Malo o sjekiri iz literature

Osobno nisam nekakav napredan korisnik sjekire, ali mi je vrlo drag alat i mislim da je vrlo važan u bushcraft svijetu. Tekst koji slijedi napisao sam koristeći slijedeću literaturu:
-Mors Kochanski-Northern Bushcraft
-Axe manual of Peter McLaren
-Bernard S. Mason-Woodsmanship
-An Ax to Grind: A Practical Ax Manual

Slijedećom izjavom započinje poglavlje o sjekiri u knjizi M.Kochanskog (ovu tvrdnju treba promatrati iz perspektive čovjeka koji živi u sjevernim predjelima točnije u Kanadi.)

Sjekira je najvažnija od osnovnih alata u divljini. Osim vatre, malo što može toliko pridonijeti udobnom životu u divljini kao što može znanje pravilnog korištenja ispravno odabrane sjekire. ~Mors Kochanski


Gospodin Kochanski

Postoje brojni oblici glava sjekire dostupni u različitim težinama koje se mogu kombinirati s različitim dužinama drški. Glave i drške mogu se modificirati za stvaranje alata koji može zadovoljiti različite želje i potrebe pojedinca. Izgled sjekire ne mora nužno biti i pokazatelj kvalitete i performansi sjekire
kao što ni „lijepa“ sjekira ne mora tako dobro sjeći kao "ružna".


Različiti oblici glava sjekire


Dijelovi sjekire

Što je sjekira veća , to je sigurnija te je potrebno manje napora za nezinu upotrebu. Teže sjekire će imati prednost po hladnom vremenu ili pri dugotrajnom sječenju. Međutim, teške sjekire su nepopularne za bushcraft jer su teške i nezgodne za nošenje. Veličina i težina bushcraft sjekire
najčešće je kompromis između posla za koji će se koristiti i njezine prenosivosti.
Ako sjekira nije ugodna pri zamahu i sječenju, tada je vjerojatno glava previše
teška. Isto tako, ako je glava previše lagana, bit će ju napornije koristiti. Veoma lake sjekire najprikladnije su za iskusnije korisnike, oni će nedostatak težine nadomjestiti jačinom zamaha i sječenja. Neiskusnom korisniku neće trebati dugo da uništi laganu sjekiru, dok će iskusnome trajati godinama.


Što je duža sjekira to je sigurnija za upotrebu


Lice sjekire a time i sama oštrica trebali bi biti blago konveksni, zbog takvog oblika lakše ju je izvaditi iz reza, te je manje podložna oštećenjima pri sječenju smrznutog drveta. Ako je
lice je previše konveksno, oštrica sjekire neće prodirati dovoljno u drvo, što rezultira gubitkom energije . Ako je oštrica previše tanka (ili čak konkavna), tada se zna zaglaviti u drvo te ju je teško izvući van, tada je potrebno velikom silom djelovati na dršku što ju može rasklimati. Promjenom oblika oštrice do dovoljno konveksnog lica i oštrice postiže se lako vađenje iz drveta i maksimalna dubina reza.


Profili glave

Oštrica od 12 cm treba biti izbočena manje od centimetra od ravne linije koja spaja „nožni prst“(vrh oštrice) i „petu“ (donji vrh oštrice) . Oštrica veća od 15 cm bit će nezgodna za korištenje.
„Oko“ sjekire je najslabiji dio. Sa malim „okom“ moguće je da će dio ručke koji ulazi u oko biti previše tanak da bi izdržao velika naprezanja pri udarcu. Uz prekratko oko, drška će se lako rasklimati zbog vrlo male površine metalnog dijela „oka“ koja je u kontaktu s drškom. Veliko oko osigurava dovoljno širok metalni dio koji okružuje dršku, čime se dobiva na čvrstoći.
Dio sjekire u području oka uvijek je mekši/plastičniji nego oštrica da bi se izbjeglo pucanje čelika u području oka.
Tvrdoća oštrice sjekire ne smije biti prevelika jer će ju biti teško izoštriti s običnom turpijom
ili brusom. Oštrica koja je previše mekana lako će se zatupiti te će se brzo trošiti. Vrlo tvrde sjekire sklone su stvaranju „zuba“ kada se koristi pri vrlo niskim temperaturama. Najčešća tvrdoća kreće se između 50-52HRC, mada se taj raspon kreće negdje do 57 HRC.
Kada se na oštrici pojave „zubi“ , često ćemo za to okriviti lošu kvalitetu sjekire ... Naravno da je i to moguće, ali je više vjerojatno da krivnja leži u osobi koja se njome služila. Samo jedan pogled na sjekiru može pokazati tko je kriv. Ako su zubi na oštrici zakrivljenih rubova i zaobljeni, tada je jasno da su nastali zbog udarca po objektu koji je tvrđi od sjekire (kamenu, čeliku…)

