Dabrovi zubi

"Imaš zube jake kao dabar". Više puta sam cuo tu uzrecicu. Shvacao sam iz nje da dabar ima nekakve zdrave i jake zube, ali kakve nisam dugo, dugo imao tacnu predodžbu. Poslije sam u crtanim filmovima gledao kako pregrizu drvo kao od šale, ali to su crtici. Za stvarnost nisam znao






Dabrove sam prvi puta vidio u Zološkom vrtu i izgledali su mi simpaticni, bezopasni, umiljati i veoma druželjubljivi, vidio sam im i zube ali nisam nikada o njima posebno razmišljao da imaju odredenu cvrstocu i jacinu. S druge strane to je ipak Zoološki vrt u kojem je sve umjetno napravljeno ne bi li na malome prostoru oponašalo prirodu i prirodne uvjete gdje žive životinje.





Prvi puta u prirodi susreo sam dabra ploveci rijekom Odrom. Cak sam mu se lagano sa leda približio na 2 do 3 metra udaljenosti prije nego je zaronio i više ga nisam vidio. Prvi susret sa njim je bio prožet velikim nabojem emocija s moje strane. Posjecujuci cešce rijeku Odru i ploveci njome cešce sam i susretao dabrove, ali nisam baš vidao "djela njihovih zubi".





Ploveci rijekom Murom prišao sam blizu jednoj dabrovskoj nastambi u rukavcu nedaleko glavnoga toka rijeke. Nastambu mi je pokazao prijatelj koji je cesto u prirodi sa svojom foto tehnikom gdje cesto "lovi" prizore u prirodi od kojih poslije, kada ih se gleda, zastaje dah. Oko te nastambe napravio je puno efektnih fotografija iz dabrove svakidašnjice.





Neki dan sam otišao doruckovati u prirodu rijecnoga toka rijeke Lonje. Prvi puta sam tada plovio rijekom Lonjom. Za lagane plovidbe najednom mi pažnju privukoše nagrižena stabla, kao i stabla koja su oborena u vodu griženjem oko debla. U prvi mah nisam shvatio o cemu se radi.





Tek nakon par sekundi mi iskrsnuše pred ocima prizori iz crtanih filmova u kojima dabar na ovakav nacin obara stabla. Prišao sam bliže i dobro razgledao tragove na stablima koji su ostali od dabrovih zuba. Fascinantno. Ti zubi su ostavili takve tragove kao da je stablo dlijetom tesano. Oglobani komadi debla razasuti uokolo bili su debljine i po nekoliko milimetara, širine nekoliko centimetara i dužine koja je prelazila i desetak centimetara.





Gledajuci ih tek sam tada shvatio pravo znacenje izrecice sa pocetka ove pricice. Zaista dabar ima jake, izdržljive i zdrave zube kada može tako obarati stabla cija debljina prelazi i 30 - tak centimetara. Gotovo nevjerojatno kako je priroda postavila stvari u svoj svojoj širini.

Zadivljen videnim gledao sam da se što prije udaljim sa toga mjesta ne ostavljajuci svojega traga kako bi dabar i dalje mogao na tome terenu neometan odradivati svoj zapoceti posao i smatrati ga svojom teritorijom na kojoj je on ipak "Gazda", sa velikim slovom G.

Odlična priča i fotke. Uživo nikad nisam vidio nešto slično, ali na tv-u sam vidio da rade čuda.. doslovno naprave branu na rijeci.

Lijepo si nam to pokazao. Si ih ikada vidio na djelu?

Nisam, plovio sam iza jednoga desetak metara, vidio ih nekoliko podalje u vodi, ali nisam ih vidio na djelu

šteta što nisi "okino" ni jednog dabra.... ali i ovako je ljepo
i veliš na odri, nisam znao da na odri ima dabrova...

ima ih nekoliko porodica koliko sam vidio
teško ih je slikati iz kanua, kada ih vidim dok fotoaparat proradi, oni zarone
i tako ih nema na fotkama

dabar je unesen tj. uvezen u RH iz Bavarske prije 15 god.,nekih 8 parova,mislim,i fino se uhvatio i proširio s područja Žutice kod Ivanića gdje su pušteni, na dobar dio zemlje.Vidio sam njegovih zubi djela na frendovom ribnjaku,u sječu ide uglavnom noću.

Dabrova ima i na rijeci Glini, probao sam staviti slike njihovih djela ali mi ne ide. Kada naučim staviti ću a do tada samo tekst.

Glina je bogatija nutrijama nego dabrova, mada ih ima. Ploveću Glinom susretao sam se sa "djelima" njihovih zuba na drveću

u mojem kraju također ima mnogo dabrova (Plitvica, Bednja I Drava)

mislim da nisu nimalo korisni u prirodnom lancu, osim kaj rade velike štete na poljima u blizini rijeka

također grade brane i prepreke osobito po Plitvici, i na taj način meni otežavaju plovidbu kanuom

prije tri godine doživio sam i ugriz dabra za nogu na Plitvici u siječnju mjesecu. Gazio vodu u neoprenskim čizmama i najedanput -gric. Epilog tog događaja je bilo par šavova i oštećena kost na potkoljenici
Iz zavoda za javno zdravstvo su me nakon par dana kontaktirali i rekli da nije još zabiljženo u RH da je nekog dabar ugrizao

nekog je morao prvi put

Ima ih tj. po mišljenju Hrvatskih šuma (a sve dobro potpomognuto novcem iz Eu i kojekakvi zeleni aktivisti pobornici razlićitosti u prirodi zagovornici te ideje to fitilje a tam ih ne pamte ni najstareši u selima ljudi),napušteni u kanale pa se raširili istim u okolicu mesta Podravske sesvete i Mekiš.Uz vodotoke prema Dravi pojeli ljudima daske na svinjcima iliti po domaći kocima,a i na štagljima,ljudi oćajni a zbog jednog nađenog mrtvog bila sva mup elita angažirana.Vele neću oni tvrdo drvo a nato im gazda veli a moje rastove planke kaj je miš prejel hahaha.Je Dravman dobro si prešel da se neko ni našel prepameten te kaznit kaj si im ometal dnevni bioritam.Sigurno bi se našla neka tabla na kojoj piše neka zabrana jebali ježa u debela leđa.

Prvi put sam čuo da dabrovi jedu planke i to hrastove u svinjcu.

Lijepo je čuti da ima dabrova u "divljini" kod nas, nisam to znao moram priznati...

Ali porazno je vidjeti koliko ima ružnih komentara tipa "to sve treba uništiti" svaki puta kada se spomene neka divlja životinja, otkud ljudima tolika mržnja prema prirodi, to nam ne bi trebalo biti urođeno...

Dabar je kod nas istrijebljen krajem 19. stoljeca, al je 1991. godine pokrenuta ideja za ponovnim naseljavanjem dabra u hrvatsku.
Realizacija je zapoceta 1996. godine, dabrovi su dopremani iz Bavarske koja nam je donirala 85 jedinki koje su ispustane u 14 navrata na nekoliko lokaliteta u razdoblju od 1996. do 1998 godine.
Od tada populacija je u stalnom porastu, a do danas zauzeli su oko 70% moguceg stanista.

Ne znam,meni su dabrovi simpa;
a ove svinjce su pojele buntovne svinje u potrazi za slobodom i vječnim životom ili u mahnitom bjegu pred suludim običajem tamanjenja od strane ljudskog roda.

Inače,svinje su čovjekov najbolji prijatelj(do 11. 12. mj.).