Osnove preživljavanja/vodić za izvanredne situac.

Da doprinesem ponesto
Vidim o svemu se govori, tekst koji sljedi sam sklapao za osobne potrebe, ima dosta korisnih informacija nikako nije potpun.
Dio je preveden, dio nadjen na netu.


Ovdje se nalaze osnove osnova,
( tj kako pronaci i procistiti vodu, napraviti zaklon, zapaliti vatru, sitnice za orijentaciju par korisnih naputaka i to je to)
Za potpunije razumijevanje zelim uputiti na razne survival forume i druge izvore na netu ima ih zaista dobrih i vrijedni su paznje.

Neki od njih
http://www.scoutpark.net/ ( na nasem jeziku)
http://www.simplesurvival.us/ ( sadrzi mnogo korisnih knjiga i forum)
http://www.ssrsi.org/ods/winter.htm ( razni savjeti )
http://www.primitiveways.com/index.html ( kako su zivjeli nasi stari ;o) )


Prezivljavanje je umjetnost odrzavanja zivota
Mentalni stav vazan je kao i fizicka izdrzljivost i znanje.

Potrebno je znati sto i kako u priodi mozemo koristiti u svoju korist, kako odrzavati tijelo zdravim, ako dodje do ozljeda kako ih sanirati.
Prezivljavanje je moguce bez icega, sve sto trebamo je znanje i volja.
Dodatna oprema je plus i u nju se ne treba pouzdati.

Osnova prezivljavanja je volja za zivotom, sljedi znanje, praksa, oprema, instinkt.

Prije bilo koje akcije potrebno je donjeti okvirni plan; nista nije 100% ali plan ce nam dati svrhu i cilj dakle i kad posustanemo cilj postoji i na nama je postici ga.
> kojim podrucjem se mislimo kretati ( nabaviti mapu/ kartu)
> koja oprema je potrebna
> kakve zalihe nam trebaju i koja kolicina ( koliko traje put, mozemo li se usput opskrbiti)
> prva pomoc, na kakve nezgode mozemo naletiti ( posjekotine, ozebline, lomovi... )
> na sto mozemo naici na putu i kako rijesiti situaciju ( pokusati osmisliti plan djelovanja u napredvidjenim okolnostima )




Sadrzaj po vaznosti;
Potrebno | zalihe
Kretanje kroz nesigurna podrucja
Traganje | pracenje
Voda u prirodi
Hrana
Traganje zivotinje
Klopke_|_zamke
Improvizovani načini paljenja vatre
Pripremanje hrane
Vrijeme
Orijentacija u prirodi
Ostalo

------------------------

Potrebno | zalihe
Nabavi zalihe, iskoristi dio kako im se priblizava rok trajanja i popuni u roku dan. jos bolja ideja prije isteka roka, kupi nove i koristi stare...

Potrebno; zalihe hrane i vode, nitko ne zna koliko ce kriza trajati,
Voda;racunajte po covjeku 2 litre vode dnevno, ako se krece i ako je vruce onda i po 4 litre na dan...
Hrana; minimum 1500 kalorija po covjeku ( najbolji izvor kalorija su masti dakle ako nista drugo suho voce, konzerve graha i ulje " jebiga kriza je kriza")
Alat; koji uvijek moze posluzit kao oruzije ako dodje do potrebe, ako se planira negdje gradit zaklon ( uzad, sjekira, noz )
Ljekovi; razmislite sad kome od clanova obitelji trebaju ljekovi i nabavite ih sto vise mozete, prodajte spiku doktoru idemo na put treba nam i tako malo cesce ili ako imate kakvu vezu jos bolje.
Odjeca; ovisi o vrmenskim uvjetima ali u svakom slucaju bolje da imate toplu odjecu pri ruci jer uvijek se mozete raskomotit nego, da imate 3 para kratkih majica a niste uzeli denbele jakne i pulovere, jer kad dodje zima treba vremena da se osuzi koza onog crnog medvjeda koji je bio dobar obrok ;o)
Obuca: cvrsta topla (gojzerice, cizme)
Knjige; o ljekovitom bilju, o jestivom bilju i recepti, 1 pomoc,
----------------------------------------------------------------

Kretanje kroz nesigurna podrucja; na sto treba paziti

Dobra kamuflaza i pridrzavanje tehnika smanjuju mogucnost da postanes meta.
osobito krizanja i podrucje gdje se lako moze kretati (odaberi najtezu rutu kao svoju)
Ako uocis grupu ljudi, ne znas kakve su im namjere, nadji zaklon i promatraj. ne mici se dok oni ne krenu svojim putem.

Mogu re otkriti;
zvuk; nepricvrscena oprema, trljanje nogavica, govor, -osobito u noci i sumrak
kretnja; brzi pokreti -ljudsko oko privlaci kretnja, osobito po danu
tragovi; lose si ih prikrio, hodao si po mekanom tlu ili si pravocrtno hodao kroz travu, bacao smece, lomio grane i sl...
losa kamuflaza; odbljesak opreme, sjena tijela, kontrast sa okolinom nije ok i sl.
divlje zivotinje; uplasene ptice, nestanak zvukova, strah zviotinja, bjeze.
miris; hrane, vatre, tvoj miris, miris sapuna, insekticida, cigarete.

Prikrivanje tragova;
mozes iz sebe vuci granu ako si na mokom tlu,
Ako primjetis stijenu ili bilo koju/kakvu cvrstu podlogu mozes je iskoristiti_-_ izmjeni smjer kretanja dodji na stijenu, hodaj po njoj koliko mozes, promjeni obucu ili svezi krpe i zatim nastavi putem kojim si mislio ici( korsno je nestajanje po 90 stupnjeva, korisna je tvrda podloga, ceste i putevi gdje je veliki broj tragova vrlo su korisne
Dolazak do podloge hodanjem unatrag, stijena ti je pruzila zastitu i sakrila trag, smjer ce zbuniti tragaca a promjena obuce bi mogla posve izmjeniti stanje.

Traganje | pracenje


Racunaj da covjek po ravnom za 15 min predje 1.5 km za sat predje 6km
Po planini brdovitoj mu za 1.5 km treba i po sat vremena
Oba mjerenja se odnose na covjeka prosjecne gradje i izdrzljivosti sa 15 kg na ledjima

Kada imas trag, drzi ga se ali povremeno stani i osluskuj.
Kada vidis trag a on ti sve to moze otkriti, pitaj se tko su? koji je stupanj njihove obuke, koliko ih je, kojeg su spola, kako su opremljeni? kakav ima je moral, znaju li da su praceni? sto bi mogao biti njihov cilj? smjer kretanja tj pravac u kojem idu i po njemu zakljuciti gdje idu.

Nosi teret; ako su tragovi duboki,kratki raskorak, sa znakovima struganja stopala po zemlji.

Muskarac ili zena; zene hodaju prema unutra "/ \"zenska su stopala manja, a muskarci prema van "\ /" .

Ako primjetis da su trag pokusali sakriti, budi apsolutno oprezan jer ili razmatraju tu mogucnost i spremni su ili su te primjetili i cekaju.
Moze se pokusati sa hodanjem unatrag, trag tada ima neprirodno udubljenu petu i krace korake nego do tada.
takodjer ako je trag cist duze vrijeme i potpuno jasan mozes negdje na putu osobito pred noc kad postavljaju logor ocekivati da ces biti napadnut. tj. da je postavljena zasjeda.

Da ostanes na pravom tragu uzmi stap i strgaj ga na duzinu traga/otiska posljednjeg covjeka u grupi koju pratis to ce ti pomoci ako se grupa izmjesa sa ostalim tragovima da identificiras isti otisak u toj izmjesanoj grupi.
Da provjeris koliko je osoba u grupi uzmi metar dugu stazu i izbroj koliko razlicitih tragova se nalazi u tom metru, podjeli sa 2 i eto odgovora.

Izvrnuto kamenje, strgano raslinje, otpatci, opusci, strgane paukove mreze su pokazatelj da je netko tu prolazio ako su grancice svjeze,nije proslo vise od sat, ako je kamenje jos vlazno sa gornje strane u sjeni (izvrnut) nije proslo vise od 3h da su prosli na suncu vise od 30 min...

Kad pratis trag najbolji vremenski pokazatelji kada su napravljeni su vremenski uvjeti,jak vjetar, zahrdjala oprema smece na koje naidjes.


Rane, tragovi krvi
Po nacinu na koji krv pada na zemlju i koje je boje mozemo zakljuciti gdje se rana nalazi i koliko je teska povreda. sto je Vise krvi na tragu to je povreda ozbiljnija.
Ako krv pada u pravilnim razmacima rana je na ledjima ili kuku.
Ako je krv u dugim pravilnim razmacima razbacana oko traga sa strana rana je na nekom udu.
Ako je na nekim mjestima lokvica ili veliko krvarenje ozljedjena je arterija.
Rana na plucima izbacije krv koja je puna mjehurica.
Rana na glavi ostavlja krv koja je teska, mokra i ljigavija.
Rana na abdomenu ostavlja trag krvi koji je svijetlije boje i ima jak miris.


There are nine specific times when the enemy is most vulnerable:
1) The night before the enemy is ready. This means that the enemy is aware of an impending
attack, but his spies believe the enemy is at least a day away.
2) The night after the enemy has heavily fortified his position. The physical labor will
tire the enemy soldiers.
3) The night the enemy sends out patrols. This takes advantage of the enemy mistaking
any sounds you might make as those of his returning patrols.
4) The night after the enemy has sustained heavy losses. This is known as "harrying the
retreat."
5) The night the enemy prepares to counterattack. This means that the enemy is anticipating
the next day’s conflict. The Ninja takes advantage of this anxiety.
6) The night after the siege has been lifted. The enemy will relax at this time.
7) The night the enemy is struck with sickness, hunger, or thirst. The enemy will be
weakened by these.
Any night after the enemy has been wearied by a long, fruitless confrontation. The
enemy will be disheartened.
9) The night after an enemy victory. The enemy will be triumphant and let his guard
down. This is known as a "spoiling mission."


