Smola i sokovi

to znaci da sada u trecem mjesecu nece curiti smola iz breze

Necu o smolama, ali rekao si da je gotovo nemoguce skinuti smolu sa ruku. Netacno, uzmi si bademovu kremu ili jestivo ulje, skinuces je za cas...

Pozz

Elpenor je napisao/la:Necu o smolama, ali rekao si da je gotovo nemoguce skinuti smolu sa ruku. Netacno, uzmi si bademovu kremu ili jestivo ulje, skinuces je za cas...

Pozz

Nisam znao za ovo s uljem.Ja smolu obično skidam s industrijskom pastom za pranje ruku.Treba dosta trljati ali se skine.Slijedeći put ću probati s jestivim uljem.

Provjereno u praksi, pali... E sad pitanjce: U kojem se periodu kalendarski uzima sok od breze? Moja pretpostavka proljece, ali da li postoji precizniji datum??? LP

od kraja 3. do polovice 5. mjeseca( možda i kasnije )

zavisi u kojem djelu zemlje raste Breza, za primjer u kontinentalnom dijelu Hrvatske je to do kraja 4. mjeseca a u gorskim predjelima tipa Gorskog Kotara kasnije jer vegetacija kasni, tako da se i sok kasnije skuplja.
Količina varira i od drveta do drveta, bolje da je Breza što deblja!

:bog: =)

Samo pazi da zatvoriš rupu koju si napravio...kažu da može presušit i uvenuti.

Dali smola iz bora curi uvjek iste kolicine u svim godisnjim dobima.

Eh...to ne znam. Smola se ne konzumira kao npr brezin ili javorov sok tako da nije razglasano, nema previše informacija. Ako pogledamo logički, zimi bi borovi, i ostale primorske crnogorice, trebali lučiti više smole zbog vjetrova. Zimi su jači vjetrovi, dakle više grana se lomi= više smole. Pretpostavka.

Smola iz bora ne "curi", to traje danima...

Mislim da je Strider u pravu. Osim toga, gdje ima crnogorice, ima i smole. Obidji par stabala i pokupi sto je izluceno. Ne stetis drvetu, a dobijes sto ti treba.

hrvac98 je napisao/la:Dali smola iz bora curi uvjek iste kolicine u svim godisnjim dobima.

toplije vrijeme poboljšava protok sokova u biljkama,stablima i zato su proljeće i ljeto periodi kada se sakuplja.

Smolarenje je sakupljanje smole,zarezivanjem(ranjavanjem stabla) kore crnogoričnog drva u obliku vrha strelice. Smola se cijedila u posudice koje su stajale ispod reza,treba oko 15ak dana za 200-250 g.

Super fotka Rinos. Baš iz toga razloga, zbog skidanja tolike količine kore, ne radim ovo. Naiđem na bor, skinem malo sa mjesta gdje je čvor puknute grane, dođem drugi put na isto mjesto i opet skinem. Sporo, ali ide.

Zanima me hoće li cedar lučiti smolu kad mu se skine kora. Ako je itko vidio kako se to radi znat će na što mislim. Zarežu se dvije okomite vertikalne linije i kora se skida povlačenjem, a ispod ostane golo drvo. rijetki su cedrovi kod mene, pa neznam

strider,fotka nije moja,ja isto šetnjom pokupim ono što se nađe po borovima,ali smolarenje je nekad bila obaveza(Jugoslavija do 80 god.),smola se sakupljala radi proizvodnje terpentina,goriva a i u medicini za liječenje kožnih bolesti.
Kod cedra se sakuplja slično kao i kod breze.

hvala ti =)

Ništa, samo javi sa rezultatima.

Rinos, mi možeš objasniti kako se dobiva terpentin? Pokušao bih napraviti onu impregnacijsku smjesu- laneno ulje, pčeljin vosak i terpentin. Recept mi je dao jedan profi kovač iz, mislim Danske, koji kuje mačeve i noževe iz vikinškog doba na temelju iskopina.

Što je terpentin?

Terpentin ili terpentinsko ulje je destilat drvenih smola.

Strider,puno je jednostavnije kupiti terpentinu(dućani boje i lakova ili sliikarskog pribora)nego raditi destilaciju većih količina smole,umjesto lanenog ulja ubaci karnaubu i dobiješ otporniju impregnaciju(drveta)

Ris je napisao/la:Terpentin ili terpentinsko ulje je destilat drvenih smola.

Hvala na odgovoru.

Strider je napisao/la:
Pokušao bih napraviti onu impregnacijsku smjesu- laneno ulje, pčeljin vosak i terpentin. Recept mi je dao jedan profi kovač iz, mislim Danske, koji kuje mačeve i noževe iz vikinškog doba na temelju iskopina.

a koji je recept, u kojim se omjerima mješa? ako nije tajna =)

Imaš PM

Pozdrav, evo za vikend sam malo motao po šumi na imanju i sjetio se svog pokojnog strica. Rekao sam sam sebi, idem skupiti brezov sok kao što je on to radio i općenito kako se to radi kod nas.

