Literatura o gljivama

Bez muke nema nauke, a bez dobre literature nema znanja.

Branje gljiva može završiti fatalno a može se prevoriti u lijep i zanimljiv hobi, a u slučaju nedostatka hrane može značiti i život.

Gljive su hrana koja ne bježi i koju ne treba loviti.

Gljive mogu zamijeniti meso i jaja po nutricionim svojstvima a koje svakodnevno koristimo u ishrani.

Ovo pišem prvenstveno zbog mlađih članova jer sam i sam bio klinac kada sam prije 20+ godina počeo brati gljive i pripremati ih u prirodi i doma.

Vrlo je važno imati dobru literaturu jer se bez nje ne mogu kvalitetno determinirati gljive, a ni to nije 100% pouzdana metoda jer se 100% može postići mikroskopskom pregledom pora i gljive, ali to ne ulazi u ovu problematiku.

Dakle toplo bih preporučio knjige od uvaženog prof. dr. sc. Romano Božac koji je redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Također bih preporučio knjige pok. Ivana Fochta akademika , prvi profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je nakon mirove preselio u Zagreb i počeo se baviti publicistikom iz oblasti gljivarstva.

Knjige možete sigurno naći u boljim knjižarama i vrijede svakog novca koje date za njih.

Najvažnije je prvo upoznati otrovne detaljno, da bi znali šta izjegavati, a ukoliko je teško razlikovati neke jestive od otrovnih primjeraka, tada se treba kloniti cijelog roda.

Što se tiče jestivih biljaka tu je bez premca pok. Ljubiša Grlić, čovjek koji je napisao knjigu "Samoniklo jestivo bilje".

Kad su u pitanju otrovne životinje i biljke tu je vrlo zanimljiva knjiga "Naše otrovne životinje i bilje" pok. autora Dr. Sc. Zvonimira Maretića.

Ovi ljudi od kojih većina nije živa su uložili veliki trud u svoja djela kako bi znanje prenijeli na buduće generacije i taj trud treba cijeniti.

Nažalost na nekim mjestima vidim da te knjige stoje godinama na istom mjestu jer za njih nema interesovanja.

Pogledajte po netu i knjižarama, nećete požaliti.

Što se tiče jestivih biljaka tu je bez premca pok. Ljubiša Grlić, čovjek koji je napisao knjigu "Samoniklo jestivo bilje"

Hvala na tom popisu.
Sa gljivama nisam, siguran,ali samoniklo bilje je čest dodatak na mom stolu,tkz. mišanca se nalazi u izobilju,a sad još malo pa šparoge ,knjigu imam i stvarno je odlično i poučno štivo,malo teška za nošenje ali se isplati ako se ne poznaju vrste bilja i njihova primjena.

rinos je napisao/la:ali samoniklo bilje je čest dodatak na mom stolu,tkz. mišanca se nalazi u izobilju,

uh, zavidim ti :-)

samo na lešo i ubaciš koje kuhano jaje pa začiniš, ili?

oprosti tek sad sam zapravo primjetio ovu temu..
kak i sam veliš nije top tema...

imam knjigu o samoniklom jestivom bilju...
i ima puno informacija o biljkama..
ali ima jedna mana ...
kniga je prvenstveno za ljude koji imaju več neko iskustvo..
jedna fotografija biljke nije dovoljna..
početnik ..čovjek koji po knjizi traži biljku se gubi...
na slici je biljka u cvatu..
sad dolazi proljeće ..
mlada biljka je izvrsna salata i izvor svih hranjivih sastojaka...
mi biljku nagazimo..a zapravo neznamo da je to ta biljka...
učenje bilja se provodi na biljki kroz njezin cijeli vijek ..
od nicanja , cvatnje i samog uvenuća....
mogao bi se raspisati na takve teme...
ali na terenu se najbolje uči...

Aries je napisao/la:

rinos je napisao/la:ali samoniklo bilje je čest dodatak na mom stolu,tkz. mišanca se nalazi u izobilju,

uh, zavidim ti :-)

samo na lešo i ubaciš koje kuhano jaje pa začiniš, ili?