INDIVIDUAL MOVEMENT RULES
Follow these general rules to move without being seen or heard by the enemy:
Camouflage yourself and your equipment.
Wear soft, well-fitting clothes. Starched clothing swishes, baggy clothing is likely to snag.
Use ankle ties to blouse the trousers. Do not tie them too tightly as this retards circulation.
Do not carry unnecessary equipment.
Look for your next point of concealment before leaving your position.
Change direction when moving through tall grass; a straight path causes an unnatural motion which attracts attention.
If you alarm birds or animals, remain in one position and observe. Their flight may attract attention.
Take advantage of distractions provided by natural noises.
Cross roads and trails where maximum cover exists, look for a low spot or curve, cross quickly and silently.
Follow the furrows when crawling over a plowed field, crossing the furrows at low spots.
Avoid steep slopes and areas with loose gravel or stories.
Avoid cleared areas and prevent silhouetting.
Avoid heavily trafficked areas.
Avoid areas which are not trafficked at all. They may be mined or booby-trapped.
Always move downwind from kennels or guard-dog positions.
Observe the enemy as much as possible, watching for indications that you have been discovered.
When in doubt, do not move.
Learn the patterns used to see, that you may move outside the field of view.
Learn to move without disturbing your surroundings.
When avoiding spotlights, when the light moves, remain still; when the light stops, move.
In all these things you must research and train diligently.

VODA U PRIRODI

Voda je prva i najvažnija čovekova potreba. Bez hrane čovek može izdržati prosečno do 26 dana (ako pri tom troÅ¡i vodu), a bez vode samo par dana (najviÅ¡e 7). Voda sačinjava oko 70% naÅ¡e telesne težine, a gubimo je jako brzo i jako često (mokrenjem, izmetom, znojenjem, disanjem…). Ukoliko se ovaj gubitak ne nadoknađuje dolazi do dehidracije, isuÅ¡ivanja kože, naglog gubljenja telesne težine i u krajnjem stadijumu, smrti.

Da bismo Å¡to racionalnije troÅ¡ili vodu moramo znati da su čovekove potrebe za njom različite u zavisnosti od godiÅ¡njih doba (temperature) i fizičke aktivnosti. Å to su spoljaÅ¡nje temperature veće i Å¡to je fizička aktivnost veća to su i potrebe za vodom veće. Lako zaključujemo da ako sedimo u hladovini, ako mirujemo i ne izlažemo se fizičkim aktivnostima onda su i potrebe za vodom mnogo manje. Ukoliko su u uslovima nedostatka vode neke fizičke aktivnosti neophodne onda ih treba prebaciti u noćne sate - danju odmaramo a noću radimo.

Evo opštih napomena kako se treba ponašati u uslovima kada nemamo dovoljno vode na raspolaganju:

* vodu piti u periodičnim razmacima, u manjim količinama i polako, zadržavajući je Å¡to duže u ustima;
* smanjiti izlučivanje vode iz organizma: izbegavati sunce i fizičku aktivnost (kretati se i raditi samo noću);
* izbegavati hranu bogatu belančevinama (meso i sl.) i jače začinjenu (ljuto, slano) a uzimati hranu bogatu ugljenim hidratima i sočne namirnice (voće…);
* izbegavati puÅ¡enje, disanje na usta i razgovor, a izazivati lučenje pljuvačke žvakanjem nekog predmeta (dugme, Å¡ljunak, žvakaća guma…)


Pronalaženje vode
U prirodi nije tako teÅ¡ko pronaći vodu kako bi ste na prvi pogled pomislili. Ukoliko planirate boravak u prirodi onda će svakako pomoći da se o terenu koji ćete posetiti informiÅ¡ete kod onih koji su na tom mestu već boravili, sa naglaskom na pitanje "gde se nalazi voda?". Možete nabaviti i topografske karte sa obeleženim izvorima, a možete se informisati i na licu mesta od lokalnog stanovniÅ¡tva. Ukoliko svega ovoga nema onda vam opet preostaje improvizacija.

U potrazi za vodom imajte sledeće na umu:
* atmosferske vode (kiÅ¡a, otopljeni sneg…) upijaju se u zemljiÅ¡te i usled nepropusnih slojeva, teku u pravcu nagiba tla i izbija na nekim mestima praveći izvore. Oni su obično na padinama, jarugama, obodima dolina, tamo gde ima drveća i bilja koje traži mnogo vlage (vrba, trska, Å¡aÅ¡a…), tamo gde je bilje viÅ¡e zeleno i gde je vegetacija bujna;
* znak podzemnih voda su vlažna zemlja, tragovi koji pokazuju da su tu kopale životinje, ili mesto iznad koga lebde muÅ¡ice. Na takvim mestima je sigurno nedavno bilo vode, ili je pak voda blizu povrÅ¡ine. Voda može da se nađe i u koritima potoka i reka koje presuÅ¡e u leto, tako Å¡to se korito kopa uz ivicu izbočenih okuka.
* na kraÅ¡kom terenu vodu treba tražiti u pećinama, vrtačama i sl.
* na planinskom terenu, u uvalama i jarugama okrenutim prema severu i zaÅ¡tićenim od sunca, dugo se može zadržati sneg;
* kiÅ¡nica i sneg mogu odlično poslužiti, i znajte da se oni zagade tek kada dođu u dodir sa objektima na zemlji. Izuzetno u slučaju rata i RBH dejstava, mogu se zagaditi joÅ¡ u vazduhu.

Pri svemu ovome strogo vodite računa da voda ne bude higijenski neispravna (zagađena) jer može doći do toga da se zarazite i razbolite. Nemojte piti ustajalu vodu ili mutnu vodu (mada ni bistrina ne garantuje da je voda ispravna za piće). Neispravnu ili sumnjivu vodu pre upotrebe obavezno dezinfekujte. Evo nekoliko načina da to uradite:

1. najjednostavnije dezinfikovanje je kuvanjem (da voda vri) u trajanju od najmanje 10 min.
2. tabletama za dezinfekciju vode (Pantocid, Halamid i dr.). U bistru vodu se stavlja jedna tableta na litar vode, a ako je voda obojena odnosno mutna stavite dve tablete. Voda se dobro promućka, tablete moraju potpuno da se rastvore, i posle pola časa ovakva voda može da se pije.
3. hlornim krečom – u odnosu 0,5g na 100l vode. Postupak: hlorni kreč se prvo rastvori pa onda sipa u vodu i dobro promeÅ¡a. Posle pola časa voda se može piti ako se pri tom oseća miris hlora (dokaz da je dobro dezinfekovana). Ako mirisa nema, ponavlja se hlorisanje dodavanjem joÅ¡ 0,5g hlornog kreča.
4. jodnom tinkturom – stavljanjem 6-7 kapi na jedan litar vode, koja se zatim dobro promućka, ostavi da stoji pola časa, pa tek onda pije.


Dobijanje vode
Vodu za piće možemo jednostavno i vrlo lako dobiti od atmosferske vode koja se javlja u nekoliko oblika. Na bezvodnim terenima i u planinskim predelima mogu se upotrebiti kiÅ¡nica, sneg i led.

KiÅ¡nica se na improvizovani način sakuplja sa rasprotrtih cerada, Å¡atorskih krila ili bilo kog drugog nepromočivog materijala, tako Å¡to se odvodi u posude ili iskopanu jamu čije smo zidove pre toga obložili nepropusnim materijalom (glina, najlon…). Kao sabirna povrÅ¡ina može nam poslužiti i obično platno, jer kada se natopi vodom kapi klize po njegovoj povrÅ¡ini isto kao da je od nepromočivog materijala.

Sneg je najbolje otopiti i koristiti tako dobijenu vodu. U nedostatku goriva za topljenje, sneg se može topiti na suncu ili tako Å¡to se stavi u bidon, čuturicu, najlon kesu i onda pod odeću, da bi ga otopila temperatura tela. Ako se žeđ gasi neotopljenim snegom, bolje je prvo napraviti grudvu jer sirovi sneg ne gasi žeđ baÅ¡ efikasno. Uvek prvo skinite gornji sloj (koru) i uzimajte onaj sneg koji se nalazi ispod. Isto tako pazite da ne uzimate sloj snega koji je na zemlji jer i povrÅ¡inski i najniži slojevi mogu da budu zagađeni. Nije preporučljivo da se jede sneg kada smo zagrejani, umorni ili kada nam je hladno, jer to dodatno snižava telesnu temperaturu.

Led je mnogo ekonomičniji za dobijanje vode jer se za dobijanje iste količine vode troÅ¡i upola manje goriva. Kao i kod snega vodite računa koji led uzimate za topljenje: neka to bude sa onih mesta koja su čista, odnosno neka led bude kristalno proziran. Led koji je taman, ima prljavu boju i sastojke zemlje ili peska nemojte koristiti za dobijanje pitke vode.

Rosa u krajnjoj nuždi može da posluži za gaÅ¡enje žeđi. Za njeno sakupljanje mogu da posluže hladne metalne povrÅ¡ine ili hladno kamenje (naslagano u vidu piramide) na kojima se kondezuje vodena para. Rosu treba skupljati pre izlaska sunca, jer vrlo brzo ispari.

Morska voda može poslužiti za dobijanje vode za piće. Slanu morsku vodu nikada nemojte piti jer osim Å¡to pojačava žeđ, izaziva i pojačano izlučivanje telesnih tečnosti. Pijaća voda se iz morske vode na improvizovani način dobija običnom destilacijom: morsku vodu zagrevamo na suncu ili na vatri, a dobijena para se kondenzuje u vodu oslobiđenu soli (skupljamo je na neki od već navedenih načina). U hladne dane, morsku vodu zahvatimo u sud i ostavimo da smrzne. Slatka voda se prvo smrzne, a so se koncentriÅ¡e u sredini kao neka žitka masa. Ovu masu odstranimo, a preostali led otopimo i dobijenu vodu koristimo za piće.


Dobijanje vode iz biljaka
Ovo je vrlo efikasan način dobijanja vode za piće jer vam ne treba skoro nikakav poseban alat ili pribor.

Sveže voće sadrži i do 90% vode. Jednostavnim ceđenjem sočnih plodova, listova i jestivih biljaka možemo dobiti sok za gaÅ¡enje žeđi. Neke biljke su veoma sočne (čuvarkuća, jarić, kiseljak, zečja soca) pa gase žeđ kada se jedu presne, bez prethodnog ceđenja. Prve dve pomenute biljke su posebno važne jer rastu na stenovitim terenima, gde obično vlada oskudica vode.

