Kako nastade jezero

U vrijeme današnje tehnike koristeci jake i mocne strojeve covjek može štošta uciniti. Kao od šale probija planine, kopa duge, široke i duboke kanale kojima veliki brodovi plove, gradi gradevine, kažu, vidljive i sa Mjeseca i to prostim okom, ulazi duboko ispod površine zemlje i vode...

Svojim upornim i marljivim radom isušuje more i mocvare, ruši velika šumska prostranstva ugrožavajuci sav životinjski svijet koji u tim šumama živi, ali ugrožava i "pluca zemlje". Mnogi veliki zahvati protiv "majke prirode" brzo se negativno odraze na regije gdje su ti zahvati poduzeti.

O ljudskim aktivnostima može se štošta pozitivnoga ali i negativnoga napisati. Ovoga puta bih napisao ipak nešta pozitivno.

Mjesto radnje nalazi se jugozapadno od Slatine (nekada poznatije pod imenom Podravska Slatina).






Gradske vlasti Slatine, mjesta razvijenog na krajnjim obroncima Papuka, na samoj rubnoj zoni Panonske nizine, muku muce jer nikakva rijeka koja ima preko cijele godine vodu ne protice kroz mjesto, cak ni u blizini. Od Drave je udaljena cestom oko 15 - tak km tako da preko ljeta stanovnici nemaju gdje da se okupaju i rashlade od ljetnih žega. Stoga odluciše da naprave ni manje niti više nego jezero.






Nakon snimanja potencijalnih lokacija odluceno je da se jednu pogodnu dolinu na njenom izlazu zatvori visokim nasipom i da se ostavi da priroda ucini ostalo, tj da je napuni vodom.






Šta odlucili to i napravili. Mocnim strojevima ocistiše dno doline od raslinja i humusne zemlje, sagradiše branu na sjevernom kraju doline, asfaltiraše cestu oko jezera i sacekaše prve kiše i oživljene kišne potoke....






Jesenjske kiše uciniše svoje. Dolina se napuni vodom i nastade jezero koje se predivno uklopilo u okolinu, oplemenilo je...





Poceli se izgradivati i popratni objekti ugostiteljskog sadržaja, ureduju se plaže , mjesta za kupanje, okolina...





Jezero u punoj dužini premašuje 2 km, a na najširem djelu šire je od 500 m. Dovoljno za sve prirodoljupce, kupace i radoznalce ovoga omalenoga Slavonskoga mjesta. Izgradili su sebi jezero, oplemenili prirodu i sada tu dolaze da u miru uživaju nadomak prvih kuca periferije mjesta. Što bi rekli odmah pod bašcom.





Još ako se budu držali nekakvih planova za oplemenjivanje i nastanjivanje obala jezera biti ce divno vidjeti sve objekte u rustikalnoj izvedbi, onako po starinski.





Znam da mnogi od vas nece ovdje prolaziti. Zbog vas i pišem ove retke, da vidite šta ima ovdje u ovom malom mjestu, ali ih pišem i za one koje ce put ovuda nanesti. Njih pozivam da dodu na obale ovoga jezerceta, malo predahnu, okrijepe se i udahnu svježi cisti brdski zrak, pa onda punih pluce, odmorni neka nastave put. Srecno im bilo....

odlicno.svidja mi se kako si nam to predocio.koliko vremena to jezero vec postoji?i zanima me da li ima nekog utjecaja ta voda na okolinu.mislim da li privlaci vise divljac,da li je temperatura ili vlaznost sada drugacija?mozda glupa pitanja ali drzim se onoga -svaka akcija ima i reakciju.u svakom slucaju svidja mi se ovo ,mislim da bi se tu moglo napraviti dosta pozitivnoga samo dok su ljubitelji prirode na snazi. ;-)

Predlažem da ti odgovore na tvoja pitanja dade girdeaux koji vjerojatno raspolaže sa više podataka od mene.

Ito Ogami je napisao/la:mozda glupa pitanja ali drzim se onoga -svaka akcija ima i reakciju

Debela istina!

Primjer iz mojih krajeva- nakon izgradnje akumulacijskih jezera (Omladinsko tj. Lokvarsko, Bajer, Lepenica, Potkoš) na tom dijelu Gorskog broj dana s maglom je naglo porastao, što naravno ima samo negativne posljedice. Nekada su na našem području bile "zračne oaze" tj. mjesta gdje su se plučni bolesnici slali na prirodnu rehabilitaciju zbog kvalitete zraka i niske vlage, danas je to slučaj samo u toplim ljetnim mjesecima.

e bas sam na to mislio jer sam cuo istu pricu samo drugo mjesto.promjenjeno smjer vjetrova i sl.

Varaždinska regija je jako osjetila promjene nakon gradnje akumulacijskih jezera na Dravi. Čak je došlo i do promjena u pozdemnim vodama.

Vidi vidi, baš sam ostao ugodno iznenađen otvorivši ovu temu! Zahvaljujem Olimpu što je odvojio vremena da napiše priču o našem jezeru.
Naime izgradnja jezera Javorica započela je 2005 godine. 2006 godine je počelo punjenje vodom. Mislim da je 2007 počelo poribljavanje.
Divljači je vrlo mnogo u okolnim šumama. Ipak to je tik uz samo podnožje Papuka, tako da se može naći divljih svinja, srndaća i ostalog životinjskog svijeta. Jezero ima i svoje mrijestilište, tako da se konstantno održava populacija riba.
Jugo-istočni dio jezera je predviđen za kupalište dok je zapadni dio napravljen za ribiče.
Tu se svakodnevno može naći velik broj ribiča i izletnika. Uz dva ugostiteljska objekta napravljena je i nadstrešnica za izlete i proslave!
Jezero se polako razvija. Granica kopno voda prvih je par godina bila dosta ne regularna,
a sad je i to došlo na svoje.
Broj kupača u ljetnim danima je dosta mali, problem je taj što je uz vodu izuzetno velika
količina obada. Doslovno kad izroniš oko glave ih je bar 20 i imaš osjećaj da ih privlači! Šteta nadam se da će se to sa vremenom riješiti. (iako ne znam kako, osim uništavanjem ličinki u zimskim mjesecima)
Naše jezero nosi posebno mjesto u našim srcima i ja sam tamo vrlo česti gost...što se može vidjeti iz mojih reportaža. Svakako svi ste pozvani u naše krajeve, stvarno ima iznimnih ljepota. Još jednom Olimp svaka čast!

Što se tiče promjene vjetrova i vlažnosti...mislim da jezero nije imalo velik utjeca. Zatvoreno je sa svih strana sa brdima...a vlažnost je oduvijek bila velika u našim šumama tako da....
Uglavnom sve promjene su bile pozitivne....