Kamis, Kukri makers of Nepal

Ova reportažica bi mogla biti interesantna našim majstorima nožarima :migg:

http://www.himalayan-imports.com/kami.html

Je, skolski primjer kaljenja hahahahhaha



Ovo su kukriji za turiste, da se okace na zid a ne za ozbiljan rad.

Vrlo je moguće da jesu. Čim sam vidio izbor materijala (opruge od Mercedesa najbolji, Saab drugi najbolji ali teško nabavljiv) stvari su se iskristalizirale :wigg: No opet, moramo uzeti u obzir da je to ipak selo u Nepalu, vjerujem da nemaju veliki izbor materijala ni neka tehnička saznanja o njemu, nego nabavljaju šta mogu i iskustvom otkrivaju koji materijali su se pokazali dobrima (Mercedes, jel, Šiptari bi se složili =) ). Bez obzira na kvalitetu, mislim da je interesantno vidjeti kako to rade nožari na suprotnom kraju svijeta :wigg:

BTW, ponovo mi je bila iznimno fascinirajuća činjenica gledajući slike da su nožari majstori u više domena. Prva vještina kojom barataju je izbor i kovanje metala (tu bih uključio i dizajn), druga vještina je kaljenje i oštrenje, treća je drvodjeljanje ručke, i četvrta obrada i šivanje kože za ručke (ako se izabere ta opcija) i futrole. Impresivno.

Pa izbor materijala je izvrstan za kukrije... AISI 5160 je majka za tu namjenu.

A di nabave te feder plate , kad nema ceste a kamoli auta u tom selu ?

Naruce od kineza hahhaaa

Kaljenje može izgledati smiješno, ali to je njihovo tradicionalno, i za ozbiljan rad. Kali se polijevanjem vruće vode po oštrici da bi se dobila tvrdoća po ispitivanjima:

Leđa 22-25 RC
Trbuh 45-46 RC
Oštrica 54-55 RC

mariobab je napisao/la:Kaljenje može izgledati smiješno, ali to je njihovo tradicionalno, i za ozbiljan rad. Kali se polijevanjem vruće vode po oštrici da bi se dobila tvrdoća po ispitivanjima:

Leđa 22-25 RC
Trbuh 45-46 RC
Oštrica 54-55 RC

Zar ovo nije premekano?

Nije...

To je zamišljeno da ga možeš dovoljno lako naoštrit sa "chamak-om"

A leđa su tako mekana navodno da oštrica može "radit" i to je navodno razlog onom "choil-u" na početku oštrice a ne znak plodnosi ili da ti krv ne curi po ruci ili kakve sve ne priće...

Hvala na odgovoru.

E da pardon Chamak je onaj mali ko nožić koj je na unutrašnjoj strani korica koj zapravo nije nož nego je zamišljen za ravnanje reznog brida a ono drugo je nožić...

mariobab je napisao/la:Kaljenje može izgledati smiješno, ali to je njihovo tradicionalno, i za ozbiljan rad. Kali se polijevanjem vruće vode po oštrici da bi se dobila tvrdoća po ispitivanjima:

Leđa 22-25 RC
Trbuh 45-46 RC
Oštrica 54-55 RC

Po mojim informacijama trbuh ide do 60 HRC. Tako mi i izgleda 'po osjećaju'.

Komentar:

Dečki, debelo ste promašili kad ismijavate Himalayan Imports koji su najbolji shop za khukrije na svijetu.

1. Materijal - 5160 spring steel - je najbolji za tu vrstu noža/sjekire i Nepalci ga dobivaju iz Indije skupljajući feder-plate starih Mercedesovih kamiona. Smiješno, zar ne, za nestručnjake. Radi se o vrhunskom čeliku, vrlo elastičnom, koji prilično dobro drži oštricu.

