Pepeo kao sirovina

Na forumu nisam našao ništa vezano za primjenu pepela (ako ima slobodno neka admin briše temu), a malo je nepravedno zaobići pepeo u priči o bushcraftu jer ima nezahtjevne svakodnevne primjene. Neću ulaziti u kemiju i procese, u tom području nisam stručnjak kao ni naši prababe i pradede kao izvorni bushcrafteri i survivalisti, i navesti ću samo one primjene koje sam praktično isprobao. Korišteni pepeo je od bukovog drva jer svi znaju da se na bukvu najljepše grije  


Organsko gnojivo i repelent: prije kopanja vrta jednostavno posipam pepelom zemlju na oduševljenje buduće rajčice, salate, tikvica i mahuna. Pospem oko biljaka da ih ne napadaju puževi. Kukce koji se hrane lišćem odbijam vodenom otopinom pepela (trećinu boce napunim pepelom, zalijem vrućom vodom do vrha, pustim dva dana da odstoji i procijedim).

Pranje suđa: pepeo + voda = odmašćeno i čisto suđe.

Pranje kose: u krpu zamotam oko 50g prosijanog pepela i 10 min prokuham u 1 litri kipuće vode. Ovu vodu obavezno razrijedim sa još vode (za svaki slučaj dodam 5-6 litara) inače peku ruke i tjeme. I paziti da slučajmo ne uđe u oči!

Zimi ga rasipam po prilaznom putu da pospješim otapanje leda. Za razliku od soli ne nagriza beton.

Čuo sam da se primjenjuje u izradi sapuna i za pranje bijelog veša, ali nisam probao pa ne mogu reći više na tu temu.

Dakle, nastaje kao nusprodukt grijanja, može biti gnojivo, sredstvo za čišćenje i higijenu, korištenje ne zahtijeva gotovo nikakvu pripremu i otapa led. Imate iskustva sa još kojom praktičnom primjenom?

Kada pečeš roštilj i kada ti plane vatra bolje je posipati i ugasiti starim pepelom nego vodom, provjereno

Zubna pasta.

Krajnje je vrijeme da se Freta pospe pepelom, kad već sam nema hrabrosti za isto.

Bully je napisao/la:Na forumu nisam našao ništa vezano za primjenu pepela (ako ima slobodno neka admin briše temu), a malo je nepravedno zaobići pepeo u priči o bushcraftu jer ima nezahtjevne svakodnevne primjene.

Samim pepelom se nismo bavili, ali pogledaj teme o izradi sapuna, tamo se spominjalo korištenje pepela za izradu sapuna.

https://survival.aforumfree.com/t7039-primitivni-sapun-izrada

ivo je napisao/la:Krajnje je vrijeme da se Freta pospe pepelom, kad već sam nema hrabrosti za isto.

Kada vidim da se spominje pepeo i ti u istom postu jeza me prođe.

maxina je napisao/la:

ivo je napisao/la:Krajnje je vrijeme da se Freta pospe pepelom, kad već sam nema hrabrosti za isto.

Kada vidim da se spominje pepeo i ti u istom postu jeza me prođe.

inače na poslu mu je nadimak - Pepelko.

Nekad se pravio sampon od pepela, tzv. Cijedj - naspe se voda u metalnu kantu i pomjesa sa pepelom, 7 dana se drzi, 2 puta dnevno mjesa, ujutro i navece i poslije se procijedi i cuva u staklenim bocama. Razlog kazu da cijedj nagriza plastiku, e sad, nije mi jasno, volio bi' da neko strucan da hemijsku analizu i ispita, da li je stvarno dobar za kosu i tijelo, ako je vec toliko jak da nagriza plastiku. Takodje nekad se pepeo koristio za pjesacenje zimi, dok nije postojala termo i vodootporna obuca. pepeo se sipao okolo carapa ili cega vec. Valjda je kupio vodu ili odrzavao koliko toliko temperaturu da prsti se ne smrznu.
Prije pronalaska cementa, i armiranog betona kojeg danas poznajemo, korstio se beton tzv. Lima, ciji je jedan od sastojaka bio pepeo, naime, pepeo se pomjesa sa vodom, isjedi, naprave kuglice, i stave se u vatru dok se ne usijaju, i onda u vodu, pomjesaju se sa ispecenom glinom, koja se smrvi i dobije se tzv. Lima. Na kampovanju sa pepelom mozete oprati rostilj, sudje, ako nemate preprata kod sebe. I ako neko zna jos neku primjenu volio bi' da podjeli sa nama, takodje i ja cu ako saznam nesto novo.

Moj djed posipa pepeo po stazama oko kuće zimi kada se zalede  jer  smanjuje klizanje po njima.

Takođe na prostoru Like su nekada ljudi prije izgradnje seoskih bunara (cisterni, šterni) koristili vodu iz lokvi. One su bile napravljene u ilovači u hladovini kako bi se što duže očuvala voda. Čistili su ih bar jednom godišnje, obično ljeti kad dobrim djelom presuše i nakon toga bi se posipao pepeo po njima kako bi bolje držale vodu i vjerujem ubijale bakterije u stajaćoj vodi.
Odjeća i vuna se prala u vodi sa pepelom i navodno se ta voda nakon ispiranja vune koristila kao današnji deterdžent sa rublje.

Kada bi pravili trud odnosno masu na koju su hvatali iskru iz kremena i metala kako bi zapalili vatru koristili su gljive koje rastu na bukvama , isjecali na komade, prokuvavali u vodi sa pepelom i poslije osušeno koristili u navedenu svrhu.

Na ognjištima koja su u nekd bila na sredini kuće vatru su prije spavanja zapretali odnosno zatrpavali pepelom koji je na taj način čuvao žar do jutra