Ako su zubi pak oštrih rubova, tada su oni nastali zbog loše toplinske obrade tj. pretvrde oštrice, ovakva oštećenja će se češće pojavljivati pri radu na vrlo niskim temperaturama.
Savjeti:
Ne dopustite da oštrica dotiče tlo pri radu, čak i kamenčić može oštetiti oštricu.
Pojedine vrste drveta mogu imati vrlo tvrde gule/čvorove tzv. frži pa ih treba izbjegavati ako je to moguće.
Pri radu na niskim temperaturama prethodno malo zagrijte sjekiru kraj vatre, ali ne previše, morate ju moći držati u ruci.


Oštećenja oštrice

Ako je drška previše okruglog profila bit će nezgodna za držanje te neće dati pravilan osjećaj gdje je
prednji rub oštrice, što može narušavati preciznost. Ako je pak previše spljoštena bit će ju
zamorno koristiti, pogotovo može biti bolno za dlanove pri izvlačenju oštrice iz drveta.
Za potpuno ravne drške, spljoštenost mora biti izraženija da spriječi okretanje sjekire pri zamahu
Kvrga na kraju drške služi nam da nas upozori kad je ruka dosegla kraj drške.
Pri izboru sjekire najprije trebate provjeriti jesu li oštrica i kraj drške u ravnini. To ćete učiniti tako da uzmete sjekiru za glavu te ju promatrate od gornjeg vrha oštrice prema kraju drške. Oštrica bi trebala biti u istoj ravnini kao i sredina drške.
Također trebate provjeriti i je li glava pod dobrim kutom u odnosu na dršku, to ćete provjeriti tako što ćete sjekiru položiti na tlo tako da oštrica i donji kraj drške leže na zemlji. Sada promatrajte sjekiru, ako je kut pravilan oštrica bi s prvom trećinom svoje dužine (gledano od „pete“) trebala dodirivati tlo. Ovako postavljena glava sjekire omogućava da se njena težina, točnije centar težišta nalazi iza dijela koji prvi ostvaruje kontakt sa drvetom pri siječenju, osiguravajući tako iskorištavanje njene težine pri radu.


Provjera jesu li oštrica i simetrala drške u istoj ravnini


Pravilan "ovjes" sjekire

Balans sjekire se određuje tako što je držimo jednom rukom za prednje izbočenje drške, 15-20 cm u produžetku glave a drugom rukom pridržavamo kraj drške. Sada je oštrica postavljena paralelno sa tlom, ako u ovom položaju oštrica zadržava taj položaj ili se malo nagne prema dolje ili gore to je u redu. Ako odstupa od ovih parametara bit će nezgodna za korištenje. Što je duža oštrica, ili što je lakše „tjeme“ glave sjekire (suprotna strana oštrice) to će ovaj izbočeni dio sjekire morati biti duži.