Najčešće tako,ali imože i na tavu s kapulom,a onda ako si raspoložen,napraviš soparnik(soparnik se u pravilu radi s blitvom)

Moj prvi susret sa branjem gljiva je bio 1993. godine i jedan iskusni krivolovac i gljivar me je je savjetovao da će mi donjeti knjigu i da polako odem u šumu, proučavam knjigu i sam stječem znanje, kasnije sam tu knjigi dobio za poklon.
Radi se o knjizi Romana Božca: Gljive

( ovo krivolovac , znam da zvuči opako ali čovjek je samo obogaćivao stol svoje obitelji kroz kojeg zeca ili srnu ali i gljive )

Knjiga mi je bila odličan orijewntir, prvo sam naučio raspoznavati smrtno otrovne gljive ( što uopće nije teško ) te se zadržao na vrganjima, djedovima, krasnicama, lisičarkama, pečurkama i to mi je dosta.

Išao sam na izložbe gljiva u Zagrebu ali ni izložba ni knjige mi nemogu dovoljno predočiti ili objasniti neke nejasnoće do kojih dolazi kod pojedinih vrsta gljiva.
Kod knjige je to da su gljive slikane na jakoj svjetlosti a većina gljiva raste na relativno tamnom prostoru, u sjeni itd.

Na izložbi gljive uništi suhi zrak i stajanje.

Kod knjige "Samoniklo jestivo bilje" je isto problem nedostatak fotografija, i crteži su prisutni, fotografije su poprilično stare i to mi nije dovoljna informacija.

Ali i kod biljaka i gljiva samo treba krenuti i otvara ti se jedan cijeli svijet koji , mene osobno jako veseli.

Jela od šumskih gljiva su neusporedivo bolja od bukovača ili šampinjona a o čaju koji si sam nabrao ne trebam ni pričati, a posebno kada si skuhaš na vatrici dok si u prirodi!

a kako bi bilo da napravimo projekt - npr. jednom mjesečno se negdje sastanemo ciljano za skupljanje jestivog bilja i sve dokumentiramo... i usput testiramo delicije pa tko preživi - preživi!

Igor i ja krećemu uskoro sa jednom travarkom u pohode na Petrinjskom području, žena je spremna prenjeti znanje a mi smo željni znanja!

A ova ideja nije loša ali nešto slično mi i radimo, nalazimo se jednom mjesečno i treniramo tehnike , razmjenjujemo iskustva i družimo se!

Ali svaki takav prijedlog je dobrodošao, samo je žalosno da se od ovolikog broja , jako malo njih odazove, odnosno dođu na druženja!

nemoj tako - eto i mene ako me primate

da sam barem ja bliže..
da upoznam travarku...
takvi su ljudi pravo bogatstvo..

prava je stvar napraviti dobre fotografije..
ili neku vrstu herbarija...
tak da na susretima se može prezentirati.

Sve je u planu fotografirati!

I naravno zapisati!

I Vuk ,kaj te prka da te ne prešišamo u znanju?

Od gljiva sam s pocetka digao ruke, jer su mi iskusniji objasnili da mogu biti siguran jedino ako mi neko ko poznaje taj kraj pokaze na terenu. Kazu razlikuje se ista gljiva ako raste na juznoj strani u odnosu na onu koja raste na severnoj, razlikuje se ona koja raste u bukovoj sumi u odnosu na istu iz hrastove.
Ne bih voleo da pogresim kada je gljiva u pitanju.
A sto se foto herbarija tice ja imam nesto malo materijala koji sam nakupio prethodnih godina pa cu uskoro poceti da prezentujem vrstu po vrstu i svoje znanje o njima. Voleo bih da se i drugi ukljuce sa svojim materijalom i znanjem pa da razmenimo iskustva. Ovo bi trebalo da bude od koristi svima na forumu.

da o tome se i radi ..
da učimo jedni od drugih...
o flori naše regije može se uvijek nešto novo čuti i naučiti...
i nikad nitko neče sve znati...

ovo su vrganji!

i nema šanse da fulaš!

a te fore da odustaneš su iste kao i kod ribičkih,
nema šanse da ti ribič koji je protratio pola svog života loveći šarana, kaže kako se on lovi, jer je on izgubio godine na to!

prepoznaš zelenu i bijelu pupavku, muharu riješio si 90% svojih problema!