Sok se može dobiti i iz stabala pojedinih vrsta biljaka. Najpogodnije su breze, poljski brest, planinski brest, gorski ili mlečni javor. Ovo je ipak ograničeno godiÅ¡njim dobom jer sok iz breze se može dobiti u kratkom periodu od početka aprila do polovine maja, a od bresta i javora od polovine marta do kraja aprila. Znači samo u proleće, pa imajte to na umu. Voda ili sok se iz stabla izvlače jednostavno: na visini do 1m od zemlje izbuÅ¡imo rupu Å¡irine 1,5cm (Å¡ilom, Å¡rafcigerom, nožem…) i dubine 3-4cm. Rupa treba da je blago nagnuta radi lakÅ¡eg oticanja vode. Rupu dobro začepimo (u nju se sada skuplja voda) ili stavimo neku cevčicu (može i od neke biljke), i ispod stavimo sud u koji će da kaplje sok. Ako je stablo većeg obima od 30cm, možete izbuÅ¡iti i tri rupe. Za 24 časa se ovako može skupiti i do 1l soka (iz bresta ili javora) a iz breze na početku sezone do 7l, a na kraju oko 3l soka dnevno. Sasvim dovoljno.

Vinova loza takođe može biti dobar izvor vode. Tečnost se dobija tako Å¡to zasečemo lozu Å¡to je moguće viÅ¡e a dole je presečemo Å¡to bliže zemlji, pa se ostavi da sok kaplje u posudu ili direktno u usta.


voda; Osoba bez vode moze izdrzati 3-4 dana, bez hrane i do mjesec dana.
Voda koju najdemo u divljini mora se procistiti i prokuhati do kljucanja tek tada mozemo biti sigurni da je sigurna za pice.
Dehidracija i paraziti koji su u vodi koju ne obradimo moze nas ubiti...

Osim ocitih rijeka, jezera, mora _ vodu mozemo crpiti iz drveca, zemlje, skupljati rosu
Takodjer zivotinje oko nas su pokazatelji da nekako dolaze do vode, pcele, golubovi, mravi. i to nam je pokazatej ima li u podrucju gdje se msilimo nastaniti vode.
pcele su ocit pokazatelj da je u blizini voda obicno u krugu 5-6 km od izvora se hrane ...
Ako vidis da mravi ulaze u drvo to bi mogao biti znak da je u drvetu rupa i da je puna vode, nemoj unistiti drvo da dodjes do vode vec pokusaj ugurati natopiti i izvaditi platno spuzvu gazu i izmici je u kanticu ili sl...
Ako i kad po suhom vremenu naidjes na blato, iskopaj rupu duboku pola metra metar i cekaj da se ispuni vodom, tu vodu obavezno je prokuhati...

Ptice koje se hrane sjemenjem nam mogu svojim letom pomoci da lociramo vodu, u sumrak obicno idu do izvora vode lete nisko i brzo i mozda ispod drveca krecu prema vodi.
Ako skacu sa drveta na drvo i sporo se krecu onda se vracaju sa izvora, i teske su te stoga laki pljen za predatore te traze zastitu u granama drveca.

Sisavci i mesojedi takodjer trebaju vodu no ne tako cesto, pa tako sljedeci njihove tragove postoji sansa da dodjes do vode.
Ako naidjes na trag divlje svinje znaj da je u blizini voda, obicno nizbrdo od traga, samo sljedi trag.

Korjenje i grane nekih drveca mogu pruziti vodu, breza, lijane, eukaliptus, ako je tekucina mljecna ili bilo koje boje nije za pice samo ako je prozirna mozemo ju koristiti.
prerezi granu i svezi kanticu i neka kapa nakon 24h nije vise dobar izvor za vodu jer voda fermentira i nije za picea u tom se razdoblju i isusi.
2 nacin je izrezati par grana staviti u metalni zljeb ili najlon i pustiti da se voda slije u kanticu.
Ako uzimas vodu iz korjenja dobro ga izvuci van, izrezi po duzini duboko koliko mozes, sto dublje to bolje.i ostavi da se cijedi.

Skupljanje rose prije sunca izdji i zavezi gazu ili zavoj oko zgloba i hodaj kroz travu svako malo stani i izmici u kanticu.
Na moru mozemo komade ribe staviti u platno i izmikati te dobiti tekucinu koja je sigurna za pice nije ukusno ali je voda.
Isto tako na moru kod dina sa strane koja je suprotno od mora kopamo u dubinu ali ne preduboko cim dodjemo do vode prestajemo sa kopanjem i mozemo prosiriti rupu u sirinu i duzinu ali ne u dubinu u dubini je sol i morska voda, dakle samo nam ostaje uzeti vodu do koje smo dosli.
Takodjer ta voda se izmjenjuje sa plimom i osekom dakle dok je plima ima je, kad je oseka nema je

Filtriranjem vode se rijesavamo loseg okusa i mirisa, no paraziti i mikrobi jos mogu biti unutar nje stoga je neophodno vodu prokuhati, napotrebno za vodu iz zemlje (kondenzacija) i iz biljaka.Mozemo dodati i sljedece sastojke da ubijemo parazite i bakterije
nadji prijevod pinch of chloride of lime. bleach

voda, zemlja kao filter, kopaj 2 metra od vode stajacice ili rijeke i sl. cak i mora vodom ce se popuniti praznina i bit ce djelomicno za pice ako je prokuhas jos bolje.
Filter rucni, , plasticna boca, carape, paljeno drvo nadrobljeno ali ne pepeo, 1 na 2 opet carapa zatim trava i carapa sipamo vodu ona se filtrira i pada u drugi dio boce, prerezes bocu pola-pola
ps. nakon filtriranja obavezno vodu prokuhati, ima mnogo opasnih bakerija i nije nam cilj pokupiti koju.

2 nacin 100% cista h2o je da rasiris najlon iznad rupe koja je kakvu god iskopas vazna je sirina ne toliko dubina jer kada isparava voda iz zemlje jer je grije sunce skuplja se sa unutarnje strane najlona i u sredini je boca ili lonac.... u njega se sljeva voda iz isparavanje zemlje a na najlonu je kamenje koje ga drzi i u sredini je kamnecic. koji usmjerava vodu tj kapi u bocu ili lonac. za bolji efekt stavi u lisce i greane u rupu. brze dobijes tekucinu, takodjer mozes staviti i slanu vodu i granje u neku posudu najlon na vrh procvrstiti i isto kantica ili casa u sredini iznad nje na najlonu kamencic koji kondenziranu vodu usmjerava u kanticu i to je to...
slicna stvar sa ksinicom, za prikupljanje vode, tj isto ju filtriras, i ovisi gdje ju nadjes mozes i prokuhati.

Hrana

Hrana; biljke, meso

Biljke; ako sumnjamo u kvalitetu pajedemo malu kolicinu i cekamo reakciju, za biljke mozemo se namazati po kozi cekati 1 sat i vidjeti reakciju, ako se crveni nije za jelo, ako curi iz biljke bijela tekucina nije sigurna to je kiselina,
Ako se najedemo takve stvari ljek je mljeko ili bijeli pepeo iz vatre pomjesan sa vodom.
Okus biljke oju planiramo jesti ako nas odvraca vjerovatno je rijec o nejestivoj biljci.
Crvena bolja biljke liste, ploda korjena moze biti opasan.
Bijela crvena, crna tekucina iz biljke je pokazatelj da nije jestiva tj. ima veliku kolicinu kiseline koja je toksicna.
Gljive osim ako apsolutno nisi siguran da su dobre ne jedi...
dok crvena boja u tropskim krajevima vice NE JESTI u kontinentalnim tj. sjevernijim znaci JESTIVO.

Gorko, bjela tekucina, vruc okus znaci da biljka nije jestiva, moze se probati. tj. kusati ali ne progutati...
Korjenje je vecinom jestivo no tek nakon kuhanja ili pecenja neki su tek tada jestivi

Pri izboru hrane slusajmo tijelo, ono nam najbolje moze reci sto je jestivo i ima kalorije tj. energiju .
Ako hrana izgleda zdravo i cisto, moze biti da je jestivo i sigurno.
Osjet mirisa je sljedeci ako mirise ok onda je kusaj,
ako je ok u ustima riskiraj i progutaj mali komad zatim sacekaj pola sata da se uvjeris da je tijelo dobro podnjelo.
Ako je vruce u ustima ili strasno gorko ispljuni i izbjegavaj... iako opet kusaj istu biljku u razniv godisnjim razdobljima i vidi jeli se sto izmjenilo.


U JANUARU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: zimske vrste.
· SAMONIKLO BILjE: zimske - otporne vrste i korenaste biljke.

U FEBRUARU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: zimske vrste.
· SAMONIKLO BILjE: sremuÅ¡ - početak, mlada kopriva, maslačak - list, podbel - cvet, miÅ¡jakinja, čičak - koren, rogoz - koren, plućnjak - cvet, jagorčevina, divlji Å¡afran.

U MARTU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: martovka, judino uvo ...
· SAMONIKLO BILjE: sremuÅ¡, kopriva, maslačak, cikorija - list, podbel - cvet, miÅ¡jakinja, čičak, gavez, dobričica, paprat - puž, rogoz, plućnjak, jagorčevina, divlji Å¡afran ...

U APRILU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: martovka, gnojiÅ¡tarka i smrčak.
· SAMONIKLO BILjE: sremuÅ¡, kopriva, maslačak, cikorija, divlje zelje, Å¡tavelj, podbel, miÅ¡jakinja, čičak, čuvarkuća, Lepljiva broćika, dobričica, paprat, rogoz, plućnjak, jagorčevina, divlji Å¡afran, razne začinske i čajne biljke

U MAJU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: vrganj, martovka, smrčak, lisičarka, reduÅ¡a i đurđevača.
· SAMONIKLO BILjE: sremuÅ¡, kopriva, maslačak, cikorija, divlje zelje, Å¡tavelj, podbel, miÅ¡jakinja, loboda, braÅ¡njenik, čičak, troskot, čuvarkuća, gavez, sedmolist, planinska kiselica, dobričica, paprat, rogoz, plućnjak, jagorčevina, tuÅ¡t, bagrem, zova, razne začinske i čajne biljke.