Provjera balansa sjekire


Neiskusni i povremeni korisnici sjekire često ne znaju cijeniti važnost naoštrene sjekire. Svaki alat za obradu drveta, uključujući i sjekire, trebao bi biti dovoljno oštar da brije bez napora, osiguravajući tako učinkovit i ugodan rad. Većina novih sjekira zahtijevaju od jednog sata do pola dana ručnog oštrenja da ih se pravilno naoštri. Tupa sjekira je neučinkovita i naporna za korištenje. Sjekira bi se trebala redovito oštriti, možda svakih pola sata korištenja. Minuta potrošena na oštrenje može skratiti vrijeme siječenja za oko 5 minuta.
Sami proces oštrenja podrazumijeva korištenje najprije vrlo grubih turpija ili bruseva, pogotovo ako je oštrica oštećena te treba skinuti više metala. Zatim prelazimo na sve finije bruseve, te na kraju koristimo najfiniji brus kako bismo dobili „zrcalni sjaj“ . Ako koristite turpiju, uvijek trebate turpijati „u oštricu“ tj. prema njoj, na taj način se najmanje stvara „žica“ na suprotno strani oštrice. Kako ovaj način oštrenja može biti opasan, jer lako možemo posjeći prste, dobro je napraviti štitnik za turpiju, može biti od debele kože ili drveta, a stavlja se odmah ispred drške. Ako koristite brusni kamen, tada bi se trebalo oštriti kružnim pokretima, radi ravnomjernog trošenja kamena. Kut oštrice trebao bi biti oko 25 stupnjeva. To možemo provjeriti tako da ćemo izrezati komadić kartona, mesinga ili sličnog materijala koji će zadržati oblik oštrice nakon što zarežemo u taj komadić. Rez koji ostane sada možemo izmjeriti kutomjerom, te možemo vidjeti je li oštrica dovoljno konveksnog oblika i je li pod željenim kutom.


Oštrenje brusnim kamenom


Oštrenje turpijom


Zaštita za prste


Provjera kuta i profila oštrice


Tupa sjekira zna biti opasna jer se lakše odbija od drveta te može ozljediti

Zamjena drške
Ako je ikako moguće, za početak izvadite metalni klin koji je zabijen u dršku. Nakon toga, odrežite dršku što bliže glavi sjekire. Tada fiksirajte glavu u škripac, tako da je glava okrenuta naopačke, odnosno neka odrezani dio drške bude prema gore. Ako imate bušilicu pri ruci, uzmite borer od 10-12mm te bušite što više rupa u dršku kako bi je oslabili da lakše izađe van. Tada uzmite neki metalni predmet koji će što većom površinom ostvariti kontakt s odrezanim dijelom drške (npr. metalna šipka) te počnite lagano udarati po šipci, tako biste trebali izbiti ostatak drške kroz oko sjekire. Ako ste na terenu, te nemate ove alate, tada biste opet nekako trebali odsjeći dršku što bliže glavi, nožem ili pilom. Pošto nećete imati bušilicu, tada može pomoći ako malo grijete dršku kraj vatre, jer to bi ju trebalo dodatno osušiti te malo skupiti. Pritom budite oprezni, u svakom trenutku trebali biste moći rukama doticati sjekiru, tako ćete spriječiti otkaljivanje sjekire. Slijedeći korak je izbiti dršku van. Trebali biste glavu nekako uglaviti između dva komada drveta tako da drška ima mjesta izaći van, a izbijanje ćete vjerojatno morati napraviti sa komadom drveta kojeg ćete eventualno malo doraditi da dobro naliježe na preostali dio drške.U knjizi B.Masona „Woodsmanship“ postoji opisan način uklanjanja preostale drške tako da se oštrica sjekire zakopa u zemlju,tako da samo zadnji kraj glave s drškom viri iz zemlje. Tada oko toga treba naložiti malu vatru koja bi trebala rasušiti ili čak velikim dijelom uništiti preostalu dršku. (nisam baš siguran da se oštrica ne bi previše ugrijala i otkalila, tako da bi ovo možda trebala biti metoda krajnje nužde!)
Pri stavljanju nove drške treba voditi računa o odabiru komada drveta koji ima smjer vlakana postavljen u smjeru oštrice (pogledaj sliku ispod)


Poželjan smjer vlakana drške


Drška lijevo ima dobar smjer vlakana

Kada ste istesali komad u željeni oblik, tada stavite glavu na vrh drške da vidite koliko drveta morate skinuti da bi drška ušla kroz oko. Jako je bitno da ravnomjerno skidate drvo s obje strane kako biste imali oštricu u liniji simetrale drške. Izrežite pilom usjek za klin u smjeru oštrice, dubok 1/3 ukupne dužine drške koja će se nalaziti u oku. Kako je gornji dio oka malo širi tj. konusan je, kada nabijete dršku u oko te zabijete drveni ili metalni klin, drška će se raširiti te popuniti taj širi dio, što će osigurati glavu od ispadanja van. Kada je sve nabijeno, može se staviti u laneno ulje kako bi se dodatno sve raširilo popunjavanjem pora u drvetu te spriječilo povlačenje vlage i rasušivanje.