2. Nepalci nemaju specijalne peći kao Sal Glasser (Spyderco) ili Chris Reeve (Sebenza) niti specialne instrumente za mjerenje temperature niti instrument za mjerenje Rockwellove tvrdoće, kao Sal i Chris, ali imaju TRADICIJU i UMIJEĆE koje valja poštovati. Drugi (Amerikanci) su mjerili svojstva HI khukrija i nema nikakve sumnje. Nemojte se više smijati.

3. HI veli da tko uništi Chirawa Ang Khola khukri ne koristeći strojeve već ruke - dobiva dva nova.

Imam taj khukri -možete pokušati - nije loše da imam dva.

Navodim vam dva relevantna linka pa vas ljubezno molim da pogledate. Rado ću vam dati na pregled svoj Chiruwa da pogledate ako ste u zg.



Chiruwa Ang Khola 1

Ang Khola 2

Evo i mojeg Chiruwa Angh Khola

Pozdrav Gosp. Franco.G

Jako lijepo "okupljanje" močnika je prikazano na slikama :bog:

Trebali ste i okinut jednu po "leđima" da se vidi ko su radnici!

također hvale i federplate od Toyote Land Cruiser,ima dućana samo s federplatama,uđeš i kupiš komad za par usd pa odeš kod kamija i on ti za još 5usd napravi nož i korice,a ti pijuckaš čaj dok on to izmajstori.Tako imaš svoj nož po narudžbi.Čitao sam interesantnu priču iz 2 svj. rata,bio vlak pun japanskih zarobljenika negdje u Burmi,nabili glave kroz prozore i virili,tamo se našao neki Gurkha kome su ubili nekog od rodbine (Japanci),izvadio kukri i za par sekundi skinuo 5-6 glava prije nego su ga zaustavili.A opet,pričao mi frend Velšanin,bio na Falklandu 82ge,Gurke su sijali strah među Argentincima,baš zbog kukrija.

Franco, jako dobar post, sviđa mi se da se pokrenula mala raspravica, razne nove stvari učimo :migg:

Svi ćemo se složiti da tradicija manipuliranja i obrade čelika u svrhu izrade noževa i mačeva seže daleko prije od raznih uređaja i strojeva za izradu, analizu materijala ili testiranje tvrdoće/čvrstoće. Ključni faktor je odvajkada bilo majstorovo iskustvo i njegova ruka.
Ja moram priznati i pokriti se malo ušima, da sam mislio da je materijal federplate daleko od idealnog (apsolutni sam laik, imam nož od AUS 8 čelika s kojim sam pre pre zadovoljan i to je moj doseg ) zato mi je drago da mogu pročitati postove znalaca i malo proširiti svoje skromno znanje :migg: Eto sad zato moram ponoviti moja prva impresija kad sam naletio na ovaj link je bila jednostavno fasciniranost s tradicionalnim low tech načinom izrade u domovini kukrija =)

BTW, Franco, ovaj tvoj Chiruwa Ang Khola je vrlo prekokrasan i zastrašujuć istovremeno

Mene zanima od čega su Nepalci izrađivali Kukrije prije nego što su im bile dostupne feder plate... dakle prije 1900. g. i proizvodnje prvih automobila/kamiona... Znam da je kukri njihovo tradicionalno oružje/alat daleko stariji od stotinjak godina (postoje neki primjerci u muzeju koji datiraju još iz davne 1559. godine).

vjerojatno od čega i Grci,Rimljani,Kinezi,Indijci i drugi napredni narodi u prošlosti koji su poznavali vještinu obrade metala.Sjevernoamerički Indijanci i južnoamerički Indiosi nisu vladali tim umijećem,sve metalno oružje nabavili su od bijelaca tako da su svi oni ukrašeni indijanski noževi potjecali većinom iz kovačnica u Sheffieldu ili negdje na tlu ondašnje Amerike.