U JUNU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: vrganj, lisičarka, turčin, sivka, Å¡ampinjoni, puhara i dr.
· SAMONIKLO BILjE: kopriva, cikorija, Å¡tir, gavez, ugas, kiprovina, virak, divlje zelje, Å¡tavelj, podbel, miÅ¡jakinja, loboda, braÅ¡njenik, čičak, čuvarkuća, planinska kiselica, rogoz, troskot, tuÅ¡t, bagrem, zova, vilino sito, razne začinske i čajne biljke.
· DIVLjI PLODOVI: šumska jagoda

U JULU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: vrganj, lisičarka, turčin, sivka, Å¡ampinjon, borovka, kneginja, biserka i dr.
· SAMONIKLO BILjE: kopriva, Å¡tir, slez, ugas, virak, Å¡tavelj, podbel, miÅ¡jakinja, loboda, braÅ¡njenik, planinska kiselica, troskot, tuÅ¡t, kiselj, mečja Å¡apa, sedmolist, bokvica, čestoslavica, maslačak, Å¡tir, vilino sito, razne začinske i čajne biljke.
· DIVLjI PLODOVI: šumska jagoda, divlja malina, borovnica, divlja trešnja, ribizla..

U AVGUSTU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: većina kvalitetnih vrsta.
· SAMONIKLO BILjE: kopriva, Å¡tir, ugas, virak, maslačak, mečja Å¡apa, sedmolist, bokvica, kiselj, čestoslavica, podbel, miÅ¡jakinja, loboda, braÅ¡njenik, planinska kiselica, troskot, tuÅ¡t, razne začinske i čajne biljke.
· DIVLjI PLODOVI: divlja malina, borovnica, divlja trešnja, ribizla, zova, drenjina, divlja kupina, šipurak ...

U SEPTEMBRU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: većina kvalitetnih vrsta.
· SAMONIKLO BILjE: kopriva, ugas, virak, sedmolist, bokvica, maslačak, detelina, srpsko zelje, kiselj, podbel, miÅ¡jakinja, loboda, braÅ¡njenik, planinska kiselica, troskot, tuÅ¡t, razne začinske i čajne biljke.
· DIVLjI PLODOVI: divlja malina, borovnica, zova, drenjina, divlja kupina, ogrozd, lešnik, razno seme bilja ...

U OKTOBRU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: većina kvalitetnih vrsta.
· SAMONIKLO BILjE: kopriva, ugas, virak, detelina, gavez, sedmolist, bokvica, maslačak, čičoka, podbel, miÅ¡jakinja, loboda, braÅ¡njenik, planinska kise-lica, troskot, tuÅ¡t, razne začinske i čajne biljke.
· DIVLjI PLODOVI: glog, trnjine, šipurak, divlja jabuka, razno seme bilja ...

U NOVEMBRU PRIRODA NUDI:
· PEČURKE: bukovača, sunčanica, volovski jezik, crna truba ...
· SAMONIKLO BILjE: biljke koje se u jesen podmlađuju.
· DIVLjI PLODOVI: glog, trnjina, šipurak, divlja jabuka, razno seme


Meso reptila, ptica i svih ostalih zivotinja je sigurno za jelo, mora se kuhati ili peci,
meso riba nije uvijek sigurno. nikad ne jedi vec ubijenu zivotinju osim ako ju je zamka ulovila...ili ti sam...
les koji trune nikad ne jedi...

Meso za zimu najbolje je izdimiti, dakle iznad vatre i sunca, izreze se na duge tanke komade i stavi na granu iznad dima,
ne smju se dodirivati zrak mora cirkulirati izmedju komada koji se suse. potrebno je susiti dok povrsina nije posve suha.
ne dodavati zeleno lisce na vatru jer meso nakon toganije jestivo, nakon sto se osusi stavimo ih na sunce da se dovrsi proces susenja, muhe ne polazu jaja u suho meso... to traje sat, do dan ili 2. nakon sto se osusi ne stavljati u aluminij foliju ili vrecisu najlon jer se vlazi vrecica, vec u platno.
Isti proces mozes napraviti i sa ribom.
Licinke velike bjele u drvima, gliste stavi u vodu da se isprazne i jedi zvaci ili gutaj tvoj izbor, gusjenice NE JEDI,
med instant snaga

Traganje zivotinje

Prije svega moras biti dobar promatrac, uociti okolinu i vidjeti gdje je dobro mjesto za nesto i ubaciti se u
mindset pljena, da si on, gdje bi se nalazio?

Po tragovima mozemo zakljuciti jeli mjesto gdje smo ih nasli prirodno staniste zivotinje, jeli ozljedjena, sama
Naravno svako bice koje ostavlja trag ima navike. npr;
Zivotinje 99% idu istim putem do i sa pojilista svaki dan
Lovi u svom podrucju rijetko ili nikad izvan njega.
Napusta podrucje samo privremeno u slucaju pozara, poplave.

Dakle posto poznajemo navike pljena, promatrajuci okolinu i tragove znamo gdje je najbolje mjesto za postaviti zamku
i doci do klope.
Potrebno je znati naravno o kojoj je zivotinji rijec, kakvu zamku postaviti, sto ju privlaci, odstraniti svoj miris dok ju postavljamo, kao i svaki strani miris jer mogli bismo uplasiti pljen...

u velikom broju slucajeva, pljen ce ako ne odstranimo miris osjetiti da je covjek u blizini buduci da covjek
ne donosi dobro, zivotinja ce biti extra pazljiva i izbjegavat ce miris tj, klopku tj.nas...
Miris se prikriva;
-jos jacim mirisom, dimom, mirisom koji privlaci zivotinju;njenim pljenom, vremenom kisa _sati i prirodno nestaje.
-Dok postavljamo zamku ili je pravimo odaberi biljku jakog mirisa i protrljaj jeu rukama tako misec miris sa klopke/zamke
-kada postavimo klopku suhu travu zapali -ne sumu vec napravi mali bunt i rasprsi dim oko sebe i oko zamke.
Urin osobito vrste zivotinje koju pokusavamo uhvatiti. osjeti konkurenciju na teritoriju i krece ili miris zenke koja se tjera...kako doci do urina, iz bubrega i spremi za kasniju upotrebu

za snare tipove klopke staviti malo hrane na put pljena i po malo sa svake strane tako da sa koje god strane da dodje ako je snare dobro skrivenai ne predstavlja prepreku doci cemo do pljena.


Mamci za 4 tipa zivotinja
penjaci, drvo; sumski plodovi, ljesnjak, zir, orah, kupine maline jabuje i ostalo voce trag razvijeni dugi prsti palac osobito
hodaci, zemlja, mesojedi; meso tragovi imaju jastucic razvijen za trcanje i trganje (kandje)
kopaci, zemlja; biljojedi, jactucic ali razvijeniji srednji prsti korjenje ili insekti
papkari, zemlja; trava, kupus, nisko raslinje, zirevi, slama


provjera mamaca, tj sto ekipa u kraju gdje smo voli
postavi prijepodne 20 stapica od 10 cm u zemlju pola pola sa razim vrstama mamaca na njima na mjesto gdje je aktivnost jaca.
vrati se sljedeci dan i provjeri sto fali i gledaj tragove da vidis sto koja vrsta preferira naci na jelovniku tako ces zakljuciti sto je najbolje staviti a sto izbjegavati te kada staviti koji mamac za koju vrstu.

Vecinom po izgledu zivotinje mozemo zakljuciti koje joj je osjetilo najrazvijenije usci;sluh, veca njuska;miris, oci;vid,
Covjek koji lovi i sam razvija opazajne mogucnosti, inteligenciju i izostrava cula


Vazne stvari za prikrandanje covjeku ili lovini tj. pljenu
-Uvijek dodji uz vjetar da miris ide prema tebi na od tebe prema njima.
-Nikad ne prelazi prepreku da se izlozis pogledima, dakle nadji udubinu i kroz nju prodji ili sjenu pa se priljubi uz stjenu drvo i polako predji, uvijek u kretanju koristi zastitu sjene, oblika, palog drveca, drveca, stijena, trave i ostalog okruzenja nikad ali nikad ne dopusti da te bilo tko/sto opazi na uzvisini ili na cistini...
kad nema vjetra budi miran ne kreci se, cim vetar pokrene okolinu mozes nastaviti.
Kad nesto cujes lezi ili nadji zaklon najblizi i ostani miran / nepomican
kada se okolina naglo promjeni promjeni polozaj u zaklon isti tren i ostani nepomican.

Kada se uvjezbas u kretanju u prirodi, moci ces privuci paznju zivotinje i prici joj iz neocekivanog pravca i pretvoriti je u deliciju.

----------------------------------------------------------------

Klopke | zamke

osnove; naci put gdje se krece pljen, gdje obitava, naci pojiliste i jazbine.
vidjeti po tragovima s cim imamo posla
smisliti zamku za pljen
postaviti ju i rijesiti se mirisa
1-2* dnevno provjeriti zamku

korisno; zica, komadi suhih grana, pracka kamen, grana kojom cemo dovrsiti ulov.

Zamke se postavljaju ili na ulazu u skroviste zivotinje ili na putu kojim se krece

Snare; zabij suhi komad grane u zemlju uz trag, ili stavi prepreku na trag i sa 1 strane zablokiraj a sa 2 strane stavi snare sa ili bez hrane za pljen koji planiras privuci, zivotinje imaju puteve kojima se svakodnevno krecu, kada je taj put blokiran imaju tendenciju zaobici oko prepreke to je mjesto gdje ti postavljas klopku.

Improvizovani načini paljenja vatre

Dobra izreka "The bigger the fire the bigger the fool"

Sposobnost pravljenja vatre je prijeko potrebna u prirodi
Vatra nam pruzatoplinu, ugodu, zastitu, osnova je pripremanja/spravljanja hrane.
Na vatri kuhamo, pecemo, susimo hranu, vodu prokljucamo i mozemo piti kad se ohladi ubijajuci pritom parazite i bakterije koji se nalaze u vodi, za bolji okus mozemo filtrirati vodu.

