Neke sitne osnove noževanja...

Porezotne rane u pravilu zaraštaju brže i kvalitetnije nego razderotine koje se smatraju za jedne od najtežih, najzahtjevnijih i po samu žrtvu najopasnijih rana - to je jasno kao dan i o tome više nema rasprave!
Točka!
Mr. Cabdriver je tu u pravu!
Oetzi - JAKO si u krivu, a to što pričaš je rekla/kazala stvar i nije istina, a laser se koristi iz totalno tristotinesedamdesetiosmog razloga, ali o tome ovdje nije mjesto.
Oetzi - smatraj se demantiranim...
Ovime zatvaram raspredanje o tome.
Hvala...

Jel ovdje netko promijenio naslov teme ili se ja baš
ne snalazim još na ovom forumu?

Izgleda da je autor teme promjenio naslov.
U prvom postu mu i stoji da je jučer bila izmjena sa njegove strane.

damjan je napisao/la:znači operacije se ne izvode sa britvama jer im treba nesto tuplje od britve da bi bolje rastrgali kozu pa su za to izmislili skalpel
..sad je sve jasno

Britva nije pogodna za kirurški rez jer nema nijedan nagli završetak svog reznog brida (u narodu poznat kao špic). Rezni brid britve nije namijenjen za uzdžne rezove jer s obzirom na kut reznog brida britve, vrlo brzo bi se otupila i počela kidati.

Doista ne razumijem šta se ovime htjelo reći ili zamisliti.

Kirurški skalpel nije tuplji od britve, osjetno je nekvalitetniji jer se tu radi o jednokratnim oštricama i teži kirurški zahvat bi trebalo odraditi sa više od jedne oštrice (otvaranje epiderma i mišićnog tkiva s prvim, fini radovi na rezuckanja organa sa drugim, itd.)

U stvarnim hrvatskim uvjetima se sa istim skalpelom i otvara koža i odrađuje kirurški zahvat pa čak se i reže šavove kod zašivanja (kad ne koriste škarice). Da se nešto ne radi kako treba, dokaz je broj infekcija u nekim bolnicama na nekim odjelima u odnosu na neke druge odjele u nekim drugim bolnicama.

Ali to je OT koji se ne tiče prvotnog sarkastičnog i - da ne kažem nešto bezobraznije - posve nepotrebnog komentara.

Mr.Cabdriver je napisao/la:Doista ne razumijem šta se ovime htjelo reći ili zamisliti.

a evo i zasto je tako...

mastershooter45 je napisao/la:Tema je toliko zaspamana da brišem sve OT postove.

svi OT postovi su izbrisani osim ovog mog koji je bio sarkastican zakljucak nebuloza koje je mastershooter45 s pravom izbrisao...
uglavnom pisalo se o tome kako je britva ostrija od skalpela al da se za operacije koristi skalpel jer on napravi razderanu ranu grubljih bridova koja lakse i brze zacijeli od kirurski ravnog reza koji bi napravila britva .. na tako nesto onaj moj komentar je najmanje sto sam mogao uciniti

..nadam se da je sad malo jasnije i da ces ubrzo doc do tocke 9.

Radim na točki 9.

Kirurški skalpel nije tuplji od britve, osjetno je nekvalitetniji jer se tu radi o jednokratnim oštricama i teži kirurški zahvat bi trebalo odraditi sa više od jedne oštrice (otvaranje epiderma i mišićnog tkiva s prvim, fini radovi na rezuckanja organa sa drugim, itd.

)

Nekad nisu bili jednokratni, imam skalpel iz jednog komada čelika, prilično težak, to se prije dezinficiralo u posebnim spravama sa parom na velikim temperaturama, ali mi nije poznato kako su ih oštrili?

Nova filozofija medicine je sve što možeš napraviti jednokratnim, nek bude za jednokratnu upotrebu. Otkrićem priona (Kreutzfeld-Jacobsova bolest na primjer) ovo je postalo nužno za veliku količinu opreme jer prione se ne može uništiti niti radijacijom, a da ne govorimo koristeći normalne sterilizacijske metode. Vidio sam te stare skalpele ali nisam nikada išao za time kako se oštre jer ih taj penzionirani veterinar ljubomorno čuva od tuđih prstiju.

