VATRA

Zaspao sam rano i probudio se....
Nakon niza susreta sa raznim ljubiteljima prirode, došao sam do jednog zaključka...
A ta je da ljudi ne poznaju ili ne prepoznaju drvo za pripalu, početak i održavanje vatre!

Bio sam u raznim situacijama gdje ljudi, veliki poznavaoci survivala, buscrafta zakažu baš u ovom dijelu priče......
gledao kako trgaju žive gančice, crnogorične koriste za održavanje iste, trule itd.

Za početak dali znamo da je za gorenje potrebno: goriva tvar, temperatura i kisik
Mislim da svi to znamo!
Dali znamo da hladni predmeti " isisavaju" toplinsku energiju iz toplih ili vrućih tvari, predmeta i ostalo....

Zato radimo podlogu. Bila ona kamen, sloj grana koju ćemo ostaviti kao izolaciju, u većini slučajeva..

Pripremimo "perje" koje smo nasjeckali nožem i stavimo na tlo, pripalimo, a znamo koliko smo se mučili i na koji način smo došli do ikre, žara, nečega....
To treba prenijeti na nešto!

Zato pripremimo sve kako bi vatra, koja znači život u određenim situacijama i zaživjela, gorjela...


Kada osobno radim vatru pripremim sve da bi krenula, a nije bitno sa čime sam ju pokrenuo!



Evo školski primjer, što treba imati da bi vatra krenula.

Dakle osigurati prostor i pogledati oko sebe kakav je teren!
Ako smo u crnogoričnoj šumi koja je stoljećima ili godinama pod naslagama iglica i grana itekako treba paziti, jer se može dogoditi tzv. " eruptivni požar" , a radi se o tome da u tlo se povuče žar, vatra i izbije na sasvim drugom mjestuod kojeg smo planirali!

Traba postaviti tzv. podlogu kako bi izolirali početak vatre, bilo ono sloj grana ili stijenu ili nešto drugo što smo već našli.

Na to krešemo, drilamo ili što već prinosimo početak vatre.

Kada smo uložili dragocijeni trud, energiju i ostalo, treba razmišljati!

Što će nam tu vatru održavati, što će ju rasplamsati, da ona živi!

Dakle kao na slici, pripremili smo sve!
Slijedi nam potraga ta drvom koje će nam odrzavati vatru i spasiti život!

Većina ljudi u krugu od 50 m traži drvo!

Međutim nije svako drvo dobro!

Kod nas prevladava bukva u šumama i kao što se grijemo u kućama, fantastično je za vatru!

Neki nisu vični životu sa prirodom i to ne znaju prepoznati!

Ne treba rušiti nešto, nego samo gledati oko sebe!

Pogledom od nekih 180 stupnjeva ispred sebe, nalazi se izuzetno puno mrtvih, suhih grana, stabalca koje možemo iskoristit.
Neka još uvijek stoje i samo ih treba odsjeći, te donijeti do mjesta našeg boravka!

Možda to zvuči glupo, ali vidio sam x puta da ljudi rade upravo krivo!
Donose trulo drvo, koje im prvo padne pod ruku, zeleno ili živo koje samo dimi, a nema kaloričnu vrijednost!
Osim puno dima!

Samo sam htio potaknuti ovu temu, jer vidim da mnogi " padaju " na tome!

Gledajte oko sebe, razmišljajte što ćete uzeti za pripalu, za pokretanje vatre i održavanje iste.

I svaki teren je specifićan, te onoga tko se nađe na njemu potiče na razmišljanje!

Što i kako!