Evo kako to Mears radi


Par sigurnosnih savjeta


Sigurno odlaganje sjekire




Siječenje pod kutom od oko 45 stupnjeva je najefikasnije

Eto to bi bilo to, sada se nadam da ćete vi nadopunjavati ovu temu svojim iskustvima i ponekim praktičnim savjetom te možda ispraviti nešto što mislite da u praksi ne šljaka... :bog:

Odlično, edukativno i mislim da je teško bilo šta tu dodati.Možda samo upotpuniti s modelima koji se nalaze kod nas na tržištu da bi mogli izabrati dobru stvar a ne šrot.

Jako poučan i zanimljiv post. Ove zadnje slike o sigurnosti odlaganja sjekire svakako treba uzeti u obzir da sam ih se pridržavao nebih igubio jednu sjekiricu. U kampu uvjek na istom i sigurnom mjestu treba odlagati sjekiricu, ja sam svoju negdje prilikom radova ostavio na tlu u šumi (lišće na podu) ,kasnije su je trazila 4 covjeka ali nismo ju mogli naci.

Svaka čast na trudu, vrlo poučno i zanimljivo.

[quote="djom

Gospodin Kochanski

[/quote]

znate li koja je ova sjekira koju drzi na slici?

Bravo, fali nam dobra tema o sjekirama. Jako ju poštujem, nikada nisam imao neku kvalitetnu, imam glavu od pevecove kojoj je pukla drška, pa ih se klonim dok ne nađem pare za Husqu ili Wetterlings. Tradicionalni materijali naravno.

A vjerojatno neka custom made od strane lokalnih kovača.

Odlicno napisan tema..napisao si sve sto treba u teoriji znati..vecina koji redovno koriste sjekiru to i zna po nekom osjecaju i stecenoj praksi, a za one koji vole teoriju-odlicna stvar!

'Fala momci Bude uskoro još koji iscrpniji post... Sad sam opet u zg zbog faksa pa se mogu više posvetiti "piskaranju"-nema više kovanja i prirode...

Prepoznajem ovu literaturu iz knjige "BUSHCRAFT"..
Jako ljepa tema..! Sjekira je stvarno predivan alat za bushcraft..

orao je napisao/la:Prepoznajem ovu literaturu iz knjige "BUSHCRAFT"...

Gdje si nabavio tu knjigu?

Narucio preko ebaya..

Hvala na odgovoru.

Drvo je napisao/la:

orao je napisao/la:Prepoznajem ovu literaturu iz knjige "BUSHCRAFT"...

Gdje si nabavio tu knjigu?

Evo imaš i ovdje, nemoj da te naslov buni (Northern bushcraft) jer se tako zvala u prvom izdanju, kasnije je preimenovana u Bushcraft..

djomla je napisao/la:

Drvo je napisao/la:

orao je napisao/la:Prepoznajem ovu literaturu iz knjige "BUSHCRAFT"...

Gdje si nabavio tu knjigu?

Evo imaš i ovdje, nemoj da te naslov buni (Northern bushcraft) jer se tako zvala u prvom izdanju, kasnije je preimenovana u Bushcraft..

Da temelji se na sjevernim sumama,a obozavam sjeverne sume..
knjiga je odlicna u svakom slucaju..

Evo danas sam probao po prvi put naoštriti sjekiru. Nevjerojatno koliko je lako, kad znaš kako se to radi!

Postavio sam sjekiricu na kamen, i turpijao lagano pod kutom opisanim u ovom postu. Bez puno pritiskanja, tek toliko da vidim kako se stvara ona sitna metalna prašina, fino i polako... Malo brusnog papira, i to je to! :bog: Nacijepao sam tonu drva za idući roštilj bez imalo muke.

Da mi digitalac radi, uslikao bih...