Kada covjek bez pomocnih sredstava uspije upaliti vatru samo sa onim sto priroda daje to u njemu stvara uvjerenje da je sposoban za sve, da se sa svim moze nositi.
Postoje vatre koje ne daju plamen, koje daju vrlo malo dima (puno malih grancica bez velikih komada-dim je produkt nepotpunog iskoristavanja materijala za potpalu puno malih grancicase potpuno iskoriste, pri tome daju malo dima,i vrlo veliku toplinu)


Za vatru nam treba iskra (kamen o kamen, kamen o metal, drvo o drvo/trenje, )
materijal za potpalu (slama, suha mahovina,
male grane za rasplinjavanje vatre ili zarezi dobro vecu granu puno zareza i korisno je ako imas sibice da ih sve ne potrosis vec samo 1 po vatri/danu...
gorivo tj. velike grane ( lomimo izmedju drveca, na kamenu, pregore na 1 djelu pa ih slomimo, zarezemo s 1 strane a sa 2 lupimo po kamenu, itd)

savjet
sibicu prerezi popola ustedjet ces ih, znaci sa 1 sibicom 2 vatre, fire sticks zarezi dobro vecu granu puno zareza i drzi na suhom mjestu, korisno je ako imas sibice da ih sve ne potrosis vec samo 1 po vatri/danu... takodjer za 1 vatru bi mogla biti potrebna i 3-4 fire sticka njih koristimo kada nemamo materjala za paljenje osim sibica, kada ne zelimo trositi vrijeme, nemamo malih grancica itd, fire stick na tnaje djelove i vatra se prenese na velike komade.

uvijek oko vatre ocisti krug u sirinu metar 2, ocisti do zemlje , da se vatra nema za sto primiti, ako joj dojadi sluziti ti.
Napravi zaklon za drva da ostanu suha po kisi i snjegu, naravno nekom od metoda ces ih skratiti na velicinu koja ti odgovara... i spremiti.
Vatra za toplinu; nadjemo mjesto u zavjetrini gdje nam nesto stiti ledja i odmah do toga jos jedna prepreka palo stablo jos 1 stjena, natrpamo zemlje i uz tu prepreku zapalimo vatru, dakle "|v /|" gdje je |-prepreka, v-vatra, /-mi, |-prepreka.
ako nam se neda rezat, lomit gorivo na duzinu koja nam treba mozemo komad postepeno gurati u vatru.

nacini slaganja drveta za vatru.
piramida sa slojevima;popunjeno 1dio idu u 1 smjeru 2 dio preko njega tako napraviti 4-5 slojeva na vrhu tanje grane u piramidu i njih zapalimo, toplina se salje prema dolje, gori cijelu noc, ne treba paznju.
suplji stil; nepopunjeno, 1 na 2 kao da gradimo suplju zgradu 3-4 sloja na taj nacin i na njih 2 sloja popunjeno potpuno, palimo kao i predhodni piramida na vrhu.
piramida; bez slojeva omah na pocetku gradimo piramidu zapalimo je izutra i izgara prema van.


Danas je lako zapaliti vatru uz pomoć Å¡ibica, upaljača i drugih naprava - ali ako ostanemo bez njih (izgubili smo, pokvasili…)?!? Ne dajte se obeshrabriti jer postoje mnogi drugi načini za dobijanje vatre. Pomenućemo neka od njih.
Stakleno sočivo kroz koje propuÅ¡tamo sunčeve zrake može upaliti vatru. Možemo koristiti sočivo dvogleda, foto aparata, baterijske lampe, naočara, lupe, dno neke providne staklene boce… Fokusiranjem stvaramo žižu (najmanju tačku) koja treba da padne na zapaljivi materijal (trud, mahovina, suva trava, liÅ¡će, slama…).
Za dobijanje varnice možemo upotrebiti kresivo. Kao kresivo može da nam posluži komad čelika (nož) i kremena (belutak ili sličan kamen). Jednostavnim udaranjem, kresanjem jednog o drugi dobijaju se varnice koje se usmere na zapaljivi materijal. To mora biti neÅ¡to Å¡to se lako pali, a nabolji su opet trud, osuÅ¡ena mahovina ili suva sitna trava. Čim se primeti dim znači da je doÅ¡lo do paljenja pa odmah treba uz pomoć suvog iverja, slame, Å¡uÅ¡nja i drugog lako zapaljivog materijala, vatru postepeno pojačavati.
Vatru možemo upaliti i na "indijanski" način, uz pomoć dva parčeta drveta. Treba nam tvrd Å¡tap (hrast, orah, jasen, bukva), meka baza (drvena ploča od bora, lipe, kestena,vrbe) i zapaljivi materijal (trud, mahovina…). Å tap možemo okretati ručno, ali je joÅ¡ bolje ako napravimo mali luk za okretanje. Å tap pritisnemo na meku drvenu ploču, na mestu dodira postavimo trud i okrećemo Å¡tap. Usled okretanja Å¡tapa dolazi do trenja, razvija se toplota, drvo se zažari i upali postavljeni trud.

Kako se dobija trud? On se dobija od gljiva koje rastu na stablima bukve, hrasta, duda, Å¡ljive… Najbolji trud se dobija kada se zrela gljiva kuva u vodi u koju se stavi pepeo. Posle dužeg iskuvavanja gljiva se osuÅ¡i i dobro istuče. Tako dobiveni trud je mek kao pamuk i veoma lako se pali. Ako nema mogućnosti da se gljiva kuva, onda je treba Å¡to bolje osuÅ¡iti i istući. Umesto truda nam može poslužiti i dobro osuÅ¡ena mahovina.


Potpala i loženje vatre
Prvo jedan savet: sa sobom uvek nosite Å¡ibice ili upaljač, ali ih i na vreme obezbedite od vlage ili mogućnosti da se pokvase (pad u vodu, kiÅ¡a…). Å ibice se čuvaju npr. u plastičnoj kutiji za film. Može poslužiti i bilo koji drugi nepromočivi omot, pa čak i obična najlon kesa dobro (hermetički) zatvorena. Takođe, u to nepromočivo pakovane stavite i neÅ¡to od materijala za potpalu vatre (papir se ne preporučuje).

Pored pomenutog truda, evo šta još možemo koristiti za potpalu:

* suve grančice jele, bora ili ariÅ¡a (smolasto drvo koje se vrlo lako pali). Dovoljno je poneti par Å¡tapića dužine desetak cm.
* plastično staklo tj. "plestik glas", od koga se naprave pločice dužine 10cm i Å¡irine 3cm. Ove pločice se baÅ¡ lako ne pale, ali zato dugo bezdimno gore (oko 5min) i ne može ih ugasiti vetar ili slaba kiÅ¡a.
* unutraÅ¡nja guma (od bicikla ili automobila). Takođe se naprave trake sličnih dimenzija kao pomenute pločice. Kad se upale gore dugo, a plamen je otporan na vetar i kiÅ¡u. Možete ih baciti i u sneg - i dalje će goreti bez ikakvih problema. Čak i ako se pokvase nije problem upaliti ih Å¡ibicom ili upaljačem.

Upaljenu gumenu traku ili plastičnu pločicu bacite na svežanj spremljenih drva, i upalićete logorsku vatru i po vetru, i po kiÅ¡i, i po snegu…

Za potpalu joÅ¡ možete koristiti liÅ¡ajeve, suve vlati trave, napuÅ¡tena ptičja gnezda, suvu balegu, brezovu kora, smola, vuneni konac… Za loženje vatre koristimo cepano drvo jer bolje gori od celih oblica sa korom. Korenje drveta daje jaku toplotu. Ne upotrebljavajte grane koje su ležale ispod opalog liÅ¡ća jer su one već trule i loÅ¡e gore. Suvo drvo i suve grane, naravno, najbolje gore. Drva koja lako gore su: javor, breza, hrast, grab, crvena bukva, zimzelen i beli glog. Da plamen ne bi bio veliki i da ne biste često ložili vatru, najbolje je u nju stavljati debele balvane ili panjeve.

PRIPREMANJE HRANE

Kada smo uspeÅ¡no založili vatru i napravili ognjiÅ¡te, možemo i da spremimo neÅ¡to za hranu. Spremanje hrane u prirodi najčeÅ¡će zahteva improvizaciju kao i izuzetno dobro poznavanje jestivih vrsta: kako biljaka tako i životinja.! Zato je ova oblast sama po sebi previÅ¡e obimna i prelazi namenu ovog priručnika, ali ću ovde dati neke opÅ¡te napomene kao i neke korisne savete koji vam mogu pomoći u slučaju nužde.

Od oko 300 000 vrsta divljih biljaka, viÅ¡e od polovine se može jesti. Količine divljih biljaka i životinja koje se mogu naći, kako po vremenu tako i po vrstama, veoma su različite. Otuda potreba da se često spremaju jela kombinovana od nekoliko različitih vrsta. Za kulinarske potrebe uzimaju se iste količine divljih jestivih biljaka kao i kada se jelo sprema od gajenih vrtnih biljaka.

Veoma je značajno da su divlje povrćne biljke i salate čak i bogatije u vitaminima nego kultivisane biljke. PoÅ¡to bilje tokom starenja postaje sve bogatije celulozom (otuda i manje svarljivo) i sve viÅ¡e gorko, za ishranu treba upotrebljavati prvenstveno mlade biljke. Najsočnije i najjestivije je mlado bilje u proleće, ili novi izbojci koji izbijaju u jesen. U leto mlado bilje treba tražiti po vlažnim i senovitim mestima. Gorčina se donekle uklanja tako Å¡to se tokom kuvanja odbacuje prva voda. Neke biljke mogu da se jedu i sirove (salate, voće), čime se obezbeđuje viÅ¡e vitamina i minerala. Međutim bilje je po pravilu mekÅ¡e, svarljivije i ukusnije kada se kuva.

Vreme kuvanja zavisi od toga da li je upotrebljeno samo mlado liÅ¡će, odnosno biljke, ili isto to u poodmakloj vegitaciji. U drugom slučaju kuvanje je neÅ¡to duže i probom treba ustanoviti da li je zavrÅ¡eno. Kuvanje povrća obično traje oko 15-30min. Kada se kuva povrće prva voda se obično odbacuje. Kada je bilje gorko, odbacuju se i dve vode. Imajte na umu da je meso divljih životinja tvrđe od mesa domaćih životinja.

Najjednostavnija jela koja može svako spremiti su razne supe, čorbe, salate… Za to su vam potrebni listovi jestivih biljaka ili njihove bobice (kopriva, paprat, Å¡ipak, kupina…). Naberete, iseckate, stavite u vrelu vodu i skuvate. Po potrebi dodajte neku začinsku biljku ili malo soli.

