Definicija/značenje bushcrafta

Nije mi se jednom dogodilo da sam u razgovoru s nekim spomenuo svoj interes za bushcraft nakon čega bi me dočekao vrlo čudan pogled i pitanje: a šta ti je to? A onda ja nadugačko i naširoko, pa ono, paljenje vatre bez šibica ili upaljača, skloništa, noževi, šuma, divljina i svakakvih pojmova još nabacam vezanih za to… Na kraju se i sam pogubim pa kažem: ma pusti to šta si ti ono pričao? Potaknut time da se bushcraft preciznije definira nastao je ovaj post. Jest da je sve to samo igra pojmova, te u suštini nikakve posebne koristi nema od poznavanja same definicije, ipak ovaj forum u svojem podnaslovu sadrži riječ bushcraft pa samim time mislim da onima koji slučajno nalete na forum trebaju znati što je to i o čemu se radi.
Pa krenimo…

Što je zapravo definicija?

U svojoj knjizi Uvođenje u znanstveni rad, M.Vujević o definiciji govori kao o nedvosmislenom određivanju sadržaja jednog pojma, u ovom slučaju bushcrafta. Također spominju se određeni koraci pri definiranju pojma: 1. Iz literature skupiti što više definicija pojma koji se želi analizirati, vodeći računa o vremenu i mjestu njihova nastanka. 2. Odrediti jezgru smisla kojem tendiraju sve definicije ili većina njih. 3. Na osnovi jezgra smisla prethodnih definicija dati pokusnu definiciju. 4. Na osnovi svega, dati konačnu definiciju koja će biti sadržajno bogata, precizna i primjenjiva. Ovo nisu svi koraci jer se se neki ne mogu primijeniti u ovom slučaju.


Bushcraft kroz povijest

Prije popularnosti Ray Mears-a i njegovih televizijskih programa, pojmom se koristio i Australac rodom iz Irske Richard Graves (poznata knjiga – Australian bushcraft: a serious guide to survival and camping) te kanadski učitelj bushcrafta Mors Kochanski. Riječ se koristila u sadašnjem smislu u Australiji (ranije poznata kao Nova Nizozemska) i Južnoj Africi barem od 1800. godine.

Riječ „bush“ je u ovom smislu vjerojatno izravni usvojena od nizozemske riječi "bosch" koja se izvorno koristila u Nizozemskim kolonijama za šume i zemlju prekrivenu s divljim vrstama bilja, ali je kasnije proširena te korištena u britanskim kolonijama, gdje je korištena kao riječ za netaknute i divlje predjele, i dalje označavajući prirodu. Kasnije je riječ korištena kao antonim grada (pritom se vjerojatno mislilo na ruralna ili čak nenaseljena područja). U južnoj Africi, riječ Bushman nastala je iz nizozemskog 'boschjesman' korištena od nizozemskih kolonista za domoroce koji žive u divljini. U Sjevernoj Americi (gdje je također dosta zemlje kolonizirano od strane nizozemaca) koristila se riječ 'bushwacker' koja je vrlo slična nizozemskoj riječi "Bosch-Wachter“ što znači „šumski čuvar“(šumar, lugar). Danas je uobičajeno čuti pojam „bushcrafter“ za opisivanje nekoga tko se zanima za bushcraft.

Na Websterovom online riječniku upisao sam „craft“ te dobio slijedeće:
Imenica:
1: skill in planning, making, or executing : dexterity (vještina planiranja, izrađivanja ili izvršavanja-obavljanja.)
Glagol:
to make or produce with care, skill, or ingenuity (praviti, izrađivati, proizvoditi sa pažnjom/brigom, ili ingenioznošću/inovativnošću/dovitljivošću/darovitošću)

Pojam bushcraft se koristio u sljedećim knjigama:

