Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI)

Stevija je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu, a unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta.

Stevija je ovih dana bila u središtu pozornosti kada ju je Ministarstvo poljoprivrede stavilo na popis zabranjenih dodataka prehrani. I tako ja u priči s mojim svakodnevnim malim ljudima, kada spomenem steviju, dobijem komentar: „A to je ono što je otrovno, jer je Ministarstvo zabranilo.“

Dobro, malo ja pogledam što to Ministarstvo govori. A ono ne govori baš ništa, osim da je to napravilo zbog usklađivanja s EU, a to što je reklo mi je bilo nejasno i nakon trećeg čitanja. Čemu ta buka oko stevije uopće?

Dakle, u većini demokratskih zemalja stevija je sabotirana i proglašena zabranjenom biljkom. Postoje dva problema sa stevijom: osušeno lišće stevije 40 pta je slađe od šećera (ekstrakti stevije čak 200 do 400 puta slađi od šećera),pri čemu stevija sadrži 0 kalorija, 0 grama ugljikohidrata s glikemijskim indeksom 0; i drugi problem: možete je jako lako uzgajati u vrtu ili čak na balkonu, a za dobivanje sladila dovoljno je osušiti i smrviti lišće – idealna je zamjena za šećer. Proizvođači šećera, te ciklamata, saharina i aspartana i ostalih otrovnih umjetnih zaslađivača smatraju ovu biljku najvećim neprijateljem jer ne ovisite o njima – možete je uzgajati i proizvoditi u vlastitoj produkciji, a zdrava je (problem i za farmaceutsku industriju) - konzumiranje ove namirnice održava stabilna razina šećera u krvi te potiče rad gušterače, djeluje antibakterijski, protuupalno, antivirusno, snižava tlak, a ima i antikancerogena svojstva. A oni su jako opaki kada im uskraćujete profit.

Tragedija modernog svijeta je što je farmaceutska industrija od proizvođača lijekova postala najveći neprijatelj našeg zdravlja jer na taj način ostvaruje superprofite – stevija i njena zabrana je odličan primjer.

Ova biljka ima dvije veze s preživljavanjem: prvo: u slučaju poremećaja globalnih razmjera daje vam odlično sladilo iz vlastitog vrta i drugo: ovo je višegodišnja biljka pa jednom posađena (uloženo u sadnice ili sjeme) postaje dugogodišnji prijatelj vaših kućnih financija i svakodnevnog preživljavanja.

Inače, biljka se može širiti i reznicama, odnosno presađivanjem odrezanih grana.

Sladilo se može dobiti mljevenjem osušenih listova, ali i grančica (to je s nešto manje sladila, ali daje više praha). Toplinskom obradom ne gubi svoja svojstava pa je dobra za kolače, čajeve, kave i sl. Za tekuće sladilo dvije čajne žličice lišća u prahu se stave u 2 decilitra kipuće vode i ostavi da ključa 5 do 10 minuta. Cijeđenjem kroz filtar za kavu ili čaj i dobije se zaslađivač zelene boje koji je potrebno držati u hladnjaku, a zbog iznimne slatkoće dozira se u kapima. Želite li dobiti prozirno sladilo, pomiješajte istu količinu lišća u prahu i mlake vode te ostavite da odstoji 24 sata.

Našao sam na netu čak i recept za pastu za zube: uzme se bijela glina za pastu za zube i stavi se malo praha stevije.

Šta nisu to zabranili i u HR od 1. veljače?

http://www.index.hr/vijesti/clanak/stevija-i-batat-na-listi-zabranjenih-dodataka-hrani/660589.aspx

Ima ko broj dilera?

Zapravo nisu. Nejasnim administrativnim riječnikom su rekli da se zapravo moze koristiti kao zaslađivač, ali se ne smiju jesti listovi, recimo kuhani ili svijezi kao salata.

Čestitam kolega na temi, iznimno zanimljivo i korisno....

Konačno se neko posvetio ovom podforumu...
Moram priznati da nisam znao za ovu biljku i njena "slatka" svojstva, sada je, naravno, želim...

Ima li je u prirodi?
Je li i sirovo lišće slatko/jestivo? U smislu, nađem je u prirodi i ubacim par listova u čaj....

Ima li netko u uzgoju ovu biljku ili zna gdje se može nabaviti, već neko vrijeme je tražim za zasaditi u vrtu.

Na zalost, ovo je biljka iz Latinske Amerike i nećemo je naći u prirodi. Odnosno, u RH postoji nekih 300 uzgajivača ove biljke, a dosta ljudi koji su upoznati s njom uzgajau je u vrtovima i na poljima za svoje potrebe, pa je moguće i naći je na obradivim površinama, a s vremenom vjerojatno i ponegdje u divljini, prenešena vjetrom ili ptičjim izmetom.

Inače, po oglasnicima se mogu naći i sjeme i reznice, a kako sam je vidio uzivo, mogu je prepoznati, i moram reći da je znam vidjeti i po prozorima u teglama za cvijeće.

hydra je napisao/la:Ima li netko u uzgoju ovu biljku ili zna gdje se može nabaviti, već neko vrijeme je tražim za zasaditi u vrtu.