Stvarno mi se svidja sto uvek ima neko strucan koji poznaje stvar dobro,a bez predrasuda ,da objasni nepoznanice.Ja bih samo dodao jednu pricu,koja doduse nema veze sa nozevima,ali govori o izvezbanosti,majstorstvu,usavrsenom ljudskom instiktu i jos nekim stvarima,koje se meni dale primetiti.Dakle,na nekoj obrazovnoj emisiji prikazivali su jednu fabriku za konzerviranje namernica,voca,povrca,mislim i mesa.Ali povrca se secam dobro imalo je raznoraznog breskvi ,kajsija i sl.da ne nabrajam.Reportaza fabrike je u jednom momentu pocela da hvata jednog tipa koji je radio tu.A imao je vrlo zanimljiv posao,skoro cudesan,bar za mene.Naime,njegov posao se sastojao u otkrivanju pokvarenih,napola punih ili bilo kako losih konzervi.Ali to i nije tako zanimljivo da nije njegova tehnika pronalazenja takvih konzervi,blago receno,cudesna.On bi uzeo jedan omanji stapic(mislim da je bas drveni)i kako su nailazile konzerve on bi cuknuo po njima i po zvuku nepogresivo znao koja nije za upotrebu.Da bi bas demonstrirali to njegovo umece,na sto su postavili nekih 5-6 konzervi razlicitog sadrzaja.On je posle kratkog kuckanja po njima bez greske pogodio sta je u kojoj.E sada se postavlja pitanje kako on sam to radi.Pa i neradi sam,ima u stvari malu skolicu gde obucava druge ljuda da i oni rade to.Po meni ovo govori da kada je covek talentovan ,pametan za nesto,to nesto moze da radi skoro savrseno.Pa tako i ovi kukriji koji se rade,prosto receno,zastarelo.Medjutim ipak su vrhunski.Dakle tradicija,praksa i dar cine cuda,ako ih negujes,ravijas i usavrsavas.Nadam se da nisam bio mnogo dosadan.Ekstra je tema ,a i komentari.Pozdrav

glock je napisao/la:vjerojatno od čega i Grci,Rimljani,Kinezi,Indijci i drugi napredni narodi u prošlosti koji su poznavali vještinu obrade metala.

A od čega bi to bilo? Nisam upućen, a baš me zanima točan proces dobavljanja rude i kovanja ako je poznat.

od željeznih ruda,magnetit,limonit,hematit koje su bogate željezom.Uguglaš proces dobivanja željeza u prošlosti i otvara ti se popriličan broj linkova koji sve objašnjavaju.

Od željezne rudače i mase iskustva Na sreću izrađivača metalnih oštrica, željezo je u prirodi gotovo nemoguće naći u čistoj formi, uvijek je djelomično karbonizirano smjesom s drugim materijalima. Već u antička vremena, željezno doba, su majstori kovači prepoznali utjecaj ugljika na metal i stvorili različite procese karbonizacije. Konkretno, grijali bi takvo nečisto željezo spojeno s advekvatnim drugim materijalom na temperaturama nešto iznad 1000°C pri kojoj se kroz taljenje tog dodatnog materijala oslobađa ugljik koji se pak veže na strukturu željeza, stvarajući čelik s više ili manje postotka ugljika. Samo da napomenem, ovo je vrlo laičko objašnjenje, no zna se da su npr rimski gladiusi imali temperirane oštrice tako da je sredina bila relativno mekana s malim postotkom ugljika (5-7 promila) dok su sami bridovi imali 0.30 - 0.40% ugljika.

Dapače, u antičko tj željezno doba, u Europi su čuveni bili kovači kavkaških plemena i od njih su nabavljali čelik i Rimljani i Grci, a ime kojim su ostali zapamćeni u povijesti je chalbys, iliti čelik na latinskom.

EDIT: glock me preduhitrio s kompaktnijim odgovorom

Zahvaljujem obojici.

A dobar izvor željezne rudače je bio u tresetištima, većina nordijskih i britanskih alata i oružja je bila upravo iz takvih izvora

Primjer gdje se i kako tražila i nalazila rudača pročitaj ovdje

I primjer peći pogledaj video