(Poskidao sam si ove knjige te pomoću opcije „find“ potražio riječ bushcraft, baš da vidim u kojem se kontekstu spominje. Ispod svake knjige ću napisati rečenicu unutar koje se nalazi riječ, nisam to prevodio jer to ne bi baš dobro ispalo…)

The History of Australian Exploration from 1788 to 1888 by Ernest Favenc; published in 1888.
(„It was down here that young Hamilton Hume, the first native-born explorer to take the field, was then gaining his bushcraft. Hume was a son of the Rev. Andrew Hume, who held an appointment in the Commissariat Department, and came to the colony in the LADY JULIAN.“)

My Brilliant Career by Miles Franklin; published in 1901.
(„Peter was "tall and freckled and sandy, face of a country lout", and,like Middleton's rouse-about, "hadn't any opinions, hadn't any ideas",but possessed sufficient instinct and common bushcraft with which, byhard slogging, to amass money.“)

Campaign Pictures of the War in South Africa (1899-1900) by A. G. Hales; published in 1901.
(„Talking of the Yeomen brings back a good yarn that is going round the camps at their expense. They are notorious for two things—their pluck and their awful bad bushcraft.“)

The Explorers of Australia and their Life-work by Ernest Favenc; published in 1908.
(„It was in the Shoalhaven district that young Hamilton Hume, the first Australian-born explorer to make his mark in the field, gained his bushcraft.“)

We of the Never-Never by Jeannie Gunn; published in 1908.
(„By the time supper was over he had risked a joke or two, and taking heart by their reception, launched boldly into the conversation, chuckling with delight as the Maluka and Mac amused themselves by examining the missus on bushcraft.“)

The Life of Captain Matthew Flinders by Ernest Scott; published in 1914.
(„The story of their steady, persistent, and desperate struggle being beyond the scope of this biography, it is sufficient to say that after fifteen days of severe labour, applied with rare intelligence and bushcraft, they saw beneath them waving grass-country watered by clear streams, and knew that they had found a path to the interior of the new continent.")

Koliko sam uspio shvatiti da se u ovim knjigama bushcraft koristio kao riječ za zemlju koju netko ima u posjedu..

Definicije bushcrafta:

1. Australia survival skills: the skills and knowledge that enable somebody to live and function successfully in the wild. (Australske vještine preživljavanja: vještine i znanja koja omogućuju pojedincu za uspješno živi i funkcionira u divljini.)
(http://encarta.msn.com/dictionary_561502142/bushcraft.html)

2. Austral and NZ ability and experience in matters concerned with living in the bush. (Australska i Novozelandska sposobnost i iskustvo u stvarima vezanim za život u divljini.)
(http://www.thefreedictionary.com/bushcraft)

3. The skill gained by or necessary for living in bush country. (Vještina stečena nužnošću/neophodnošću boravka/života u divljini)
(http://www.merriam-webster.com/dictionary/bushcraft)

4. The skills needed to survive in the Australian bush, and by extension in any natural environment. (Vještine potrebne za preživljavanje u Australskoj divljini, i time u bilo kojem prirodnom okruženju.) (http://www.wordnik.com/words/bushcraft)

5. The skill of living in wilderness areas (Vještina življenja u divljim predjelima) (http://www.wordwebonline.com/en/BUSHCRAFT)

6. Skill in matters pertaining to life in the bush (Vještina u stvarima koja se odnose na život u divljini) (The Oxford English Dictionary)

7. Bushcraft is a long-term extension of survival skills (Bushcraft je dugoročno produljenje/nastavak vještina preživljavanja) – Iz ove definicije se može zaključiti da je bushcraft širi pojam od vještina preživljavanja, što je sasvim logično.
(http://en.wikipedia.org/wiki/Bushcraft)

8. Bushcraft is about surviving and thriving in the natural environment, and the acquisition of ancient skills and knowledge to do so. (Bushcraft podrazumijeva preživljavanje i uspjeh u prirodnom okolišu, te stjecanje drevnih/primitivnih vještina i znanja da se to čini.)
(http://en.wikipedia.org/wiki/Bushcraft)

9. Skill in anything pertaining to bush country, as in finding one's way, hunting, or finding water. (Vještina u svemu što se odnosi na život u divljini, kao npr. pronalaženju puta, lovu, ili pronalaženju vode.)

