljati s takvim utegom na vrhu cijevi) Iako se to ne cini tako ali razlika je stvarno uocljiva. Pogledajte samo razlike u tezini izmedju istih modela nozeva jednog scandi a drugog flat grind. Flat je znatno laksi. Slicna je stvar i s tim zljebom i kod nozeva i kod bajoneta!

Ma nema frke, jbg. Istina da je ovaj nož zamišljen kao vojni, ali kroz godine se pokazao i kao odličan lovački i survival nož da posluži kao alat, a kao takvog ga i jedino namjeravam koristiti.

Nebrine me namjena nekog sredstva, več onaj tko koristi neko sredstvo, u rukama luđaka opasan može biti i vojni i kuhinjski i nož za pisma.

@navigator - čuj sve je moguće, vjerovatno si u pravu i hvala na ispravci, ja sam u jednom izvoru ono pročitao za bajonete pa sa to povezao i za ostale noževe.

Ta udubina sluzi za smanjenje mase i povecanju cvrstoce noza, noz sa tom udubinom je cvrsci nego isti takav bez. Isti princip kao i kod cijevi, cijev koja je suplja je puno otpornija na savijanje nego ista takva koja je puna(sipka).

CapXon je napisao/la:Ta udubina sluzi za smanjenje mase i povecanju cvrstoce noza, noz sa tom udubinom je cvrsci nego isti takav bez. Isti princip kao i kod cijevi, cijev koja je suplja je puno otpornija na savijanje nego ista takva koja je puna(sipka).

Ova teorija s cijevima/šipkama ti baš ne drži vodu, a i analogija s nožem nije najsretnija.

U svakom slučaju, nož s utorom ne gubi puno od konstrukcijskog integriteta, a kod masovne produkcije (kao što je slučaj s vojnim noževima) i mala ušteda na materijalu ima itekako pozitivne financijske posljedice.

Uzmi komad cijevi i sipke duzine 1m a da im bude isti vanjski premjer, probaj presavinuti jednu i drugu pa javi koja je isla puno lakse dal sipka ili cijev

slažem se s Ninom G CapXone-e puna šipka je uvjek čvršča ali cijev unatoč puno manjem utrošku materjala i višestruko manjoj masi zadržava integritet gorovo identičan šipki(malo manji ali nikako veči) odnosno cijev iako slabija, nije toliko slabija koliko puta je lakša i jeftinija!

Ako cemo filozofirati, najtocnije bi bilo, da imamo recimo šipku, i cijev koja je napravljena od iste kolicine materijala kao i šipka, samo što je u obliku cijevi.

Hočete reći da je dizajn cijevi jači od dizajna šipke ako govorimo o istoj količini materijala i istoj dužini.

Nož bi također onda bio čvršći ako od iste količine materijala napravimo oštricu sa "kanalićem" od one bez, s tim da se materijal iz "kanalića" izuzme i upotrijebi za proširenje ostatka oštrice.

U krivu ste, cijev je uvijek jaca od sipke ako su istog materijala i vanjskog promjera.

pogledajte specifikacije celika npr. to ima na net-u kolika ima je cvrstoca kod besavne cijevi a koliko kod sipki. ista stvar je kod kartona, zasto je puno cvrsci od papira, uzmi karton koji je suplji i papir iste debljine pa probaj presavinuti, ista stvar kod gradevina, zasto se kod vecih zgrada koriste I profili zeljeza a ne puni okrugli ili kockasti, smanjujete drasticno masu a povecavate cvrstocu . ista stvar je kod automobila kod klipnjaca koje trpe velika naprezanja, kod serijskih motora su skorom kockaste, kod sportskih koje drze 30% vise okretaja i 60% momenta su u obliku slova H, dakle lakse, tanje, ali i jace.

Evo i slike klipnjaca koje sam mjenjal na svojem autu
https://2img.net/r/ihimizer/i/dsc00394u.jpg/

vidi se razlika izmedu nove i stare.

ovako! da stvarno više ne filozofiramo ako su šipka i cijev od istog materjala identičnog promjera naglašavam "definitivno" če puna šipka biti čvršča na sva moguča naprezanja! daj ljudi mučnite malo glavom! koliko je samo molekularnih veza više pri punom presjeku šipke nego pri presjeku cijevi, a upravo o njima i ovisi čvrstoča!