Molim raspravu!

imaš jednu grešku... eruptivni požar nije požar koji se uvuće u tlo i izbije negdje drugdje! eruptivni požar se javlja na padinama i karakterizira ga velika brzina gorenje, dolazi do efekta dimnjaka i izuzetno je opasan jer nema šanse da pobjegnemo ako se nađemo ispred vatrene fronte. evo link ako nekoga zanima nešto više;
http://www.upvh.hr/pages/04%20-%20Eruptivni%20i%20eksplozija%202009-1.pdf
ovo šta ti spominješ najčešće se javlja u maslinicima. korjen masline je šupalj, ispunjen uljem, nejde u dubinu i dugača je pa se često dogodi da ako gori maslina kroz njen korjen ode požar 10-20-30m dalje... moguće je i kod crnogorice ali rjetko. kod crnogorice je najopasniji češer koji, ako gori, može "eksplodirati" i odletjeti podosta metara....
u neodržavanim cernogoričnim šumama isspod sloja iglica je sloj humusa kojeg isto tako treba očistiti do zemlje, ma isto vrjedi i za bjelogoricu... uglavnom uvjek treba očistiti do zemlje, ne samo površinu koja će biti pod vatrom nego i malo šire, prostor vatre ograditi kamenjem ili zemljom, kada se napušta mjesto biti siguran da se ugasio svaki i najmanji žar... proljetos je jedan forumaš zapalio šumu! kaže da je ložište plivalo u vodi... moja pretpostavka je da je neki deblji komad imao žara u sebi do kojeg voda nije prodrla, puhnuo vjetar i odneso žara na suho lišće koje je bilo tik do ložišta i eto sranaj...
za ostalo nemam šta dodati... ljepo, kratko i jasno objašnjeno!

da dodam.... meni se najboljim pokazalo za hvatanje iskre, odnosno dobivanje prvog plamena pamućna vatica sa vazelinom! nađite si nešto što vam odgovara i za šta ste sigurni da ćete dobiti tu prvu vatru a sa ostalim se igrajte...

najvaznija je priprema i ognjista i materijala za potpalu.. cesto ljudi zapale plamicak sa sitnim i onda nabacaju gore drva pa uguse vatru, a onda je za neuspjeh krivo sve drugo samo ne neznanje.. treba lagano postepeno dodavati, pogotovo u otezanim uvjetima, kisa, vlaga, snijeg...

ili pak s druge strane naprave tkz feder stick svojim savršenio oštrim nožem zapale ga i dive se kak su to dobro odradili i onda skuže da nisu napravili niš osim tog jednog sticka ...
prije kresanja treba pripremiti sve ili ako se radi u timu jedan skuplja dok drugi diže vatru..

ja si uvijek pripremim da da nakon paljenja imam bar pol sata vremena za skupljanje drva za dalje

dobra tema

istina, svi znamo teoriju, u praksi treba vježbati uvijek iznova, i pri tome isprobavati razne tehnike paljenja vatre

kada se nađemo u izvanrednim situacijama (pri tome ne mislim na normalno, redovito kamprianje), znaći kada je u pitanju veliki stres, podhranjenost, promrzlost, umor i slićno zaboravljaju se i propuštaju osnovne stvari, zato priprema, vježba i praksa spašavaju život.

prijedlog
mislim da bi bilo dobro da netko od moderatora otvori posebnu, zaključanu temu u kojoj bi na edukativan naćin bile prezentirane sve tehnike paljenja vatre, od uporabe firestila do baterije i čelićne vune ...

Dobra ideja... ja sam unazad koji mjesec krenuo s bow/pump drillom ali nisu to tehnika za "svaki dan" jer treba dosta vremena da se u prirodi naprave. Ako tko ima volje zabaviti se tima i napraviti kak spada, lako se kasnije više tema ili postova spoji u jedan i napravi sticky tema.

Ok! krenulo je to mi se sviđa!

Osobno nisam pokrenuo temu kako pokrenuti vatru, napraviti žar ili ptičije gnjezdo, drilati!

Već sam vidio da ljudi ne znaju odabrati drvo za održavanje vatre i to u 90 posto slučajeva!

Uzima se trulo, sirovo, ne gleda se!