(http://dictionary.infoplease.com/bushcraft)

10. Bushcraft is a term used to describe skills that allow us to live comfortably in the natural world, using natural resources in a responsible and sustainable manner. (Bushcraft je izraz koji se koristi za opisivanje vještina koje nam omogućuju da živimo udobno u prirodnom okruženju, korištenjem prirodnih resursa na odgovoran i održiv način.)
(http://www.wildconnections.co.uk/html/what_is_bushcraft_.html)

Za kraj zanimljivo razmišljanje Richarda Gravesa o bushcraftu:

„Prakticiranje bushcrafta pokazuje mnoge neočekivane rezultate. Sva osjetila su izoštrena i posljedično radost življenja je veća. Sposobnost pojedinca da se prilagodi i improvizira je dostiglo značajan stupanj. To pak dovodi do povećanog samopouzdanja. Samopouzdanje i sposobnost pojedinca da se prilagodi promjenama okoliša te da prevlada teškoće praćene su brzim napretkom u svakodnevnom radu pojedinca. To opet dovodi do napredovanja i promicanja. Bushcraft, razvijanjem prilagodljivost, pruža širenje utjecaja, te potrebnu suprotnost kao protutežu sužavanju utjecaja moderne specijalizacije. Za prakticiranje bushcrafta, sve što je potrebno je oštar rezni instrument: nož, sjekira ili mačeta. Posljednje je najviše korisno. Za rad, mrtav materijal je najprikladniji. Praksa bushcrafta čuva i ne uništavabiljni i životinjski svijet.„

Eto imamo nekoliko definicija, te se može zaključiti kako većina njih sadrži ključne riječi poput, vještina, znanja, život i boravak u prirodi/divljini, pa eto dajte mašti i kreativnosti na volju te napišite vlastitu definiciju bushcrafta ili ono što za vas bushcraft predstavlja. Pa možda ako se skupi zanimljivih definicija mogla bi se napraviti neka sinteza te dati službenu definiciju bushcrafta- barem što se tiče foruma.

Jako lijepo , stručno, i precizno.

STICKY!!

To te pitam,ovo će mnogima sve razjasnit,da ne slušam više da idu preživljavat u šumu 2 dana....

Jako lijepo ,hvala

Bome, ..... svaka čast, svojski si se potrudio

Razmišljajući o svemu pročitanom stvara se zapravo vrlo jednostavni zaključak ..
svaka ti čast na uloženom trudu jer post je napisani vrlo shvatljivo i poučno ..

Da se malo nadovežem ...svaka aktivnost koja ima veze sa prirodom ljudi definiraju kao bushcraft ...mislim da to nema smisla ...svaka takva aktivnost ima več neki svoj razlog i povod ..pravi bushcraft je povezivanje sa prirodom ... upoznavanje prirode ..svih njenih bića, reakcija i pojava ..materijala .. počevši od najednostavnijih... štapa i kamena do obrade metala ...upravo zato da bi prirodu shvatili , prilagodili se , da bi ju cijenili i bili njezini sinovi ..

fala momci!

@Vuk

baš sam i ja nešto razmišljao o tome kako se ljude s ovog foruma/pritom mislim na onu kremu foruma, od koji je sve počelo-pritom mislim i na tebe Vuče ne može prozvati samo ljubiteljima prirode, jer u tu kategoriju vjerojatno spada većina populacije, mislim da su pravi buškrafteri "njegovatelji" prirode, koji su s njom u recipročnom odnosu, nešto će joj uzeti ali će joj nešto i dati zauzvrat, dok će većina drugih ljudi samo uzimati od nje.