Za cijev se koristi bazgova grančica, sredica se izvuče van. Ja sam jednu napravio, a za druge sam uzeo PVC cijev. Na debeloj brezi se izbuši rupa, zabije cijev, nešto za skupljanje i to je to. Nakon berbe zabiješ drveni klin.

Za 24 sata sam na četiri breze skupio 13,5 litara soka s time da je višak curio van.
O soku znate sami što se može i kako.



VIDI KAKO TEĆE, BAŠ SAM SE DOBRO NAPIO.

Nabaci par slika ako možeš

Da i ja podijelim iskustvo sa vama. Bas sam za vikend bio na planini, stari mi je pricao kako su oni kao djeca skupljali brezin sok. Nisu se busile rupe u stablu, nego su iskopavali manju zilu (manju od grlica flasice), zatim bi je oprali od zemlje, prerezali i ubacili u flasu. Nakon sto bi se napunilo, zatvarali su "ranu" katranom i krpom i vracali zemlju nazad.

Pod žilom misliš na korijen? Ovo još nisam čuo, zanimljivo...

Da, mislio sam na korijen. Mislim da ne steti drvetu u velikoj mjeri, pogotovo zato sto se pobrinemo da zilu zatvorimo po upotrebi. Vrijedi probati u svakom slucaju. Stari mi se protivi busenju drveta, pa mi je izazvan pricom o tome, otkrio kako su oni to radili nekada.

Pojava cijeđenja soka (asimilata) iz drva se dešava zbog korijenova tlaka, biljka funkcionira tako da ona konstantno crpi vodu iz zemlje ( dok je ima naravno) , jer voda joj služi ne samo za fotosintezu nego i za provođenje tvari kroz žile( ksilem i floem), biljka tokom dana u povoljnim uvjetima i do 100 puta veće količine vode od same svoje mase transpirira tj. proteče vodu iz zemlje kroz korijen-stabljiku-lišće u atmosferu. Jako mali postotci te vode služe za fotosintezu i tvorbu novih stanica, ovo ostalo je tu radi provoda sokova(minerala i hranjiva) te zbog održavanja tempretaure jer sunce konstantno povisuje temperaturu u listu te se i biljka kao i mi mora malo znojit .

E sad, strujanje sokova tj. asimilata kroz biljku uzlaznim putem se dešava radi tog isparavanja kroz listove( tlakovi i to da ne objasnjavam), ono što se dešava kod početka vegetacije jest da listova još nema, a voda ulazi u korijen te se stvara korijenov tlak koji potiskuje tu vodu u cijelu biljku i ona je na neki način pod pritiskom jer nema listova koji će tu vodu ispariti, zato se cijede sokovi kad je izranjavamo.

Nedavno je vjetar iza moje kuće srušio poprilično star bor, pa sam odlučio skupit smole dok je još živ tj, dok se još uvijek odvijaju procesi kao osmoza i takve stvari. Ideja mi je pala dok sam testirao novonasađenu sjekiru. Sjekira je dosta široka i namijenjena za cijepanje a ne za sječu, tako da sam brzo odustao. Već se nakon par sati pojavilo nešto malo smole.



Korijen


Ovo sam jučer napravio sa sjekirom, već je cijela rana prekrivena smolom, malo pomalo će curiti u čašicu.




Vidi se gdje sam sjekiru testirao, i velike kapljice smole koje su tamo nastale.






Ovo je sa stojećeg bora o kojem sam pisao u početku topica.


Svaka dva-tri dana ću pogledati koliko se toga skupilo.
Sa smolom planiram napraviti video o paljenju vatre, napraviti ljepilo, i s onim što mi ostane ću probat impregnirat neki komad drva i testirati ga.

Pozdrav svima... Naravno ovo je jedna od također dobrih i poučnih tema.. Komentiram ovdje da ova tema opet dođe na vrh... Smola bora je savršena za kožu.. Za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata koristila se i za rane.. Radi se kao balzam sa maslinovim uljem i dobiva se balzam za rane koji je nalik ljepilu.... Također istina je da smola gori i to jako dobro.. Također razmišljam pokušati, možda bi se od smole mogli raditi privjesci kao sa epoxy-em... Ili kukce stavljati u smolu, smola šljive bi ispala kao jantar

Podržavam upit. Jednako me zanima.

Elp je napisao/la:Provjereno u praksi, pali... E sad pitanjce: U kojem se periodu kalendarski uzima sok od breze? Moja pretpostavka proljece, ali da li postoji precizniji datum??? LP

Uzima se kad breza počne bacati lisne pupove
Tad ona filtrira vodu iz tla I šalje je u grane kao hranu za lišće.
Kad i zadnji lisni pup postane list, voda se vraća natrag u tlo i ljekovitost joj je slabija.
Vode ima oko mjeseca dana s tim da je ona prva tura kad voda ide iz korijena u grane ljekovitija od one kad se vraća nazad.