NAVIGATOR je napisao/la:ovako! da stvarno više ne filozofiramo ako su šipka i cijev od istog materjala identičnog promjera naglašavam "definitivno" če puna šipka biti čvršča na sva moguča naprezanja! daj ljudi mučnite malo glavom! koliko je samo molekularnih veza više pri punom presjeku šipke nego pri presjeku cijevi, a upravo o njima i ovisi čvrstoča!

Amen!
Puna sipka je otpornija na naprezanja i tu je prici kraj! Vrlo cesto se u suplje sipke, prilikom savijanja, stavlja pesak i sl. kako bi savijajuci je zdrzala integritet tj. oblik.
Sto se tice utora u na drsci oni nisu za isticanje krvi, vec imaju tu funkciju da olaksaju izvlacenje noza iz rane( ma koliko ono minimalno bilo) jer u ljudskom telu vlada vakum i teorijski "uvlaci ostricu u sebe i ne da joj napolje". Dolazilo je do primera tezeg izvlacenja noza iz rane, a kako su delici sekunde u borbi jako vazni tim utorima se smanjuje prethodni efekat na sto manju meru.
Pozdrav!

Krivo. nazovi bilo koga tko radi sa zeljezom i cijevima.

Pogledaj specifikacije za strojeve koji savijaju zeljezo ima ti napisano do kojeg promjera savija cijevi i do kojeg promjera savija puno zeljezo tj. sipku, i pogodi koji promjer savija veci. jos jedan primjer u sumi uzmi granu od bazge koja je suplja i bilo kojeg drugog drveta a da je promjer isti ili mrvicu veci, i probaj presavinuti.

Istina da ima vise molekula, ali se gledaju tlacne i vlacne sile koje se javljaju kod savijanja, a kod punog zeljeza imas uporiste u centru i javljaju se jace vlacne sile zbog uporista, kojeg nema kod cijevi. princim kao sa motkom i uporistem, sto je uporiste blize tijelu koje dizemo, imamo vecu snagu i lakse podizemo teret, rekao je i neki poznati fizicar (zaboravio koji) dajte mi dovoljno dugu motku i neko uporiste i podignut cu cijelu kuglu zemaljsku.

Ajde da rješimo ovu diskusiju jednom zauvjek: Cijev danog promjera i odgovarajuce debljine stjenke JESTE otpornija na uvijanja i torzijska naprezanja od pune šipke istoga promjera ukoliko se radi o istom materijalu. Također je i otpornija na zamor materijala. Objašnjenje ovoga efekta je cijela znanost pa nemam namjeru opširno sve opisati ali ovdje je CapXon u potpunosti u pravu.

Sto se teme tice, mislim da stvar nije u ustedi materijala jer taj utor poskupljuje proizvodni proces vise no sto se moze ustediti na tih nekoliko grama materijala. Mislim da je ipak stvar u olaksavanju izvlacenja noza sto je Vlay opisao u prijasnjem postu.

vlay je napisao/la:

NAVIGATOR je napisao/la:ovako! da stvarno više ne filozofiramo ako su šipka i cijev od istog materjala identičnog promjera naglašavam "definitivno" če puna šipka biti čvršča na sva moguča naprezanja! daj ljudi mučnite malo glavom! koliko je samo molekularnih veza više pri punom presjeku šipke nego pri presjeku cijevi, a upravo o njima i ovisi čvrstoča!

Amen!
Puna sipka je otpornija na naprezanja i tu je prici kraj! Vrlo cesto se u suplje sipke, prilikom savijanja, stavlja pesak i sl. kako bi savijajuci je zdrzala integritet tj. oblik.
Sto se tice utora u na drsci oni nisu za isticanje krvi, vec imaju tu funkciju da olaksaju izvlacenje noza iz rane( ma koliko ono minimalno bilo) jer u ljudskom telu vlada vakum i teorijski "uvlaci ostricu u sebe i ne da joj napolje". Dolazilo je do primera tezeg izvlacenja noza iz rane, a kako su delici sekunde u borbi jako vazni tim utorima se smanjuje prethodni efekat na sto manju meru.
Pozdrav!

da puni se sa pijeskom da se ne deformira, da to izgleda na nesto, ali izmjeri silu koja je potrebna da ju savijes a koja je potrebna da se savije puna cijev.

zasto je bambus jedno od najsavitljivih biljaka, naravno zato sto je suplji, zasto sve tanke( manji promjer) biljke u prirodi koje rastu recimo nesto vise su suplje a ne pune?