Meni se nekako najvise dopada ova definicija:

"10. Bushcraft is a term used to describe skills that allow us to live
comfortably in the natural world, using natural resources in a
responsible and sustainable manner. (Bushcraft je
izraz koji se koristi za opisivanje vještina koje nam omogućuju da
živimo udobno u prirodnom okruženju, korištenjem prirodnih resursa na
odgovoran i održiv način.)"

Doduse svidja mi se zato jer, u zadnjih neznam koliko stoljeca priroda se sve vise i vise marginalizira i dozivljava kao nesto nama "strano". Etiketira se kao nesto opasno, te kao nesto "izvan civilizacije". Ljudi unistavaju svoje zdravlje i pruzaju si patnje i boli zbog neznanja i straha.

Ovim citiranim skupom rijeci se savrseno objedinjuje ideja Bushcrafta kao skup fizickih i mentalnih vjestina, koje nam omogucuju povratak prirodi u onom najiskrenije obliku. Da ponovno naucimo uzivati u svemu onome sto je iskonski prirodno.

Po mojem misljenju to je temeljna razlika izmedju Bushcrafta i Survivala. Nauciti zivjeti, a ne "prezivjeti" u divljini.

MrMoo je napisao/la:
Po mojem misljenju to je temeljna razlika izmedju Bushcrafta i Survivala. Nauciti zivjeti, a ne "prezivjeti" u divljini.

Yep! Slažem se s ovim.. Negdje iznad stoji "Bushcraft je dugoročno produljenje/nastavak vještina preživljavanja" Mislim da je survival samo jedan aspekt bushcrafta, koji se manifestira u određenim uvjetima i okolnostima gdje smo primorani koristiti možda neke tehnike i vještine koje se kose ili čak protive etici bushcrafta, ali tada su pravila igre drugačija jer je najčešće u pitanju ljudski život.

Volim se vračati na teme koje su vezane za suživot sa prirodom ..tako ima još uvijek naroda koji žive u prirodi i uzimaju od prirode da bi živjeli ..ali taj način uzimanja je samo oporavak prirode ..smisao poslovice koja veli ...život se plača životom drugih bića .. ta bića koja stradavaju da bi drugi živjeli kroz evoluciju su razvila jače razmnožavanje i brže se nadoknađuju jedinke ..to je u nekim djelovima poremetio sam čovjek jer je napredkom tehnologije i lagodnijeg života sam sebi omogučio moć koju iskaljava na krivi način ..nije isto pojesti majku mladuncima ili prekobrojnog mužjaka ..uzeti drvo kad nije u vegetaciji ili srušiti drvo sa zelenom krošnjom..
Gledam ljude dođu na piknik na Dravu dovezu se autima u srce šume jer im se to omogučilo ..izvade iz auta stol i pun stol hrane i pijaće ..iz auta trešti muzika a oni se kartaju ..niti neznaju da su u šumi i da remete spokoj bića koja su tu doma i da su gnjezda puna mladunaca koje treba nahraniti ..naravno poslije otpatke i smeće ostave ..pokupe se i susjedima se hvale da su bili u šumi na bushcraftu ....ili planinari koji dolaze do samog vrha autom i onda se slikaju ..bili smo na vrhu ..planinari sa slušalicama u ušima nisu ni planinari a daleko da su bushcrafteri..divim se starijim ljudima koji se štapovima podupiru i vuku po planini ..nisu oni na planini radi toga da bi bili na vrhu jer su bili stotinu puta , oni su tu da bi u prirodi uživali u njenom skladu ...
Pratim godinama život indijanaca jer u njihovom životu se bushcraft može najbolje uočiti ..čak su i religiju prilagodili prirodi ..
što znaći da su živjeli po njenim zakonima ...uzimali su ali tada kad se trebalo uzeti .. a priroda to najmanje osjetila ..tako su živjeli stoljećima .. Zakon prirode bushcrafteri osjete ..u tome je bit ..