Svi moji postovi u kojima navodim određene knjige imaju funkciju pretraživača linkova. Ovaj forum isključivo indeksira linkove ka drugim sajtovima, tako da se nijedan fajl ne nalazi na istom serveru kao ovaj forum. U svim postovima unosim isključivo sadržaj tekstualnog tipa, pa stoga, kao i bilo koji drugi pretraživač, ovaj forum se ne bavi pitanjem sadržaja tuđih sajtova. Sva pitanja i nedoumice vezane za sadržaj tih sajtova postavljaju se direktno njima, jer ovaj forum niti s jednima od njih nema stalan kontakt i otvorenu suradnju.






Branko Vrhovec - Gljive u Hrvatskoj





Milenko Martić - Naše gljive (baš i nisu "naše" ali eto...lol)





Ivan Focht - Upoznajmo Svijet Gljiva



Branislav Uzelac - Skripta za sakupljače gljiva


Branislav Uzelac - Skripta o gljivama



uživajte!

zbog kršenja autorskih prava morao sam maknuti linkove!
Tigi

Berem gljive od kada znam za sebe i mogu iz iskustva reči da se znanje o gljivama može pokupiti jedino u gljivarejnu sa znalcem. Branje i konzumacija uz pomoč knjiga ja po meni JAKO OPASNO. Znam dosta slučajeva da je završilo trovanjem težim ili lakšim i potpuno se slažem sa SIVIM VUKOM knjiga može poslužiti ljudima kiji o gljivama več nešto znaju.
Ako več bereš sa knjigom neka nabrano OBAVEZNO pregleda gljivar prije pripreme jela.

zeleni je napisao/la:Berem gljive od kada znam za sebe i mogu iz iskustva reči da se znanje o gljivama može pokupiti jedino u gljivarejnu sa znalcem. Branje i konzumacija uz pomoč knjiga ja po meni JAKO OPASNO. Znam dosta slučajeva da je završilo trovanjem težim ili lakšim i potpuno se slažem sa SIVIM VUKOM knjiga može poslužiti ljudima kiji o gljivama več nešto znaju.
Ako več bereš sa knjigom neka nabrano OBAVEZNO pregleda gljivar prije pripreme jela.

To si u pravu što si napisao, ali je to malo preidealan put,i koliko ti znaš gljivara i koliko su česti u našem društvu?

Ja ne znam niti jednoga, niti sam ih ikada upoznao , niti znam da postoji neki u mojoj daljoj ili bližoj sredini.

Sve što znam naučio sam osobno, i to iz literature koju ne treba potcjenjivati ukoliko je kvalitetna.

Dok npr. ljekovito i jestivo bilje sam spoznao preko ljudi sa iskustvom jer narod ne zazire od bilja koliko od gljiva.

Svi mogu početi od vrganja, tu se ne možeš puno zeznuti, zna se da je samo 1 otrovna iz tog roda u skuhanom stanju i prilično je prepoznatljiva.

Dakle nemamo svi ekskluzivno pravo upoznati svijet gljiva preko iskusnih gljivara (što bi bilo iedealno, a da ne govorimo o preživljavanju u datom momentu kada smo prepušteni sami sebi) već se moramo nekada osloniti sami na sebe.

Od nečega se mora početi.

Ja sam dugo godina sam jeo gljive koje bih ubrao, da bih stekao povjerenje uže obitelji koja mi se kasnije pridužila u tom uživanju.

Otrovna zmija i otrovna gljiva su pesimistična opsesije našeg društva!

Na stranici
www.morchella.com.ba pokrenut je E- magazin u PDF formatu pod nazivom Fungimania.
Vrijedi pogledati.
Poz.

misko je napisao/la:Na stranici
www.morchella.com.ba pokrenut je E- magazin u PDF formatu pod nazivom Fungimania.
Vrijedi pogledati.
Poz.

Izuzetan sajt - izuzetan e-zin - hvala na informaciji!