Å ta sve možete jesti u prirodi? Zaista puno toga, a evo Å¡ta se najčeÅ¡će koristi: jestive biljke, pečurke, potočni rakovi, puževi, žabe, ribe, Å¡koljke, zmije, guÅ¡teri, kornjače, skakavci, ptice, ptičja jaja, sve vrste divljači… U krajnjoj nuždi možete koristiti mravlja jaja a takođe i crve koje nađete pod korom drveta. U mnogim zemljama (naročito na Dalekom istoku) se mnoge od ovih stvari rado jedu i smatraju za specijalitete. Vrlo se jednostavno spremaju: operete ih od mehaničkih nečistoća (zemlje…), lepo ocedite od vode, i pržite u ulju ili masti. Skakavci se spremaju na isti način.

Zbog izuzetnog značaja i zbog mogućnosti jednostavne i lake pripreme, daću i par uputstava za spremanje čaja i hleba.


Priprema čaja
Za pripremanje čaja za jednu osobu potrebno je oko 50g sveže (zelene) ili 5-10g suÅ¡ene čajne sirovine i 0,5l vode. Sveža čajna sirovina se stavi u vodu koja vri (ključa), sud se poklopi i skine sa vatre, pa ostavi da stoji 5-10min i na kraju procedi.

SasuÅ¡ena čajna sirovina se stavi u ključalu vodu, kuva oko 5min i tek onda skine sa vatre i procedi. Å ipak i drugi voćni plodovi se kuvaju do 10min (malo duže). Čaj od Å¡ipka će vam biti bogatiji vitaminom C ako se posle kuvanja ostavi da stoji joÅ¡ 30-60min pa tek onda ocedi.

Čaj se zaslađuje Å¡ećerom, marmeladom, voćnim sirupom, saharinom itd. Ako toga nemate pri ruci jako je korisno piti i gorak čaj.

Koje su to čajne sirovine tj. čajne biljke? Spisak je sledeći: kleka, žuta zečja soca, kupina, Å¡umska jagoda, gusja trava, petrovac, divlje ruže, jaglika, matičnjak, vranilova trava, majčina duÅ¡ica, nana, močvarni kaćun.


Vitaminski napici
U prirodi su nam baÅ¡ zbog oskudne ishrane ovakvi napici viÅ¡e nego potrebni. Pripremaju se od čajnih sirovina, u vidu čajeva.

Kad se čaj pusti da odstoji pre ceđenja, sadržaće viÅ¡e vitamina C. Ne preporučuje se ipak da stoji duže od jednog sata, jer se posle tog vremena usled razgrađivanja smanjuje sadržaj vitamina. Imajte u vidu da neke čajne sirovine pri dužem stajanju daju veoma jake i gorke čajeve, pa nisu za pripremu vitaminskih napitaka.

Veoma bogati i dobri vitaminski napici se spremaju od iglica četinara. Iglice mladih izdanaka treba otkinuti sa grančica i staviti u ključalu vodu na 2-3min da bi se skinuli voÅ¡tani sloj i smolaste materije. Zatim se izvade, isitne i stave u sud sa tri puta većom količinom hladne vode. Ostave da stoje 1-2 časa i onda ocede (kroz gazu i sl.). Napitak se zasladi. Jedna čaÅ¡a ovog napitka obezbeđuje dnevnu potrebu za vitaminom C. Napitak se u dobro poklopljenom i tamnom sudu može čuvati do 2 dana.

Može se napraviti i koncentrat vitaminskog napitka: tu jednoj istoj vodi ekstrahuju se tri partije iglica, ekstrat stavi u sud sa užim otvorom (manji pristup kiseonika) i zagrevanjem upari do konzistencije sirupa, pa se ohladi. Da bi se izbistrio, ohlađenom koncentratu treba dodati belance (1 komad na 3-4l ekstrata), dobro ga izmeÅ¡ati, zagrejati da se belance zgruÅ¡a, a zatim ostaviti da spadne talog. Bistru tečnost odliti i procediti kroz platno. Bistar koncentrat se onda upari u sudu sa uskim otvorom do konzistencije guÅ¡ćeg sirupa. Ovako pripremljen koncentrat se može čuvati i do godinu dana u tamnoj i dobro zatvorenoj posudi. Dovoljno je uzeti jednu kafenu kaÅ¡ičicu dnevno da bi se obezbedile dnevne potrebe za vitaminom C. Ovakvi koncentrati prave se od ekstrata dobijenog 24-časovnim stajanjem u zakiseljenoj vodi liÅ¡ća lipe, breze, lucerke i sl.


Pripremanje hleba
Svi znamo da se hleba sprema od pÅ¡eničnog braÅ¡na, ali ukoliko nemamo dovoljne količine može se upotrebiti raženo, ječmeno i kukuruzno braÅ¡no, krompir, žir, divlje kruÅ¡ke, mekinje, zlatan i druge hlebne sirovine. Uobičajeno je da se pÅ¡eničnom braÅ¡nu dodaje oko 10% ovih sirovina, a u slučaju oskudice i viÅ¡e.

Pogaču možete spremiti na sledeći način: u prosejano braÅ¡no se doda posoljena voda i zamesi testo. Srazmera meÅ¡anja je u odnosu 100:60, zavisno od vrste i kvaliteta braÅ¡na. Pri meÅ¡anju treba dodati malo kvasca, ako ga ima. UmeÅ¡eno testo stoji 15-30 minuta, pa se pogača izvadi, ostavi da stoji oko 15min i potom opet peče joÅ¡ 45-50min.

Za pečenje hleba u prirodi koriste se poljske hlebne peći koje se izrađuju od kolja, gline, zemlje i cigle ali one se ovde neće razmatrati. Međutim, ma kako smeÅ¡no zvučalo, hleb možete ispeći i bez pećnice. Daću vam nekoliko primera, pa iskoristite onaj koji vam najviÅ¡e odgovara.

Prvi problem sa kojim se možete susresti je: gde zamesiti braÅ¡no ako nemate odgovarajuću posudu?! Možda ste zaboravili da u rancu imate čist peÅ¡kir? Na peÅ¡kir treba sipati gomilu braÅ¡na u obliku kupe, napraviti u njoj udubljenje i tamo sipati so i vodu. Polagano zamesite testo. Od testa napravite tanke dugačke vekne, obavijte ih spiralno oko Å¡tapova sa kojih ste skinuli koru. Å tapove pobodite oko pripremljenog žara, povremeno okrećite i sačekajte da se testo ispeče.

Hleb može da se ispeče i na ravnom kamenu. U tom slučaju imajte na umu da vekna mora biti spljoÅ¡tena. Važno je i da kamen bude Å¡to tanji. Testo možete oblikovati i u vidu pogačica. Sirove pogačice se nanižu na pogodan Å¡tap i onda peku.


Praktični saveti
Kako brzo razlučiti jestivo od nejestivog bilja?! Ako biljka luči mlečastu tečnost (izuzetak su koprive i maslačak) i nagriza kožu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko "skupljaju usta" - nisu za jelo. Možete jesti bilje koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno.

Kada želite neÅ¡to da ispečete (meso, ribu i sl), uvijte hranu u alu-foliju i pecite u vrelom pepelu ili žaru. Tako ćete ribu ispeći za 15min (po 7-8min sa svake strane) a meso za oko 40min. Ako nemate nikakvu posudu, poslužite se alu-folijom i napravite sud kakav želite.

Ribu (pile, zec i sl) obavijte mokrom glinom i stavite u žar. Posle pola sata ispečena glina se raspukne i jelo je gotovo. Najveći deo krljuÅ¡ti ili perja ostaje u glini. Meso može da se obavije slojem vlažnog papira (ne novinskog) i pokrije sa puno žara tako da do njega ne dopire vazduh. Posle kraćeg vremena pečenje je gotovo.

Sve Å¡to pečete pecite na žaru, nikako na vatri. Na pripremljenim Å¡tapovima možete nanizati kobasicu, slaninu, papriku, luk, i peći. Na poveći ražanj možete (takođe na žaru) peći i kokoÅ¡ku, zeca, ribu, pticu… Na samom žaru jako lepo možete ispeći krompir ili mlade klipove kukuruza.

Izdubljena polovina krompira može da posluži kao posuda za kuvanje jaja. Kora od hleba na jako zagrejanom kamenu može da posluži kao tiganj za pečenje jaja na oko.


Čuvanje hrane
Da bi se hrana mogla koristiti duže vremena, treba je nekako sačuvati. To se najčeÅ¡će i najjednostavnije postiže različitim načinima suÅ¡enja.

Biljke se čuvaju suÅ¡enjem na vazduhu (promaji). Sunce Å¡tetni, ali i to je bolje nego nikako. Pečurke se prvenstveno suÅ¡e na suncu. Mogu se suÅ¡iti na vazduhu, kao i u suÅ¡nicama. Tada se izlažu samo toplom vazduhu a ne i dimu. OsuÅ¡ene pečurke se stavljaju u korpe, sanduke i vreće, i čuvaju na provetrenom i suvom mestu.

Meso se najprostije čuva suÅ¡enjem na vazduhu. Karakteristično je to da se meso onda mora očistiti od kosti, iseći na tanke listove debljine do 2cm, posoliti sa obe strane i obesiti na dobro provetravanom mestu. Ovako osuÅ¡eno meso može da se čuva kraće vreme. Meso se sigurnije i trajnije konzerviÅ¡e dimljenjem u puÅ¡nicama, uz prethodno salamurenje (čuvanjem u slanoj vodi).


Riba se takođe suÅ¡i na vazduhu (kratkoročno) ili na dimu (dugoročno reÅ¡enje). Ako se suÅ¡i na vazduhu (kao i meso), onda to traje skoro 5 puta duže nego ako se suÅ¡i dimljenjem. Ako se suÅ¡i na vazduhu to traje i do 15 dana, a dimljenje ribe je gotovo posle 2-3 dana.

Namirnice u prirodi možete sačuvati i ako ih dobro zatvorite u najlon kesi. Tako ne miriÅ¡u i zaÅ¡tićene su od raznih insekata. Istu tu kesu (ne sme da propuÅ¡ta vodu) možete staviti u potok i sačuvati namirnice par dana, a pri tome ih čak i ohladiti.