uzimali su ali tada kad se trebalo uzeti .. a priroda to najmanje osjetila ..tako su živjeli stoljećima .. Zakon prirode bushcrafteri osjete ..u tome je bit ..


i onda smo došli mi bijelci i potamanili i indijance i prirodu.sad se nove generacije kaju za učinjeno i pokušavaju popravit skoro nepopravljivo.priroda će pronaći rješenje za čovjeka i potpuno će se oporaviti kad nestane ljudskog roda

R.Mears je u jednom intervjuu rekao da nije naša planeta ugrožena nego ljudski rod. Ne treba naša Zemlja pomoć nego mi...

i ja mislim da ljudski rod treba pomoč,priroda se zna snaći i sama

"With man gone, will there be hope for gorilla?"
------------------------------------------------------------
"With gorilla gone, will there be hope for man?"

"Ishmael" - Daniel Quinn

Ovo je pismo 1854. godine indijanski poglavica Seattle uputio predsjedniku SAD-a Franklinu Pierceu kao odgovor na ponudu da država od Indijanaca kupi njihovu zemlju - u zamjenu za rezervat:
Veliki poglavica u Washingtonu ponudio je kupiti našu zemlju. On nas također uvjerava o svojim iskrenim osjećajima. To je ljubazno od njega, jer znamo da mu naše prijateljstvo nije potrebno. Mi ćemo razmisliti o njegovoj ponudi. Jer znamo da ako je ne prihvatimo, doći će bijeli čovjek sa oružjem i uzeti našu zemlju. Veliki bijeli poglavica u Washingtonu može vjerovati onome što poglavica Seattle kaže, isto kao što naša bijela braća mogu vjerovati promjeni godišnjih doba. Moje riječi su kao zvijezde - ne blijede...


Kako može netko kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta misao je nama strana. Mi ne posjedujemo čistoću zraka ili odsjaj u vodi. Kako možete kupiti to od nas? Sva ova zemlja sveta je za moj narod. Svaka svjetlucava borova iglica, svako zrno pijeska na riječnom sprudu, svaka izmaglica u mračnim šumama, svako svjetlucanje i svaki zujeći kukac, sveti su u tradiciji i svijesti moga naroda. Nektar koji kola kroz drveće nosi sjećanje na crvenoga čovjeka.

Vaši mrtvi prestaju voljeti vas i svoju domovinu čim prođu vrata smrti i nađu se među zvijezdama. Ubrzo bivaju zaboravljeni i ne dolaze nazad nikada više. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu prekrasnu zemlju, jer je ona majka crvenog čovjeka. Mi smo dio zemlje, i ona je dio nas. Mirisne trave naše su sestre. Jelen, pastuh, veliki orao – svi oni naša su braća. Stjenoviti vrhunci, rosa u travi, toplina pony-eva tijela i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji. Tako kada Veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju – traži previše od nas. Veliki bijeli poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto gdje možemo živjeti u sigurnosti. On će biti naš otac, a mi njegova djeca. Ali uskoro će bijeli čovjek preplaviti zemlju kao što rijeke bujaju poslije kiše.
Ne, mi nismo istoga roda. Naša djeca se ne igraju zajedno, i naši stari ne pričaju iste priče. Mi ćemo razmotriti vašu ponudu o kupnji naše zemlje, ali to neće biti tako lako. Jer ova je zemlja za nas sveta. Ta pjenušava tekućina što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo našu zemlju, morate znati da je ona sveta i morate to isto naučiti svoju djecu. I da svaki zagonetni odsjaj u bistroj vodi jezera - priča događaje i sjećanja moga naroda. Žuborenje vode glas je oca moga oca.