Probaj na Ebayu ili njuškalu, ako ne možda ju mogu nabaviti. Mislim da ju moja mati ima. U Njemačkoj se da naručiti pa pričekaš ulaz u... Kod nas se uzgaja, zasad jer je bila reportaža na Plodovima zemlje. Uglavnom pacovi vjerojatno

žele zabraniti biljku jer je aspartam unosniji.

Navodno sjemena i gotovog suhog lišća ima za kupit (legalno uz račun) u ovog cvijećara http://opg-puseljic.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=99&Itemid=171 tu su adrese prodajnih mjesta po ZG, pa sad bilo bi fino da ode neko lokalni vidit šta ima.

Cijene: 100 grama suhog lista na malo, u Hrvatskoj je cca 120-150 kn, za cijenu sjemena nemam pojma, ali jedan gram sadrži cca 2800 do 3000 sjemena tako da se očito radi o mikroskopskom sjemenju. Inače se biljka osim sadnjim sjemena može razmnožavati i rezanjem grančica i onda u vodu da pusti žile... dalje vam je valjda jasno.

Igsy je napisao/la:Navodno sjemena i gotovog suhog lišća ima za kupit (legalno uz račun) u ovog cvijećara http://opg-puseljic.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=99&Itemid=171 tu su adrese prodajnih mjesta po ZG, pa sad bilo bi fino da ode neko lokalni vidit šta ima.

Cijene: 100 grama suhog lista na malo, u Hrvatskoj je cca 120-150 kn, za cijenu sjemena nemam pojma, ali jedan gram sadrži cca 2800 do 3000 sjemena tako da se očito radi o mikroskopskom sjemenju. Inače se biljka osim sadnjim sjemena može razmnožavati i rezanjem grančica i onda u vodu da pusti žile... dalje vam je valjda jasno.

Tnx Igsy!

He he-uvijek je ekipa iz Splita znala saditi i uživati u cvijeću!

Oh da, kad smo najbliže rajskim vrtovima po BiH i CG.

Još nešto vazno: steviju, kada ne mogu pobijediti u izravnom sukobu, rade to neizravno. Na mnogim proizvodima se reklamira da sadrze steviju. ALI! Stevija je najčešće tu samo reklama. Tako uz steviju u nekim pićima (ne znam da se prodaju u RH) čarobne brojke uz slovo E kazu da tu ima i aspartama, stevije u tragovima, a ovoga otrova u izobilju.

Ja sam elektroničar pa o tome ne znam ništa, ali oni u koje imam povjerenje su me upozorili na to. Kako je stevija u nas malo poznata, tog se trika za naše trzište još nisu dosjetili, ali ne sumnjam da hoće.

Kako bi ovaj galantni gospodin sa slike rekao: "Nabijem i vas i vaše zakone na... !"



Do sada sam sadio steviju u malim količinama ali kako mi se svidjela ove godine ću posaditi puno više. Posaditi ću ju odmah uz batat, koji sam isto čuo da bi se mogao zabraniti ili već je.

Ne on bi rekao "i tu steviu isto nabijem na ****c", "i taj batat isto nabijem na ****c".

Nego Mraz di ti nabavljaš rasplodni materijal?

koliko sam ja shvatio stevia se i nakon donošenja izmejene pravilnika o dodacima prehrani (odnosno usklađivanje sa eu pravilnicima) može uzgajati ali ne i prodavati u bilo kojem obliku... stavljaju zabranu na njeno komercijalno uzagajanje. što će reči sadi, koristi ali nemreš sa njom na plac

edit:
ne odnosi se na sjeme..

Usudim se reći da mi je nutricionizam nekako domena. Stevia je također zabranjena jer naravno aspartam je smeće koje se da bolje podvalit. Iako ne koristim šećer osobno znam njena svojstva i zapravo je odlična i za dijabetičare.

Ako se ne varam mislim da su i batat zabranili isto zbog neke gluposti.

Izjava iz Ministarstva zdravlja nakon uzbune u javnosti povodom zabrane stevije i batata:

"Zašto se list stevije u prirodnom obliku ne može koristiti kao hrana? Razlog za to je što je list stevije u Europi proglašen 'novom hranom' budući da stevija nije bila tradicionalno u uporabi kao hrana. Stoga se registracija i stavljanje na tržište moraju odobriti posebnom zakonom propisanom procedurom. Stevija zasad tu proceduru nije prošla, a steviol glikozid, kao sastojak stevije, proceduru je prošao i odobren je za stavljanje na tržište kao sladilo.
Kod batata je problem to što korištenje izoliranih aktivnih tvari, koje sadrži gomolj biljke, nije dovoljno istraženo za primjenu u dodacima prehrani, no sam gomolj može se koristiti kao hrana u svakodnevnoj prehrani.