Dali se kužimo?

na dravi najcesce lozim sa trulim ali samo zato jer ga ima u izobilju.. ostane cijele hrpe nakon veceg vodostaja.. kad se jednom ima stabilna vatra stavim gore par komada promjera 10-20cm pa ih sam guram u vatru kak izgore.. ak se nadje kakav suhi, ne truli komad onda ga se sacuva za noc..

za vrijeme ili nakon kise, a i zimi drva stavljam oko vatre tak da se osusi prije nego ide u vatru jer ako se ne pali bas lomaca lako se zagasi vatra mokrim i smrznutim drvom

meni nekad ide na živce na susretima kad se ekipa oboruža raznim sječivima i onda iz čiste lijenosti ili dosade ide sjeći živo drveće za vatru. a, mrtvog drveća okolo na "tone." upravo paljenjem tog mrtvog drveća koje leži na zemlji, sprječava se širenje požara. vidio sam primjer na Vudelji kad je netko posjekao vrbu bezveze.

Ni ja ne sječem na živo. Unazad par godina prijatelji za 1.maj uzmu onu bosansku sjekiru i sruše hrast star kao i mi. Potrajalo im je- neka, ali ga nisu ni nacijepali, samo su ga srušili.

Ja volim uz goreću vatru staviti na kup ostale, vlažne ili mokrije komade koji se posuše, pa kasnije ne moram uokolo šaplastit. Ovako je to neka reciklaža. Naravno, zapalit ih ne mogu, tek kad su suha kao barut.

idemo dalje! Hoću da ova tema živi! A nemate ni pojma koliko je bitna!
Sve svoje teme stavljam na osnovu dugoroćnog opažanja!

Možda sam, zabrijao na temi požara eruptivnog i tu me je Kiki dobro ispravio!

Samo neka tema živi!

tvoje brljanje oko eruptivnog požara na ovu temu je totalno nebitno.. pojava postoji ali nije pod tim nazivom, bar što se tiće vatrogasne struke!
u postu di sam objašnjavao eruptivni požar spomenuo sam neke opasnosti no zaboravio sam spomenuti i drvo kestena... drvo kestena (tako mi je neko na jednom drugom forumu objasnio) je ispunjeno zraćnim đepovima koji se usljed zagrijavanja šire pa dolazi do pucanja koje razbacuje žar uokolo. u opasnosti od žara je oprema, mi osobno, priroda.. pored toga drvo kestena je spužvasto i nema neku kalorićnu vrjednost.

Mislim da je "pisac-Luksa"ovdje htio reći da se gubimo u raspravama oko načina na koji palimo (započinjemo) vatru.Ok ima ih puno ali onda zaboravljamo idući korak- kako se vatra"gradi" tj. dovodi do "veličine" koja nam treba za pripremu hrane, za grijanje,svjetlost a da je sigurna(kontrolirana) i da je održimo takvom cijelo vrijeme boravka u prirodi.
Nema mi draže stvari od vatrice koja je gorjela cijelu noć a ja razgrnem žar ujutro(uvijek prohladno) i s malo suhih drva oživim!Naravno drva su pripremljena-skupljena prethodni dan!
Stvar je dosta jednostavna-pogotovo nama koji se grijemo na drva ali svatko može to naučiti-samo treba malo prakse i nekoga da mu pokaže uživo-u šumi-tu ne pomaže "how to" na Youtube-u.
Zato imamo susrete,drva leže oko nas,čak imamo forumaša vatrogasca-što čekamo?