Rijeke su naše sestre, one gase našu žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju, morate se sjetiti to isto naučiti svoju djecu, da su rijeke naše sestre - i vaše. I od sada rijekama morate pružiti njegu kakvu biste pružili vlastitoj sestri, bratu. Crveni čovjek se uvijek povlačio kada se bijeli čovjek približavao, kao što se jutarnja magla povlači od jutarnjeg sunca. Ali za nas je pepeo naših predaka svet, i njihova grobnica posvećeno mjesto. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naše običaje. Za njega je svaki komad zemlje isti, jer on je stranac koji dolazi noću i pljačka zemlju. Ona nije njegova sestra, već njegov neprijatelj, i kada je pokori on odlazi dalje. On ostavlja iza sebe grobnice svojih predaka, ali to ne grize njegovu savjest. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rađa zaboravljeni su. Ponaša se prema svojoj majci-zemlji, i prema bratu-nebu, kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa će jednog dana prožderati zemlju i ostaviti samo pustoš.


Ne znam! Naši običaji su drugačiji od vaših. Izgled vaših gradova bolan je očima crvenog čovjeka. Ali možda zato jer je crveni čovjek divljak koji ne razumije ništa? Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta gdje se može čuti otvaranje lišća u proljeće, ili drhtaj krilca mušice. A možda zato jer sam divlji i ne razumijem. Buka u gradovima je uvreda mojim ušima. Što vrijedi ljudski život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blago šaputanje povjetarca kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra pročišćenog podnevnom kišom i mirisom borovine. Zrak je dragocjen crvenom čovjeku, jer sve što je živo dijeli isti dah - životinje, drveće, ljudi. Izgleda da bijeli čovjek ne opaža zrak koji udiše. Kao čovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam ustupimo svoju zemlju, morate se sjetiti da je zrak za nas drag prijatelj, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar koji je našim precima dao prvi udisaj, također će prihvatiti i njihov posljednji izdisaj. Vjetar će i našoj djeci uliti duh života. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto na kojem će i bijeli čovjek moći udahnuti vjetar zaslađen mirisom poljskog cvijeća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu o kupnji naše zemlje.

Ako je odlučimo prihvatiti, postavit ću jedan uvjet: bijeli čovjek se mora odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divlji čovjek i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće bizona kako trunu po preriji, napušteni od bijelog čovjeka koji ih je ubijao sa vlaka. Ja sam divlji čovjek i ne mogu razumjeti kako željezni konj koji dimi može biti vredniji od bizona, kojeg mi Indijanci ubijamo samo da bi se održali u životu. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha, jer sve što se događa životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane. Sve što pogađa zemlju, pogađa i zemljine sinove. Morate naučiti svoju djecu da je zemlja pod vašim stopalima pepeo vaših djedova. Da bi vaša djeca poštivala zemlju, moraju znati da je zemlja ispunjena dušama predaka, da je zemlja s nama u srodstvu. Naučite vašu djecu ono što smo mi naučili našu, da je zemlja naša majka. Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. Mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada zemlji. Mi to znamo. Sve je povezano kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Čovjek ne tka tkivo života, mi smo samo jedna nit u tkanju. Što god čini tkanju čini i sebi samome.

