NAVRCANJE ,KALEMLJENJE ILI CIJEPLJENJE VOCAKA

Evo da malo obradimo i ovu temu tek toliko da ako nekog zanima pogleda malo jer je vrijeme za radit to,znaci :
Cijepljenje voćaka je oblik vegetativnog razmnožavanja kojim se dio biljke plemke prenosi na dio biljke, odnosno podloge, i ta dva tjela biljke, odnosno plemke, i podloge tvore novu biljku. Podloga je dio voćke s korijenom, a plemka dio poznate sorte koju smo odabrali i koju želimo uzgojiti, odnosno, koja donosi plodove po svim svojstvima (oblik, boja, veličina, kemijski sastav i dr.), kao i odabrano stablo s kojeg smo uzeli plemku.
od alata vam je potrebno sljedece :: oštar nož, skalpel, mali drveni klin, skare za drvo, mala testera (pila)za drvo i izolir (elektro) traka

Prije samog kalemljenja potrebno je pripremiti kalem-grančice, odnosno plemka.
Obično se plemke uzimaju sa zdravijih i rodnijih stabala voća. Najbolje je uzimati fideme s jugoistočne strane krošnje, a po mogućnosti s vrha stabla, a izbjegavati plemke s niskih grana, koje se nalaze do same zemlje. Najbolje je za kalemljenje koristiti "svježe plemke". Dakle, kad se odlučite za kalemljenje, taj isti dan ili dan prije nasijecite grančice za plemke i isti ili naredni dan ih sve potrošite. Ukoliko ih ne uspijete iskoristiti sve isti dan onda mladice zabodite u jedan obični krompir, jabuku ili grudu vlažne gline, kako biste spriječili da se mladice osuše. Na taj način ćete te plemke moći koristiti i nakon 5-10 dana od odsijecanja. Dakle, najbolje i najefikasnije je koristiti "svježe" tek odsječene grančice i iste potrošiti u sljedećih nekoliko sati istog ili narednog dana. To će sigurno doprinijeti i većem postotku primljenih kalema





malo cemo o podlogama koje se koriste za kalemljenje ,a svima su dostupne posebno u dalmaciji najrasirenija je RASELJKA (divlja tresnja),
kruška se može kalemiti na divlju (i pitomu) krušku, jabuku, rezdeliju, dunju i trn (glog),
kajsija na domaće sorte pitomih i divljih šljiva, rezdeliju i šefteliju.
šljiva na domaće i divlje sorte šljiva i na rezdeliju,(grzdelija)
jabuka na divlje (i pitome) vrste jabuke, na krušku, dunju i na trn (glog),
dunja na divlju dunju,
mušmula na dunju, divlju krušku, trn (glog), oskorušu i brekinju,
breskva i nektarina na divlju breskvu, šljivu, šefteliju, badem i rezdeliju,
višnja na divlju trešnju i divlju višnju (magrivu),
trešnja na divlju trešnju ili divlju višnju,
(raseljkaa)
rezdelija na šljivu,
badem na breskvu, kajsiju ili šefteliju,
orah na orah,
pitomi lješnjak na divlji lješnjak, i to kalemljenjem metodom na „engleski spoj“, dok se ne
može uspješno kalemiti lješnjak na divlji kalemljenjem metodama na procjep i pod koru,
kivi na divlju vinovu lozu, itd.

sami postupak je,, mozemo koristiti za tu namjenu sljedece

Kao sredstvo za navedeno učvršćivanje, „lijepljenje“, „omotavanje“ i zaštitu kalema može se koristiti: voćarski kalem vosak (topli ili hladni), pčelinji vosak, smola za kalemljenje, guma za kalemljenje, kravlji loj, "glina" (zemlja) i izolir (elektro) traka. Najbolje, je za kalemljenje koristiti izolir (elektro) traku iz više razloga: najbrže je njom kalemiti, "najčišće" i najefisikasnije, jer zatvori popuni prostor između podloge i plemke, tako da uopće ne dozvoljava ulazak zraka, vode ili insekata.