Dodaci prehrani su, inače, koncentrirani izvor hranjivih sastojaka (npr. pojedinih vitamina, minerala, omega-3 masnih kiselina itd.) koje uzimamo radi obogaćivanja prehrane i poboljšanja zdravlja, obično u obliku tableta, kapsula i drugim oblicima sličnim lijekovima. Jednostavnim rječnikom rečeno, dodaci prehrani su između hrane i lijekova, regulirani su propisima o hrani, ali zbog sadržaja koncentriranih sastojaka imaju značajniji fiziološki učinak u odnosu na klasičnu hranu, te ih ne bi trebalo miješati s uobičajenom hranom i namirnicama".

Ovo bi, mislim, značilo u praksi, za steviju: smije se koristiti kao sladilo, a ne kao hrana (makar, nekako, sve mi se čini zanimljivijom salata od stevije, samo se bojim da će biti preslatka). Iskreno, jako se divim mozgu koji je napisao ove retke, ja još uvijek iz njih ne mogu shvatiti jesu li stevija i batat zabranjeni ili nisu.

to ti je isto kao kad su ljudi digli frku oko destilacije rakije, svinjokolje... sve se to i dalje može ali pod određenim uvjetima. tako če biti i sa stevijom, možeš proizvoditi ali ne i prodavati.
da bi neki prehrambeni proizvod stavio u prodaju on mora biti registriran i testiran pa onda i nekim zakonskim propisom i dopušten radi zaštite potrošača... stevija još uvjek nije prošla taj postupak..
evo i link na stranicu koja mi se čini ok i na kojoj je sve ljepo objšnjeno, čak imaju i online shop

http://www.stevia-shop.hr/

ako nekog zanima, pokrenuta je i peticija protiv zabrane stevije....
http://www.causes.com/actions/1730804-peticija-protiv-zabrane-uzgoja-stevije?recruiter_id=43982250&utm_campaign=own_timeline&utm_medium=wall&utm_source=fb

uskoro i u mom vrtu =)
pa ćemo da vidimo kakva je . nek se i dalje nastavi u ovom podforumu.

Steviju u prahu sam videl u slovenskom DM-u. Prah je bijeli ako koga zanima da se lakše snađe, cca 500g prozirno pakiranje.

Moj punac je uzgaja već koju godinu (ja je tek sadim), i sladilo je zeleno (jasno, kako je dobiva mljevenjem suhog lišća), ali i ona koju sam vidio u komercijalnoj prodaji je zelena. E, sad, kako dobiju bijelu...

Koliko košta to pakiranje od 500 g?

Vjerojatno ju bilderberzi kloriraju da ne bude prezdrava.
Neznam točno cijenu bila je neka egzotična. Uglavnom možda i nije masa 500g, pakiranje je bilo odprilike te veličine samo što je prah dosta lagan pa je masa možda manja.
Možda ju ima i u našem DM-u ( ja sam ju videl u Ptuju ), Bio&Bio trgovine vjerojatno ju također drže. Bijela je jer je prerađena, tko će kupiti zelenu zamjenu za šećer .

Evo šta stručna literatura kaže:

Vrlo je važno razlikovati da se pri upotrebi stevije javljaju dva najvažnija proizvoda: zeleni prah proizveden od mljevenog lišća stevie – „zelena stevia“ (do 40 puta slađa od šečera), i bijeli prah – ekstrakt (do 300 puta slađi od šečera). Bijeli prah služi isključivo kao zaslađivač, dok zeleni prah ima naglašena ljekovita svojstva.

par sadnica imam i redovito ju koristim,ostalo se još suši ovo je u pripremi

Nakon što sam pročitao ovu temu i ja sam se zainteresirao za nabavku sadnica stevie, pa sam se malo bacil na traženje :

firma se zove Eustoma d.o.o., adresa: Kameniti stol 5, Zagreb, možete ih kontaktirati na mail:pfarrer@post.t-com.hr

njihov odgovor na moj upit o cijeni sadnica:

''Cijena sadnica stevie je 3,00kn/kom u kontejnerima odpo 100 kom
Pozdrav Eustoma doo ''

evo moj mali doprinos temi

Dobro...ako neko bude uzimao kontejner, bilježim se odmah za pet komada....plaćam u kešu

Iskreno nisam ju probal iako ali navodno i nije baš ukusna, samo kud ste navalili nije mi jasno ko da ste redom šećeraši, isprika ako tko jest ili ju treba za dijabetičara ali prema godinama pretpostavljam da niste. Kupite si radije onda med, fino i zdravo

čaj, kava, svašta nešto drugo, mjesečno trošimo oko 2kg šećera. U ovo ne računam 2 x kava u kafiću dnevno x 7g šećera = 420 g šećera/mjesečno, samo za mene. Kada bih jednu godinu samo skinuo ovo šećera, gdje bi mi bio kraj.

Što se tiče okusa, meni nema neke razlike. Toi je stvar navike.

Inače, do rata smo se obiteljski bavili pčelarstvom, nekada davno imali i po vagon meda, ali nikada ga nisam volio (mozda zato sto bi ga se pri vrcanju nacucao, meda iz voska, ozednio i naravno, napio se vode - poslijedice se dugo pamte)

Hvala za ovakvu dobru temu. Moglo bi se nešto toga i posaditi ove godine. Koga zanima za nabavku u BiH, nek ukuca na Pik oglasniku, našla sam već par oglasa o prodaji sadnica.