Zasto su stapovi za ribolov suplji a ne puni, zar nebi bili jaci da su puni, uzmi neki koji se radi od posebnog karbona ili kevlara, nebi bil jaci da je pun to bi mu neznatno povecalo tezinu, ali se ipak rade suplji jer tako podnose puno vece sile, a ako se imalo bavis sa ribolovom znas kako se savijaju a ne pucaju.

ovo sa vakumom je takva gluposta da vece nema, krv tece zilama pod laganim pritiskom a ne vakumom, ako u tijelu vlada vakum, dok se porezemo tijelo bi moralo uvlaciti stvari a ne da mi krvarimo. Ako razrezes neku malo vecu zilu krv ce izlaziti van u mlazu. ipak je srce normalna pumpa nije neka vakumska.

Dakle udubljenje na tom nozu je vise radi smanjenja mase, na tako kratkom komadu nema neke razlike u cvrstoci, ona je vise izrazena na duzim sjecivima recimo macevi gdje ta udubljenja znatno doprinose u cvrstoci i smanjenju mase.

U knjizi " Obrana i zaštita " iz bivše Jugoslavije stoji da se ovakvi utori na vojnim noževima zovu, citiram: " humani ", kako bi krv što brže istekla. Zapadna literatura ih zove " blood groove ", dakle služe za što brže istjecanje krvi.

Ja se stvarno ispričavam Login-u što mu spamam temu, ali pošto se razvila zanimljiva rasprava oko nosivosti cijevi/šipke iskoristit ću priliku da napišem još nešto po tom pitanju.

Da ne ulazim u dubinu teorije otpornosti materijala, reologije i termina kao što su moment inercije poprečnog presijeka i sl. pokušat ću objasniti ovako:

Ukoliko šipku određenog promjera opteretimo na savijanje ili torziju kompletna naprezanja će preuzeti plašt šipke dok god se nalazimo u zoni elastičnosti (dakle dok god su deformacije koje izaziva sila takve da se nakon rasterećenja šipka vrati u prvobitnu poziciju). To svojstvo su ljudi već davno uočili pa su elemente (šipke) opterećene na savijanje i torziju učinili šupljim uklonivši jezgru šipke, tj. napravili su cijevi koje su jednako efikasno podnosile navedena opterećenja, a istom su bile puno lakše i trošile puno manje materijala (bile su jeftinije). Dakle, dok god se nalazimo u zoni elastičnosti, teoretski, šipka i cijev istog promjera će podnositi ista opterećenja na jednak način.

Onog trenutka, međutim, kada se dosegne savojna ili torziona čvrstoća šipke ili cijevi dolazi do pojave nepovratnih, tzv. plastičnih deformacija koje su posljedica fenomena u reologiji poznatog kao "tečenje materijala". Laički rečeno, u tom trenutku dolazi do velikih deformacija uz mali ili nikakav prirast sile. Tada kompletna naprezanja preuzima jezgra koju cijev nema - tj. tada element punog presjeka (šipka) još određeno vrijeme trpi opterećenje, dok element šupljeg presjeka (cijev) kolabira.

U građevini, strojarstvu itd. se kod elemenata opterećenih na savijanje i torziju stoga upotrebljavaju gotovo isključivo šuplji profili (proračunom se promjer i debljina plašta dimenzioniraju na predviđena opterećenja kako bi se element za cijelo vrijeme eksploatacije nalazio u zoni elastičnosti), dok se kod elemenata opterećenih na vlak (vlačno opterećenje) upotrebljavaju redovito puni profili. Kod tlačnih elemenata upotrebljavaju se i jedni i drugi profili, ovisno o upotrebljenim materijalima i mnogo drugih faktora.

Da rezimiram: šuplji (cijevi) i puni (šipke) nosivi elementi kružnog poprečnog presjeka opterećeni na savijanje i torziju imaju istu nosivost dok god se nalaze u zoni elastičnih naprezanja, dok kod dosezanja čvrstoće i prelaska u zonu plastičnosti prednost svakako ima element punog poprečnog presjeka (šipka).

E da čuo sam i za tu teoriju o "lakšem izvlačenju", no evo kolega Cabala spominje još nekoliko izvora koji spominju teoriju "lakšeg istjecanja krvi", a vjerovatno ima istine i u teoriji "uštede materijala" ako ne s namjerom onda sigurno kao činjenično stanje.

Dakle ja bih rekao da su sve teorije točne, i s tim kanalićima se ostvaruje efekt sve 3 teorije, ali bitno je koja je prvotna namjera začetnika ideje. Vjerujem da su vojni izvori ipak najadekvatniji, knjigu "obrana i zaštita" imam i ja negdje pa ču je malo proučiti po tom pitanju.