Guma za kalemljenje također ima niz prednosti (kalem može lakše "disati", guma se sama raspadne kad odigra svoju ulogu, obično je crne boje što doprinosi većem upijanju svjetlosti od strane kalema, itd...). S druge strane izolir traka ima tu manu što se nakon "primanja" kalema neće lahko sama "raspasti", pa ako se ne ukloni na vrijeme, zna se desiti da kako kalem raste i deblja da se izolir traka ne "širi" već se "ureže" u kalem, pa nije onda rijetkost da se za jačeg vjetra baš oni najbolje izrasli kalemi jednostavno polome zbog izolir trake koja ih je doslovno "presjekla". Znači, izolir traka zahtijeva dodatni posao njihovog uklanjanja nakon primanja kalema (u vegetaciji, kad kalemi već počnu debljati - juni/august) ili barem nanošenja jednog ili dva uzdužna "ureza" skalpelom ili oštrim nožem duž trakom pokrivene plemke, kako bi se kalem postepeno debljajući sam riješio izolir trake.
ja inace radim na ovaj nacin tako sam naucio i najlakse je ,mada i na pup nije filozofija,evo jedan video sa youtuba,pa cim uzmognem stavljam svoj video i prezentiram do u detalje
" frameborder="0" loading="lazy" allowfullscreen >


Iz prekrasne knjige "Cijepljenje i rezidba voćaka", autora: Tomislava Jemrića, svakako preporučujem za prelistati i pročitati
[img][img]https://2img.net/h/i1098.photobucket.com/albums/g370/kljakonja/beast/vocke/scan11.jpg[/img[/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][img]https://2img.net/h/i1098.photobucket.com/albums/g370/kljakonja/beast/vocke/scan6.jpg[/img[/img]
[img][img]https://2img.net/h/i1098.photobucket.com/albums/g370/kljakonja/beast/vocke/scan7.jpg[/img[/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]



svaka nadopuna dobro dosla

Super tema..ljepo sve opisano i napisano..o ovome ima podosta literature pa svatko koga zanima moze procitati i pokusati da vidi dali ima "zelenu ruku"...

...moj otac je veliki zaljubljenik u cijepljenje vocaka tako da ih oko kuce imam stvarno puno..naravno da je dio svog umijeca prenio na mene, tako da tu i tamo i sam cijepim koju vockicu i moram priznati da mi ide.. ...najvise iskustva imam sa tresnjama-uspjesnost mi je oko 90%...osim njih probao sam cijepiti visnju, kruske, jabuku, orah, i par sorti vinove loze.

Tesko je to napraviti uspjesno.
Treba ti bar 10-tak propasti da napokon navrcanje uspije .

BRAVO ANTE

Zaista dobra i nadasve poučna tema.

I još bih htio dodati, da ono oštar nož znači zaista oštar-mi smo u rasadniku imali vrijeme samo za brusiti noževe, tako da je rez što manji i uredniji-a također i sav pribor i ruke, moraju biti čisti.

Zanimljivo, ovo sam potpuno zaboravio. Super, još jedna stvar za skratiti vrijeme. Ajde vi biljkaši, pišite o tome koja biljka se vegetativno razmnožava, puštajući korijene iz grana.

dobra tema ,ja se bavim poljoprivredom i vocarstvom ,pa su ove teme zanimljive i ja bi pridonio ,

samo molim vas kaku cu stavit slike jb neznam

mario.kukic je napisao/la:dobra tema ,ja se bavim poljoprivredom i vocarstvom ,pa su ove teme zanimljive i ja bi pridonio ,

samo molim vas kaku cu stavit slike jb neznam

@Kolega Mario, mene muče isti problemi, a u pitanju je i lagana intelektualna lijenost. Uglavnom, gore imate nedavno objavljene detaljne upute o postavljanju slika, postavljene od velecijenjenog kolege Fratt-a. Meni se čine najjednostavnije od svih dosad objavljenih, vrlo su slikovito objašnjene, isprintao sam ih, pa ću čim skupim hrabrosti, pristupiti sprovođenju u djelo.

otac mi je svojevrsni čarobnjak zelenih ruku. slično su govorili i govore za mene. jednom davno, po povratku iz lova, pronašao sam dvije divlje trešnje i dobro zapamtio njihovu poziciju u šumi. čim sam spremio gan, uzeo sam štihaču i odšetao natrag u šumu. iskopao sam trešnje i vratio se doma. skratio sam ih i i dobro napojio vodom. posadio sam ih na odabrana mjesta i zakalemio starom sortom rušteva. najbolje od svega, stari mi je rekao kako mi neće uspijeti kalem i da su podloge predebele... ruštevi su tu. rastu...