Možete iskopati rupu u zemlji (bolji je efekat ako je joÅ¡ obložite pločastim kamenom) koju ćete poklopiti grančicama i liÅ¡ćem - tako ćete dobiti frižider.

Vodite računa da vam je hrana dobro zatvorena (tegle, flaÅ¡e, kutije), da ne odaje mirise. Otpatke bacajte dalje od logora, na jednom mestu. Najbolje je da iskopate rupu i da je kasnije zatrpate. Nerazgradive materijale (staklo, gumu, plastiku, najlon...) ne bacajte u prirodu i ne ostavljajte ih za sobom!

Zmije pogotovu lako osete mlečne proizvode (mleko, sir, jaja) i opsedaće vas neplanirano. Zato vodite računa ne samo kako čuvate hranu već i gde bacate ostatke.


Kako ohladiti?
Ko ne bi poželeo da u vrelom danu negde u prirodi ohladi vodu, lubenicu ili neÅ¡to slično? Evo kako ćete napraviti najjednostavniji prirodni frižider: iskopajte rupu u zemlji (efekat je veći ako je joÅ¡ obložite pločastim kamenom) i poklopite je grančicama i liÅ¡ćem, kao Å¡to je prikazano na slici.

JoÅ¡ jedan zanimljiv način: iskopajte rupu u zemlji i tu stavite ono Å¡to želite da ohladite. Potom rupu prekrijte zemljom u sloju debljine 20-30cm, ali ne pravite krtičnjak nego natrpani sloj poravnajte sa terenom. Iznad zakopane, recimo lubenice, naložite vatru. Ne treba da bude jaka, već samo da tiho tinja. Za sat-dva razgrnite vatru i iskopajte vaÅ¡u lubenicu. Poznavaoci fizike znaće da objasne zaÅ¡to se lubenica tako lepo ohladila…

Kao prirodni hladnjak vam mogu poslužiti hladni potoci ili bunari, ali sa napomenom da ono što hladite nikada ne može biti hladnije od temperature vode u koju potapate namirnice.

Vrijeme

evo nekoliko proverenih i praktičnih metoda po kojima možete da saznate kakvo vas vreme očekuje u narednih nekoliko sati ili dana…

Kada je vedro a Mesec oko sebe ima senku (obruč) sutra će duvati vetar. Žuto-crveni zalazak sunca sa horizontom na kome se naziru niski oblaci bez oblika i forme takođe predskazuje loÅ¡ sutraÅ¡nji dan. LoÅ¡e vreme predskazuje i treperenje zvezda, dalek vidik, prenoÅ¡enje odjeka, komeÅ¡anje raznih vrsta oblaka, podizanje magle na planinama, izostajanje jutarnje rose, zapadni i južni vetrovi. Ako vam vetar duva, recimo sa istoka a na istoku se nalaze niski sivi oblaci (nimbostratusi) ili se nebom valjaju neki crni i mrki oblaci (kumulonimbusi) budite uvereni da će uskoro biti kiÅ¡e i nepogode.

Posmatrajte životinje... Visoka divljač (jelen, srndać…) ranije (pre mraka) izlazi na paÅ¡u ako će uskoro nepogoda. Hrane se brzo, vrlo su nervozni, stalno osluÅ¡kuju, podižu glavu i gledaju da se Å¡to pre sklone. Na sat-dva pre pljuska, ptice lete veoma nisko loveći tako bubice koje je pritisak vazduha naterao da budu bliže zemlji. Ako se pak na visini vidi neka ptica, onda je njen let veoma brz, uplaÅ¡en i sa znacima očigledne žurbe da nađe skloniÅ¡te.

Pogledajte i malo oko sebe. Ako primetite dim iz dimnjaka ili vatru - posmatrajte. Predznak loÅ¡eg vremena je rasipanje dima odmah po izlasku iz dimnjaka ili sa ognjiÅ¡ta. Kada se dim lepo, pravolinijski izdiže uvis, budite uvereni da narednih 24 časa neće padati kiÅ¡a. Sitni, lepo formirani oblaci koji su vrlo visoko (cirusi i cirostratusi) sigurni su predznak lepog vremena. Oblaci "prognozeri" mogu biti i neÅ¡to veći (cirokumulusi), ali su obavezno svetli ili kao sneg beli.

Za one koji imaju mogućnosti ili uslova, pomenuću i kako se pomoću barometra može jako sigurno predvideti stabilnost vremena. Ravnomerno lagano povećanje pritiska tokom čitavog dana obećava duži period lepog vremena. Povećanje za 4-6 mm tokom 6 sati označava kratko prolepÅ¡anje. Brzo opadanje pritiska znači pogorÅ¡avanje vremena. Lagano opadanje tokom 24 časa prouzrokovano je povećanim zagrevanjem vazduha i ne znači pogorÅ¡avanje vremena. Ponavljanje pada i povećanja pritiska, pokazuje nestabilno vreme.

ORIJENTACIJA U PRIRODI

U prirodi se vrlo lako zaluta, naročito ako su nepovoljne vremenske prilike: magla, kiÅ¡a, mrak… Nemojte misliti da se to deÅ¡ava samo početnicima ili neiskusnima - i vrlo iskusnim poznavaocima se deÅ¡ava da se izgube, ali to nije niÅ¡ta straÅ¡no ako znate kako da se orijentiÅ¡ete. Zato ćemo sada neÅ¡to naučiti o orijentaciji i to na viÅ¡e primera, pa će svako koristiti metod koji mu je najlakÅ¡i ili koji je moguć u datim okolnostima.

Planine su omiljena odrediÅ¡ta ljubitelja prirode. Brda su često obrasla Å¡umom pa vam je vidokrug obično prilično smanjen. Pronaći pravi put zna biti priličan izazov ali je moguće ukoliko vladate sobom i ostanete prisebni… u suprotnom, hvata vas panika i pravite greÅ¡ke. Prvi savet je: ostanite koncentrisani i pokuÅ¡ajte da otkrijete gde ste. Jedna od najjednostavnijih metoda je da se popnete na vrh brda ili na najviÅ¡e drvo i osmotrite okolinu. Zapazite neku dominantnu tačku koja će vam biti orijentir izvesno vreme (usamljeno drvo, neka stena, proplanak, kuća, električni stub…) - bilo Å¡ta ka čemu ćete ići i Å¡to nećete ispuÅ¡tati iz vida dok se približavate. Važno je da idete Å¡to viÅ¡e pravolinijski. Pravac se održava izabiranjem orijentira. Na taj način ćete sigurno negde izaći, pre ili kasnije. Stari iskusni planinci kažu: čak i loÅ¡e izabrani pravac je bolji nego nikakav. Å ala je ali i istina.

Kada odredimo pravac u kojem se treba kretati, dalje nam mogu pomoći oblaci. Naime, smer kretanja oblaka može da ostane nepromenjen i viÅ¡e časova pa kao pravac kretanja možemo uzeti baÅ¡ pravac kretanja oblaka, suprotan pravac ili pak poprečno (levo ili desno) u odnosu na smer kretanja oblaka. Posebno dobro može da posluži u Å¡umi ili Å¡ikari, kada je teÅ¡ko naći pogodan orijentir. Oblaci ako se vide, mogu da pomognu i noću.

Ukoliko se krećete planinskim stazama, ona su najčeÅ¡će obeležena jer ih planinari često koriste. Označavaju se crvenim prstenom sa belim krugom u srediÅ¡tu. Postavljaju se duž puteva po stablima, kamenim blokovima i stenama a ispisuju se obično uljanim bojama. Staze se mogu označavati i belim ili crvenim strelicama i brojevima koja znače potrebno vreme da se, hodajući, taj put prođe. Ukoliko naletite na ove oznake samo ih pratite i sigurno ćete izaći na neki veći put ili, joÅ¡ bolje, stići do nekog planinarskog doma.

Međutim, ukoliko ipak znate odakle ste poÅ¡li i kuda treba da stignete onda ćete se vrlo lako orijentisati određujući strane sveta. Ostaje problem kako ih odrediti ukoliko nemate kompas?!


Određivanje strane sveta pomoću sunca i časovnika
Časovnik položite na dlan ruke, držite ga vodoravno i okrećite tako da malu kazaljku upravite prema suncu. LakÅ¡e je okretati sat ako posmatrate sunce na staklu sata, a okretati treba sve dotle dok se pravac sunca ne poklopi sa malom kazaljkom. Potom prepolovite ugao između male kazaljke i broja 12 na časovniku i dobićete - jug. U tom smeru se odabere pogodan orijentir prema kome se treba kretati. Sever je u produžetku zamiÅ¡ljenog pravca koji spaja časovnik i i izabrani orijentir prema jugu. Ako ostanemo okrenuti prema jugu, desno nam je zapad, a levo - istok.



Geografska orijentacija pomoću sunca, sata i senke
Da bi ste na ovaj način odredili strane sveta, ručni ili džepni časovnik stavite vodoravno (na dlan, panj, zemlju…) i u centar vertikalno postavite olovku, drvce Å¡ibice, slamku… Predmet će bacati voju senku u smeru suprotnom od sunca. Kada ste to uradili, časovnik valja okretati sve dok senka ne pokrije malu kazaljku časovnika. Potom ugao između pravca male kazaljke (to je sada pravac senke) i brojke 12 prepolovite zamiÅ¡ljenom linijom i ona će u produžetku pokazivati pravac severa. Treba znati da će taj pravac pre podne biti desno od pravca kazaljke, a popodne će biti levo od njih.

orijentacija pomoću zvijezda

Pomoću zvijezda možemo se orijentirati za vedrih noći. Za ljetnih noći vidimo zvijezdu Sjevernjaču. Način kako je pronaći prikazan je na slici.

Pronađemo prvo sazvježđa Velika Kola i Mala Kola (Veliki Medvjed i Mali Medvjed). Zadnje dvije zvijezde u Velikim Kolima čine točke pravca kojeg (zamišljeno) produžimo, a njihovu udaljenost nanesemo 5 puta na taj pravac. Zvijezda koju smo dobili na taj način treba biti Sjevernjača. Sjevernjača se nalazi na ˝repu˝ Malih Kola. U praksi se Velika Kola dobro vide, dok se Mala Kola vide slabije, ali se Sjevernjača vidi dobro. Oko Sjevernjače nema zvijezda koje svijetle tim intezitetom. Ponekad će nam Velika Kola biti prenisko, pa ih nećemo moći vidjeti. Tada pokušamo pronaći sazvježđe Kasiopeje za provjeru točnosti određivanja Sjevernjače. Po zimi će nam Sjevernjača biti prenisko da bi je vidjeli. Tada ćemo koristiti sazvježđe Orion.

