Ispiranje zlata

Ispiranjem zlata na rijeci Dravi i Muri bavili su se ljudi vjerojatno od pradavnih vremena. Prvi pisani dokumenti govore da se zlato ispiralo za grofova Zrinskih, koji su dobili Međimurje 1553. godine. U dokumentima iz 1722. godine piše: "Nalaže se rudarskom sudu i meštru Lovri Ivanu Grosshaupt-u da posveti svoje zanimanje rudnom blagu u Hrvatskoj, a naročito unapređivanju ispiranja zlata u rijekama".

Način ispiranja zlata na ovom području zasnovan je na stoljetnom iskustvu i prilagođen tipu zlatonosnog nanosa te materijalima, kojima je narod raspolagao.

Vjerojatno jedni od posljednjih ispirača zlata na Dravi su Drago i Mato Horvat iz Donjeg Vidovca u Međimurju. Vrlo rado su pokazali predstavnicima INA-Projekta cijeli postupak ispiranja zlata (1986. g.), kojeg su preuzeli od svojih očeva, a oni ga nasljedili od djedova i tako generacijama unazad.

Najpogodnije vrijeme za ovaj posao je poslije visokih vodostaja, a najpovoljnija mjesta za uzimanje materijala su riječni sprudovi i unutrašnje strane meandara. Isprani zlatonosni talozi su crvene boje zbog velike koncentracije granata. Talog se prvo testira u smislu njegove ekonomičnosti. Za tu svrhu služi drvena lopata "gledanjka" po rubu okovana limom. Gledanjkom se zagrabi šljunak i uroni u laganu riječnu struju. Voda ispere valutice i pijesak, a u naborima drveta ostaju samo sitne čestice teške frakcije. U njoj je sada vrlo lako opažati liske zlata kojih ako ima 20 i više područje se smatra ekonomski interesantno.

Eksploatacija se izvodi pomoću koso postavljene drvene daske (jagnjedovo drvo) kojoj je gornja površina grubo narezana i vrlo hrapava. Daska se postavi u vodu neposredno uz obalu, te se na nju nabacuje šljunak uz istovremeno zalijevanje vodom. Krupne valutice šljunka zajedno sa pijeskom kotrljaju se niz dasku, a na hrapavoj površini zaostaje samo mineralna frakcija veće specifične težine.

Za postupak izdvajanja zlata od ostalih minerala (amalgamiranje) potrebno je dobiti crni šlih tj. asocijaciju pretežno rudnih minerala. Kada se na dasci sakupi dosta teškog taloga, daska se zakrene i brezovom metlicom uz delijevanje vode talog istrese na vrbovu blago udubljenu dasku (daska ispirača). Pomoću nje u slaboj vodenoj struji ispirač vještim pokretima odstranjuje zaostale svijetle (lakše) minerale. Na kraju na dasci ostaje samo crni talog na kojemu se sada jasno razabiru zrnca zlata i time je proces ispiranja završen.

Ovim postupkom sa odabranog lokaliteta dobivenih INA-Projekt dao je na analizu RGN-fakultetu u Zagrebu. Utvrđeno je da koncentracija zlata iznosi 1142 mg/t sedimenta (L. Palinkaš 1986).

Prva i do sada jedina geološka ispitivanja zlata u starom dravskom nanosu na području Medimurja izvršena su 1955. godine kada su izbušene bušotine 10 do 20 m dubine koje su pokazale najčešće sadržaj od 2,5 do 24,4 mg zlata na 1 m3 pijeska. Medutim, pojedini proslojci pijeska bili su i bogatiji sa zlatom (100 - 150 mg zlata na 1 m').

Provedena mineraloška određivanja (B. Šćavničar 1955) su pokazala da se zlato javlja u vidu okruglih, izduženih ili nepravilnih listića i ljuskica hrapave i neravne površine. Veličine listića variraju od 0,3 do 0,8 mm, a ima i manjih sa 0,1 mm promjera pa do najfinije prašine.

Očito je da su dobiveni rezultati obeshrabrili geologe. Rezultat ispiranja zlata u rijeci Dravi iz 1986. godine daje sasvim drugu sliku. Zbog toga ima rezona da se provedu sistematska geološka ispitivanja na zlato aluvijalnog nanosa u Medimurju (ne samo recentnih sedimenata, nego i starih dravskih terasa).

Zanimljivo bi bilo okušati sreču

vidim da ziivu nitko ne spominje,da li niste upoznati ili....

u zavrsnoj fazi ili posljednjoj,u se sediment ulije ziva koja u sebe veze samo zlato. zatim se mjesavina zive i zlata stavi u krpicu i steze sve dok ne iscuri ziva i ostane koliko toliko kruta masa. potom se ta ista masa zagrijava dok ziva ne ispari.

ne treba napominjati koliko je takav postupak opasan za okolis ali i za zdravlje.

ne prodajem pamet videno na dokumentacima

Ne treba koristiti živu, pošto imamo amerikance koji su izmislili blue bowl spravu koja odvaja zlato od crnog pjeska i ostalog smeca savrseno..prikljucis na pipu i lagano pustis da se voda napuni do otvora koji se nalazi u sredini...pošto je zlato 19 puta teže od vode ono ostaje na dnu, a ostalo pada van..kad mislis da je gotovo iskljucis i pustis neka se osusi i bogat si

Jeli iko ikad isprao zlato

Ja sam gledal ko klinac kak se to radi, a ovaj grumen je od mojeg djeda...kolko teži neznam

Vjerojatno se ispiranjem zlata na našim rijekama ne može naći zlata više nego što košta kutija cigareta.

nisam znao za blue bowl spravu. di se moze kupit,isao bi malo za vikend na rijecinu pokrenuti zlatnu groznicu.

