vlastito voće i povrće

Pozdrav,
Ne znam dali ova tema postoji ali je dosta vas pisalo o uzgoju bilja u smislu dugoročnog preživljavanja. Znam da ovo nije poljoprivredni forum ali kao profesionalni voćar bih volio spomenuti neke činjenice.
Neki su pisali uzmeš sjemenke i odeš u šumu ili na nekakvu sigurnu lokaciju i tamo sadiš i živiš od toga.

U teoriji je to idealno čak i ako nije situacija dugoročnog preživljavanja, ali ako dođe npr do te potrebe usred zime ili ranog proljeća to je nemoguće.

Za takve stvari su porebni mjeseci (za povrće) i godine (za voće) u idealnim uvjetima. Pod idealnim uvjetima mislim na to da bi u prvu ruku samo meteorološke pojave trebale ići koliko toliko u našu korist.

Na primjer imamo povrće koje je taman niknulo i dođe mraz, voda je obavezna ali isključivo u području korijena (previše vlage na lišću uzrokuje stvaranje bolesti), previše sunca dovodi do sušenja i uvenuća biljke, postoje i štetnici i potreba za oprašivanjem bilja (što dovodi do potrebe za pčelama).

Sve to vuče na potrebu za plastenikom, protugradnim mrežama i mrežama za zasjenjenje za metorološke pojave. A za štetnike/nametnike zaštitna sredstva (po mogućnosti na biološkoj bazi). Gnojivo je još najlakše napraviti od biljnih ostataka.

Isto tako misli da je i potrebno konzervirati voće i povrće nakon berbe jer npr od ljeta do proljeća sigurno nećemo jesti svježi paradajz. Tako da je potrebno i znanje za proizvodnju npr. zimnica i kompota.

ovo je korisna knjiga sa osnovnim informacijama: https://www.scribd.com/doc/176197135/Sadnja-i-uzgoj-voca-i-povrca-pdf

Nadam se da sam koliko toliko pomogao i da će se neki od kolega uzgajivača nadovezati i po potrebi me ispraviti.

Volio bih da na tu temu neko od forumaša napiše i ponešto o uzgoju domaćih životinja.

ps nisam neki tekstopisac pa se unaprijed ispričavam na pogreškama i lošem pisanju.

Janko je napisao/la:Pozdrav,
Ne znam dali ova tema postoji ali je dosta vas pisalo o uzgoju bilja u smislu dugoročnog preživljavanja. Znam da ovo nije poljoprivredni forum ali kao profesionalni voćar bih volio spomenuti neke činjenice.
Neki su pisali uzmeš sjemenke i odeš u šumu ili na nekakvu sigurnu lokaciju i tamo sadiš i živiš od toga.
ovo je korisna knjiga sa osnovnim informacijama: https://www.scribd.com/doc/176197135/Sadnja-i-uzgoj-voca-i-povrca-pdf
Nadam se da sam koliko toliko pomogao i da će se neki od kolega uzgajivača nadovezati i po potrebi me ispraviti.

Može li neki drugi link na knjigu? Traži 8.99$.

a nisam skužio, ja kad sam skido pred nekih 6-7 godina bilo je besplatno.
sad pokušavam torrent napravit. javim ako proradi.

Poslah ti poruku!

meni je ovo šeranje fileova totalna amerika...

https://drive.google.com/file/d/0B3fhsHAAVzdcaVdLT01RSFozbzQ/view?usp=sharing

Janko je napisao/la:meni je ovo šeranje fileova totalna amerika...

https://drive.google.com/file/d/0B3fhsHAAVzdcaVdLT01RSFozbzQ/view?usp=sharing

onda se jako dobro snalaziš u inozemstvu puno hvala za share, siguran sam da će mi biti od velike pomoći s obzirom da se uskoro namjeravam malo više posvetiti sadnji

Janko,a kakva je situacija sa zemljom u šumi?Mislim,da li njena ph vrijednost odgovara uzgoju povrća?Te ima li koje lišće utjecaj i kakav na to isto tlo?

A na Ph zemlje baš najviše utječe vegetacija koja tamo raste. Znam da tamo gdje ima borova da je zemlja jako kisela. Ako je tvoja šuma možda bi ti bilo najlakše odnjet uzorak na analizu (na nekoliko mjesta uzmeš uzorak sa 30cm i 60cm dubine i sve zajedno od 30cm pomješaš i tako napraviš sa 60cm tako da imaš dva uzorka). Ph se teško mijenja tako da ako ga i ideš stavljat na određenu vrijednost on se nakon nekog vremena vraća na staro tako da je lakše odabrat drugu lokaciju za sadnju. Ja baš zbog toga držim borovnice u onim plavim Ikea vrećama jer njima treba jako kiselo tlo. Ako tlo ima povoljan Ph onda ga okolno lišće truljenjem povoljno gnoji.

Ja doma ne grabljam lišće po travnjaku nego u jesen samo prođem preko njega kosilicom tako da ga ona usitni, brže trune i gnoji zemlju. A i lakše je nego grabljat i sakupljat.

Ah!I mislio sam si. ;-) A što se tiče borova,jednom mi je prijatelj rekao da zbog iglica i smole nema krpelja u crnogoričnoj šumi.

Oho, to je dobro za znati!

Ja kao dijete sa sela znam da je to muka patnja čemer i znoj (inače ne bih ni išao na fakultet ), treba tu dosta toga da se potrefi, jedne godine jedno odlično rodi, dogodine omane ma koliko se trudio da se brineš. Naravno stiče se sigurnost sa ulaganjima kao što je @Janko spomenuo, plastenici, pesticidi, insekticidi, đubriva, protivgradna zaštita, mehanizacija. Ali to sve pada u vodu ako ste baš u toj famoznoj "survival situaciji". Elem,neobrađivanoj zemlji (ako baš se neko odluči da prvi put na nekom komadu zemlje zasije nešto) treba izvjesno vrijeme da se pripitomi i optimizira. Prve godine računajte na nemilosrdni korov sljedeće već na neke štetočine u vidu ušiju, miševa ili divljači. U svakom slučaju da sam osuđen na tako nešto sačuvao bih sjeme za bar još jednu ili više godina (ako se može) ili bih posijao na više različitih nevezanih parcela. Mada ako je već tako ja bih pokušao sa manje zahtjevnim a produktivnim kulturama, žita, kukuruz, kupus, krompir, repa, tikvice, z. salata, grah, tikve... Kulture kao što su lubenica, paradajz, krastavci, paprika.. iliti manje više sve što zavisi od dobrane količine vode i sunca bih zaboravio pogotovo ako nemam u blizini siguran izvor vode, plus one su jako osjetljive na mraz i sunce a pritom se i teško konzerviraju (osim ako ne znate kako napraviti ocat ili konzervanse). Nakon par godina tu će se i javiti problem nabavke novog sjemena, jer neke kulture poput kupusa, luka, krumpira, paradajza daju sjeme tek kad im prođe vrijeme iskoristivosti za jelo, a kloniranje (korištenje prošlogodišnjih gomolja kao sjeme) nakon par godina daje loše rezultate. U svakom slučaju nadam se da nikom neće trebati jer ne želim nikom tu neizvjesnost i ovisnost o vremenskim i raznim drugim prilikama, ali isto niko ne može reći da je vlastita bašta najzdravija i najbolja verzija prehrane. Zato nadajte se najboljem spremajte se za najgore.
PS: Hvala za link, djeluje mi jako korisno.

Odlično rečeno!