Tvoj prijedlog je razuman, i ja vjerujem da će ga moj narod prihvatiti i povući se u ponuđeni rezervat. Tamo možemo živjeti odvojeno i u miru. Ne znači nam puno gdje ćemo provesti ostatke našeg života, ionako je blizu kraja. Naša djeca su vidjela svoje očeve ponižene i pobijeđene. Naši ratnici su postiđeni - njihovi dani su prazni, trujući svoja tijela slatkom hranom i jakim pićem. Još samo nekoliko mjeseci, nekoliko zima - i neće više ni jedan potomak moćnih plemena koja su lutala ovom zemljom ili živjela u sretnim domovima, zaštićena Velikim Duhom, doći nazad i oplakivati grobnice naroda koji je jednom bio moćniji i sa više nade nego tvoj. Ali zašto da žalim za nesretnom sudbinom svoga naroda? Pleme slijedi pleme, i nacija zamjenjuje naciju, kao valovi na vodi. Bog vam je dao vlast nad životinjama, šumama i crvenim čovjekom - zbog razloga nama nepoznatim. Možda bi razumjeli, kad bi poznavali snove bijelog čovjeka, kada bi znali koju nadu on ulijeva svojoj djeci u dugim zimskim noćima, koje buduće vizije ispunjavaju njihovu svijest oblikujući njihove sutrašnje želje. Ali mi smo divlji ljudi. Snovi bijelog čovjeka su nama skriveni. I zbog toga što su skriveni, moramo odabrati svoj vlastiti put. Mi cijenimo pravo svakoga čovjeka da živi onako kako hoće. Ali kada zadnji crveni čovjek nestane, i kada sjećanje na njega bude kao sjena oblaka koji plovi prerijom, još uvijek će duh moga naroda živjeti u ovim šumama. Jer mi volimo zemlju kao što novorođenče voli svaki otkucaj majčina srca. Ako prodamo svoju zemlju, onda je volite kao što smo je i mi voljeli, štitite je kao što smo je i mi štitili. Nemojte nikada zaboraviti u kakvom je stanju bila kada ste je preuzeli. I svom svojom snagom, moćima i srcem - sačuvajte je za svoju djecu i volite je kao što bog voli sve nas. Jednu stvar znamo, koju će možda i bijeli čovjek jednom spoznati - naš bog je isti Bog. Vi sada mislite da ga možete posjedovati kao što želite posjedovati našu zemlju. Ali to ne možete. On je Bog čovjeka. I njegovo srce isto kuca za crvenoga kao i za bijelog čovjeka. Ta zemlja je draga Njemu i vrijeđanje zemlje je preziranje boga. Tvoj pad je možda daleko, ali će sigurno doći. Jer čak i bijeli čovjek, pa kad bi se i sa samim Bogom družio i razgovarao kao sa prijateljem, ne može izbjeći zajedničku sudbinu. Bijeli će također otići, možda i brže nego sva druga plemena. Nakon svega, možda možemo postati braća. Vidjet ćemo...

Nastavite prljati svoj vlastiti krevet i jedne noći ugušit ćete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i svi divlji konji ukroćeni, kada će tajnovite šume zaudarati po ljudima i pogled na zrele brežuljke biti zamrljan brbljajućom žicom…!

Gdje su divljine? Nestale su. Gdje je orao? Nema ga više. Kraj je života i početak borbe za opstanak.


Eto što je napisao "divlji" čovijek prije gotovo 200 god. Možda je off top. ali nisam mogao da ovo ne stavim jer je @Vuk prvi spomenuo indijance kao narod podređen prirodi, svojim odnosom prema njoj i svojom religijom. Možda vam nije poznato, ali stara slavenska plemena kojima pripadamo i mi Hrvati ( i naši susjedi ) su živjeli gotovo jednako u skladu sa prirodom kao i indijanci. Perun, Svarog, Svantevid, Dabog, Veles, Lada, Zora, Živa, Danica( da ne nabrajam dalje ) - sve su slavenska božanstva, a svako od njih na neki način utjelovljuje dio prirode i njenih ciklusa.
Slažem se sa slijedećim što je napisao @Vuk:
".pravi bushcraft je povezivanje sa prirodom ... upoznavanje prirode ..svih njenih bića, reakcija i pojava ..materijala .. počevši od najednostavnijih... štapa i kamena do obrade metala ...upravo zato da bi prirodu shvatili , prilagodili se , da bi ju cijenili i bili njezini sinovi .."
Svaka čast tebi @djomla što si se potrudio i počeo temu, sve su definicije O.K. i upućuju na isto - život čovjeka u prirodi, uz poštovanje i korištenje samo nužnog iz nje.

Već postoje teme s tim pismom, al nek ostane i ovdje neće štetit. Off nikako nije, bez brige.

Temeljito Svaka čast , to je entuzijazam