Imaš na ebyu kosta 80 dolara, koristi se kod kuce jer se mora prikljucit na pipu makar imam nest u glavi kako preslozit da možeš to furat sa sobom u prirodu...napravis si doma sluice box(koristi za pranje kamenja i hvatanje zlata(svih velicina))..pošaljem ti linkove u msg

nesto sam nacuo da su na ivanscici nasli zilu zlata mozda. nije jos sigurno.

na kojem dijelu Drave ispirete zlato? pretpostavljam u onom starom toku? ima li neko posebno mjesto ili po cijeloj duzini? pocelo me zanimati malo ovo, super tema

jel se netko obogatio? kako je biti bogat?

Nije!
Sve što preko dana isperu, navečer potroše na kurve i kocku.......i još se zaduže za grah i brašno....

i doktoru plaćaju liječenje sifilisa...
p.s. jesi doma večeras da pokupim "paket" (BT)?

Molim modelatore da osujete ovog dilera !

Trebao bih pogledati ali mislim da te količine zlata omogućuju komercijalni posao. Kad to rade specijalizirani strojevi nađe se tu dobra količina ali i devastirani krajolik pa zato bolje da sve ostane na pisanim svjedočanstvima i pričama.

Slučajno sam naletil na temu. BTW, za ispiranje zlata moraš imat dozvolu - koncesiju. Spada pod Zakon o rudarstvu.

Baš se spremam preko vikenda prekopati malo šumske potočiće

Redneck je napisao/la:Slučajno sam naletil na temu. BTW, za ispiranje zlata moraš imat dozvolu - koncesiju. Spada pod Zakon o rudarstvu.

U slučaju da ih uhvate lokalni se mogu pozvati na običajno pravo.

Po pitanju ispiranja zlata u Hrvatskoj, još prije par godina sam napisao zvanično pismo  Ministarstvu za rude i dobio sam odgovor da nije potrebna nikakva koncesija, da to spada više u turističku aktivnost, naravno ukoliko se radi o rekreativnom ispiranju.

U Hrvatskoj se dan danas na Dravi ispire zlato, svako može da ispire i da zaradi na tome. Blue bowl nije riješenje za to, to je riješenje za odrađivanje koncentrata, ne za ispiranje zlata na Dravi. Znači kad se napravi koncentrat, ako neko ne zna da to odradi sa posudama za ispiranje, onda može da to odradi sa blue bowl, iako ne preporučujem takav uređaj. Zar nije bolje znati odraditi vlastitim rukama i bez ikakvih baterija i struje?

Kad budem mogao postaviti linkove, postaviću.

Zlato je tu, vidljivo je. Sad on koristi neke metode koje bi se mogle i te kako poboljšati. Ali čovjek ispire i može napraviti grame.

Zlato se oduvijek ispiralo na Dravi, a za bivše države je čak bilo ideja o razvoju turizma na tom vidu zanimanja posjetitelja.
Po današnjim mjerilima zlata ima sasvim dovoljno za komercijalnu eksploataciju ali pogledajte malo mrtvu zemlju koja nakon toga ostaje.

Ne znam šta misliš pod "mrtva zemlja", je li to neka posljedica?

Zlato se iz Drave može vrlo lijepo i ekološki ispravno ispirati, od čega se dobije da se korito Drave može očistiti i s druge strane da se obrađeni šljunak može koristiti u građevinske svrhe.

Bezobzirnom obradom šljunka ili rude u rijeci, može doći do uništavanja određenih životinjskih i biljnih vrsta.

Nakon razbijanja kamenja i vađenja prstaca, također zaostane usitnjeni mineralni materijal koji se može koristiti u građevinske svrhe. Pa se opet prstaci ne vade komercijalno (barem ne legalno). Međutim, ne vidim zašto ne bi tradicionalno ispiranje ručnim alatima bilo veoma zanimljivo sa turističkog aspekta, a ne vidim ni zašto bi država sprječavala takvu aktivnost bilo kome tko to želi raditi, jer to zaista ne ostavlja nikakav ekološki otisak.

Zanimljivo je ispiranje u svrhe turizma, može se nuditi, samo naprijed. Nema mnogo ljudi koji su i u turizmu i da znaju nekoga ko ispire zlato. Tako ne mogu da povežu uslugu sa uslugom, ali je definitivno moguće i vrijedno.

Prije 4-5 godina sam pitao ministarstvo, rekli su da ne sprečavaju nikoga, to je turizam i rekreacija, svako može da radi. Nema sprečavanja.

Po pitanju koncesija za rudarenje u Hrvatskoj, može se računti sa €100,000 ulaganja i moguće je dobiti koncesije, naravno ne na rijekama direktno, ali se može dobiti na starim rijekama, koritima, gdje više ne prolazi voda.