Kod Oriona princip je nešto drugačiji (kao što se vidi na slici). Zamislimo pravac kroz sredinu Oriona i spustimo ga prema dolje do horizonta s time da ne računamo uzvišenja. Točka u kojoj se spaja zamišljeni pravac s Oriona i horizont je otprilike smjer juga.
Napominjemo da se Sjevernjača bolje vidi ljeti, a Orion zimi.


orijentacija pomoću mjeseca

Kod orijentacije pomoću Mjeseca možemo se približno orijentirati. U principu se kod ove metode i dalje orijentiramo prema Suncu, odnosno koliko Sunce obasjava Mjesec. Tako nastaju mjesečeve mjene: prva i zadnja četvrt, pun mjesec (uštap) i mlađak.

Mlađak je u smjeru Sunca, pa nam on nije interesantan jer se možemo orijentirati pomoću Sunca. Pun mjesec je nasuprot Suncu. Tako ako znamo da je Sunce u 18 sati na zapadu, u to vrijeme je Mjesec na istoku. Kod punog Mjeseca možemo raditi kao i kod orijentacije pomoću Sunca i sata. Kod prve i zadnje četvrtine princip je nešto drugačiji. Tu je Mjesec za 90° zamaknut od Sunca. Tako je u ponoć kod prve četvrtine Mjesec za zapadu, a kod zadnje četvrtine na istoku.

bas fino, evo ja sam vecinu toga procitala, cak naisla na neke stvari koje do sada nisam naucila(kakvo ce vrijeme biti)

ali me iznenadilo ovo o pracenju ljudi....evo recimo ovaj pocetak:

Kada imas trag, drzi ga se ali povremeno stani i osluskuj.
Kada vidis trag a on ti sve to moze otkriti, pitaj se tko su? koji je stupanj njihove obuke, koliko ih je, kojeg su spola, kako su opremljeni? kakav ima je moral, znaju li da su praceni? sto bi mogao biti njihov cilj? smjer kretanja tj pravac u kojem idu i po njemu zakljuciti gdje idu.

to meni zvuci kao da vrijedi samo za ratno doba, jer ako ti se ja izgubim negdje i moram prezivjet....ja bi bila presretna da sretnem ljude i opce me ne bi bilo brige kakav je njihov moral i dal znaju da su praceni i tako to

Dakle Vatrice, survival ne uključuje samo kada se izgubiš u šumi nego i WTSHTF scenario, a onda su ti i ta znanja bitna.

WTSHTF scenario ??????a??? kaj je to??

najtoplije se nadam da mi takva vrsta znanja nece trebati, sasvim mi dovoljno i ovo "obicno prezivljavanje"

When the shit hits the fan, kad već hoćeš, dakle situacije raspada sustava, katastrofe, općeg s***. Sada me to sjetilo na odličnu knjigu te tematike "Smrt trave", John Christopher, 1956.

Tako je mario, inace cini mi se da je bas taj dio iz SAS-ovog prirucnika, koji svima preporucam, odlicne stvari su opisane od zaklona, 1 pomoci, jestivog bilja i mnoge druge stvari

joj kak je ovo dobro. samo zar bas mora ono bit na srpskom, kad to citam osjecam se kao da gledam "kako je poceo rat na mom otoku" ali je sve ostalo super.
P.S. sto je SAS.

gledala sam na tv i dalo mi ideju (ne sjecam se dal smo to imali)

nesto o prezivljavanju u zimskim uvjetima, o ozeblinama, kako ih sprijeciti, lijeciti, kretanje po snijegu (kaze tip sa tv...duzi koraci i oslanjanje na petu), pravljenja sklonista....to smo donekle prosli....ali ostalo je otvoreno pitanje ( MENI) kako procijeniti da se snijeg nece urusiti na nas?!
sto ako se urusi? nasin spasavanja u tom slucaju...ima puno zimskih tema koja misllim da nismo razradili

kaj zajebavaš da neznaš što je SAS ili fakat neznaš???

pa zakaj bi covjek to trebo znat?
meni nis cudno

bowhunter je napisao/la:kaj zajebavaš da neznaš što je SAS ili fakat neznaš???

a znas ti kaj je KV, ili SSGAR13?

Nema veze, ne zna li netko nešto, nije sramota pitati, ja sam se patio s mnogo ozbiljnijim stvarima od akronima.A od njih me najviše mučilo SWIMBO.

Ali da se vratimo na temu, vartica je dobro primjetila, nadam se da ima iskusnih alpinista/planinara/Inuita koga li već na forumu, koji bi mogli opširnije odgovoriti.

cini mi se zgodno da ovaj clanak stavim ovdje, mozda nekad nekome pomogne saznanje da snagom uma mozemo i nezamislivo, snaga uma je tako jaka da ju ne treba zanemarivati


copy:


Nizozemac Wim Hof jedini je čovjek koji se za najvećih hladnoća dobro osjeća u sandalama i kratkim hlačama. Zbog sposobnosti da izdrži veliku hladnoću bez ozeblina i hipotermije, od kojih bi normalan čovjek mogao i umrijeti, Hofa zovu i Ledeni čovjek. On je bosonog pretrčao maraton na snijegu te oborio Guinnessov rekord preplivavši 80 metara ispod leda na Sjevernom polu. Hof svojom sposobnošću zbunjuje liječnike, koji jedino objašnjenje ovog fenomena vide u njegovom mozgu.
Hof kaže da je svoju specijalnu sposobnost otkrio kad je kao 20-godišnjak vidio zaleđeno jezerce prilikom šetnje u parku i upitao se što bi se dogodilo da uđe u njega.
- Led me nevjerojatno privlačio, riješio sam se odjeće i zaronio. Bio sam unutra oko trideset sekundi i osjećaj kada sam izašao je bio nevjerojatan. Od toga dana činim to svakodnevno, kaže Hof.
Ken Kamler, liječnik koji je liječio mnoge neuspješne pokušaje uspona na Everest, bio je zabezeknut kada je saznao da se neki Nizozemac popeo opremljen samo parom kratkih hlača. Kamler je napokon upoznao Hofa tijekom njegovog obaranja još jednog Guinnessovog rekorda, kada je u New Yorku ostao sat vremena i 12 minuta do brade umočen u kockice leda.
Normalno, tijelo osobe izložene tako niskim temperaturama tokom dužeg perioda odlazi u tzv. modus preživljavanja i tjelesne se tekućine počinju smrzavati. Pojave se ozebline, a tijelo da bi spasilo vitalne organe, uzima krv iz ekstremiteta i šalje je u nutrinu. Ako se odmah nešto ne poduzme, šteta koja tako nastane na ekstremitetima je ireverzibilna. Druga opasnost je hipotermija, pothlađivanje. Kada tjelesna temperatura padne ispod 32 stupnja Celzija, tjelesne se funkcije gase i smrt nastupa u roku od par minuta. No, kada je Hof izronio iz vode, koža mu je još uvijek bila ružičasta.
- Ne miče se, ne stvara toplinu, nije odjeven i uronjen je u ledenu vodu. A voda prenosi toplinu 30 puta brže od zraka. Doslovce ispije život iz vas. A opet, unatoč tim negativnim faktorima, Wim Hof je bio miran i bilo mu je ugodno čitavo vrijeme provedeno u vodi, rekao je Kamler. Njegova je teorija da Hof ima sposobnost umom kontrolirati gubitak tjelesne temperature, ali kako točno, znanstvenicima je još uvijek misterija.
(Glas Istre)

Vatrice mislis kako procjeniti jeli snjeg spreman za lavinu ili kad radimo skloniste u snjegu ?

Ako se spustas niz duzu padinu napravis u snjegu kvadrat cilj je doci do tvrdog sloja i onda vrh kvadrata obujmis rukama i vuces dolje da vidis hoce li se otrgnuti/skliziti dolje ako stoji cvrsto onda se bez brige spustis, ako ga uspijes otrgnuti, mozda je bolje obadrati drugu rutu (malo blago bear grills-a tj tocna informacija ;o) gledao 5.4.2009 kad je bio u skotskim krajevima)

pa prvenstveno sam msilila na skoniste u snijegu, ono kad se kopa rupa u njemu....kak znamo da nas svod od snijega nece zatrpati....ako napravimo svod pretanak..onda se lako slomi i padne na nas, ako napravimo debji....kako znati da nas opet nece zatrpati...to otprilike ako sam dobro pojasnila

padinu napravis u snjegu kvadrat cilj je doci do tvrdog sloja i onda vrh kvadrata obujmis rukama i vuces dolje da vidis hoce li se otrgnuti/skliziti dolje ako stoji cvrsto onda se bez brige spustis, ako ga uspijes otrgnuti, mozda je bolje obadrati drugu rutu

ovo ne razumijem, ima li to veze sa ispobavanjem opasnosti od lavina ili sklonista?

To je za lavinu, da vidis kakva je povrsina niz koju se kreces.

Ne bih znao odgovorit, nisam nikad pravio u snjegu skloniste, tesko da kod nas bude takvog sloja snjega osim na velebitu.

ma nema veze dal kod nas bude tako, bilo gdje nas to moze snaci, nikad neznas, meni se to pitanje cini jako bitnim, ja bome nebi voljela da se mucim kopati tupu i onda da me zatrpa snijeg, kazu da je 15 cm dovoljno da se tesko iskobeljas, e sad meni se to cini malo, pa 15 cm iskopamo rukama...a mozda i imam krivi podatak

o snjegu bas i nisam previse razmisljo ali je glavno da imas vode(snjega) a za hladnocu ha nekako bi se snasel iako bi bilo dobro otvorit temu o prezivljavanju zimi.

kaj se Wim Hof-a tiče negdje sam pročital da je najgora smrt u hladnoj (ledenoj) vodi pa sad....

gladiator je napisao/la:

bowhunter je napisao/la:kaj zajebavaš da neznaš što je SAS ili fakat neznaš???

a znas ti kaj je KV, ili SSGAR13?

http://www.dokumentarci.com/ratovi/specijalne-postrojbe-britanski-sas-video_17b85c5ba.html