Ja jednostavno ne mogu zaboraviti susret na bilogori. koliko tamo ima suhih bukvi po šumi.
Bukva je pravo ogrijevno drvo, kalorično zato nevjerojatno grije. Dok blizina rijeka nudi sasvim druge vrste drva , na bilogori je puno jednostavnije održavati vatru, nego na vudelju gdje se izvlači večinom crnogorica. Luksa je primjetio jako dobro i realno postavio stvar, da ne ponavljam i ne kritiziram. Ja bi tu dodao da ako su uvjeti loši , vatra treba biti prioritet broj jedan i treba joj se puno više posvetiti . Kontrola vatre je čovjeka učinila nadmočnim u prirodi i zato je vrlo važna stvar znati se pravilno vatrom služiti. Iskustvo se stjeće na terenu ( na različitom terenu ), na različitim uvjetima i sa različitim gorivim drvećem. Na drugom susretu smo kvalitetu vatre dobili sa suhim granama skinutim užadima sa stabla, takva drva najbolje gore. Kiša , snijeg i vlaga , zagušuju plamen , ja to rješavam da vatru jednostavno natkrijem i ispod žara od tla izoliram , ako nemam neki lim onda zapalim na kamenju ili na drvima. Praksa mi je da grijem kamenje i tako akomuliram toplinu.

ono šta mnogi koriste samo za poćetno dizanje vatre je idealno za kuhanje....

Da drvo Kestena kao i naplavno drvo na obali i otocima pucketa i stvara problem za opremu!
To će biti sličaj na druženju kod nas, ali htio sam da to ljudi osjete!

Zato stavljam šatorsko krilo na vreći za spavanje.

Ja sam uvijek mislio da se neke stvari podrazumijevaju dok se nisam zatekao kako ljudima objašnjavam što su suhe grane i kako ih raspoznati. Izgleda da čak i među ljubiteljima prirode ima onih koji nikad samostalno nisu palili vatru, barem ne uspješno.
Najčešći problem je prikupljanje drva s tla. To drvo je najčešće vlažno i ako dulje stoji i trulo. Ni jedno ni drugo nisu dobri za potpalu. Uvijek ima suhih grana koje su još na stablu ili suhih dijelova stabla koji se lako lome i koji su utjecajem vjetra i sunca potpuno suhi.
Ježim se od pomisli da netko ruši živo stablo za potpalu. To je nepotrebno, beskorisno i glupo.

Isto tako velike vatre su potpuno nepotrebne. Treba biti ekonomičan s drvima za potpalu jer ih je dosta teško skupiti.
Jedan mudar i iskusan čovjek mi je jednom rekao da kad skupimo drva potrebna za cijelu noć da onda skupimo još toliko i onda bi trebalo biti dovoljno.

Ja kad znam da cu negdje zapaliti vatru , putem sakupljam suhe iglice od borovine , suhe grancice i travu ugl. sve sto ce mi posluzit za potpalu , a kad dodem do mjesta gdje ju zelim potpaliti ocistim podlogu na kojoj cu paliti vatru (do zemlje ili stjene) ogradim kamenjem ljepo naslazem potpalu grancice itd. i kad se malo zgori pocnem slagati ono sto ce ju uzdrzavati .....

Nisam baš neki stručnjak ali imam jedno iskustvo. Prijatelj mi je pričao da je u kaubojskom romanu pročitao kako su potpaljivali vatru sa listićima skinutima sa brezove kore. Probao sam to i radi. Znači na deblu breze skinete one tanke listiće što se listaju i malo više ih nakupite te stavite na podlogu po odabiru i na njih suhe grančice ispreklapane zbog zraka i onda deblje itd. Kada zapalite brezove listiće (ne lišće) oni se ponašaju kao Hepo kockice, gore jako, i relativno dugo a iz njih ide gust crni dim jer imaju dosta smole u sebi. To je moje iskustvo a nije ih uspjela ugasiti ni sitna jesenska kiša koja je rominjala.

Zapravo nije uopce tolika mudrolija upaliti tu vatru , ili se meni to samo cini jer to radim od malih nogu. A kad vec nebih znao naci kvalitetan materijal za potpalu nosio bih u s. kitu te kockice za potpalu .

Hvala Lukša na ovoj temi koja je naišla na plodno tlo.Jako mi se sviđa.Pogotovo mlađim naraštajima a i onima starijima koji nisu nikada vani zapalili vatru.Poslije jačih vijetrova u šumi se mogunači razno razne grane i grančice koje su netom opale suhe.Koje se mogu i vlažne zapaliti jedino ako dugo nisu ležale u vlazi tj na mokroj zemlji.Što sitnije grančice inešto suhe trave zapaliti i postepeno dodavati deblje.Kada dobijemo vatru koju možemo natrenutak ostaviti da gori tovrijeme iskoristimo za skupljanje drva za kuhanje igrijanje tokom noći.Da nebi rukama razbacivali lišče prije paljenj vatre napravite metlu od nekoliko grana i dobro pometite veči krug da budete sigurni od žara koji odleti prilikom pucketanja vatre.Lišće može poslužiti i kao zamjena za madrac ispod šatora da ne žulja.

Praksa je svakako naj bitnija , uzalud svi forumi svijeta i teorija , ako nema prakse i pokusaja .....

kengur32 je napisao/la:tvoje brljanje oko eruptivnog požara na ovu temu je totalno nebitno.. pojava postoji ali nije pod tim nazivom, bar što se tiće vatrogasne struke!
u postu di sam objašnjavao eruptivni požar spomenuo sam neke opasnosti no zaboravio sam spomenuti i drvo kestena... drvo kestena (tako mi je neko na jednom drugom forumu objasnio) je ispunjeno zraćnim đepovima koji se usljed zagrijavanja šire pa dolazi do pucanja koje razbacuje žar uokolo. u opasnosti od žara je oprema, mi osobno, priroda.. pored toga drvo kestena je spužvasto i nema neku kalorićnu vrjednost.

Nisam dugo bio na forumu, pa eto opet ove važne teme!
Da! priznajem pod eruptivni požar sam mislio kada palimo vatru u crnogoričnoj šumi pa nam može zbog naslaga materijala koji se taložio godinama vatra se povući ispod i iskrsnuti sasvim negdje drugdje.
Nespretno sam to izrekao.
U tom trenutku nisam bio dovoljno stručan.
Ali se nadam da se moglo isčitati što sam htio reći

Hvala LukŠa!

Imam nekoliko pitanja:
1. Ako položim to veliko kamenje i kasnije ga želim koristit kao grijanje, ČIME ga nosite u šator, jel to vruće ili samo toplo kamnje? Pretpostavljam da se može u rukavicama, i da nije za zatvoreni šator koji ima dno. A onda ga valjda treba okolo šatora poslagati. A neće ta toplina privući neke životinjice?
2. Našla sam upute za raditi "naopaku" vatru - poslažu se cjepanice, pa onda grančice i na vrh ide to triješće za potpalu, pa sve samo gori bez nadodavanja drva, prema dolje, s tim da nema dima. Taj dio mi se sviđa - da nema dima. Ali kako onda ako želim skuhati nešto, morala bih uzimati žar odozgora, pa bih sve pokvarila? Kako bi se kuhalo kod takve vatre?

kamenje je jako vruce, dovoljno da zakipi vodu, mozes ga u rukavici ali jako brzo ili na nekim rasljama pridrzavajuci ga sa drugim rasljama.
nije pametno u sator, mada teoretski bi mogla pod uvjetom da napravis neku vrstu postolja od kamena ili eventualno od neke cjepanice ali tu postoji sansa da se zadimi
, do zapaljenja tesko.
slaganje oko satora nema smisla, sumnjam da bi se u satoru digla temp, isto tako sumnjam da ce privuci zivotinjice.
ovo sa kojekakvim egzoticnim tipovima vatre se pokazalo lose, na prvom mjestu jer za to treba iskustva, pokusaja- promasaja, ucenja na greskama...

Koliko daleko od šatora se pali vatra, a da grije i ne spali šator?