Mr.Cab pogledaj "Inside nature's gigants", bilo koju epizodu i vidjet ćeš neke skalpele velike kao oni plavi Dickovi noćevi, s njime otvaraju skoro sve )serija je o anatomiji većih ćivotinja koje su uginule prirodnom smrću). Misliš na takve skalpele ili na one od jednog komada, kompletna drška (puni metal) i oštrica na kraju?

P.S. nisu bajonete prije bile tupe baš zazto da naprave što goru ranu (ili čak trokutnog presjeka kao za vrijeme mušketa)?

boletus je napisao/la:
Nekad nisu bili jednokratni, imam skalpel iz jednog komada čelika, prilično težak, to se prije dezinficiralo u posebnim spravama sa parom na velikim temperaturama

To se zove "Autoklav".

boletus je napisao/la:ali mi nije poznato kako su ih oštrili?

Na finom kamenju tipa belgijskog kamena "Coticule".

mastershooter45 je napisao/la:
A za životinje vjerojatno imaju posebne skalpele, pogotovo velike kao morski pas i slično.

- ne, imamo standardne skalpele...

@Strider

Nemojmo miješati patologiju i kirurgiju. U Rusiji patolozi uglavnom rade sa običnim kuhinjskim noževima, a imam i set DVD-a osnova patologije za američke studente medicine gdje čudak koji izgleda kao herr. Flick otvara pacijente malim henckels integralnim nožem.

Kad postoji ona sitna želja da živ pacijent ostane živ, treba koristiti puno preciznije i manje alatkice za rezanje jer velika oštrica može taman toliko pogriješiti i skrenuti negdje gdje ne bi smjela i koštat pacijenta života. Da, mislim na one full metal skalpele kirurške koji imaju malu oštricu na kraju.

@Mastershooter45

Bajonete se osim u JNA (M48) nisu pretjerano oštrile. Davan im je kut dovoljan za penetraciju iz dva razloga. Prvi, bajonetom se uglavnom kopalo i otvaralo konzerve, drugi koji proizlazi iz prvog kvaliteta čelika većine bajoneta je katastrofalna i da ih se oštrilo iole preciznije, popucali bi vrhovi i otupile bi se na prvu konzervu koja naleti.

Imam M48 koju sam dekonzervirao ja prvi put nakon tvornice i ona je recimo oštra. Nikad nisam vidio tvornički oštru bajonetu, a tu moram uključiti i moderne perverzije poput extrema ratio bajoneta. Masa udarca bajonete je barem 30 kila + brzina zamaha i probušila bi vojnika i sa oštećenim vrhom, tako da zaista nema potrebe da bude stvarno naoštrena.

I da, tupa bajoneta rastrga svo tkivo i boli 5 puta jače od udarca oštrom bajonetom. Zaustavna moć zagarantirana šokom od boli više nego iskrvarenjem. Iako će oštra bajoneta napraviti veće krvarenje i bržu smrt onoga koji je uboden, dugoročno je tupa bajoneta taktički bolje oružje jer će ranjenik duže biti izvan stroja skupa sa onime tko se brine za njega.

A i naoštriti (i zadržati oštrom)recimo AK bajunete je preveliki posao,materijal je preloš.
Bajuneta služi čemu služi,za nakolčiti nekoga kad skačeš u rov ili kad tebi netko skače u rov.Za "fine poslove" Njemci su imali Kampfmesser,Ameri M3 Trench knife,Rusi NR-40 a Englezi Fairbairn-Sykes Comando bodež...

I ja se malo kasno ukljucujem u raznovor i  unapred se izvinjavam na vracanje na staro.Ali mi nije bas sasvim jasna do kraja stvar oko onog testa zakaljenosti ostrice.Po meni noz cija se ostrica  vije posle onog pritiska na mesing i vraca u pocetni polozaj,nikako nemoze da posluzi za neki tezi rad,tipa cepanja,tesanja drveta.Jer,opet po meni(mislim logika mi govori)da je takav rez nedovoljno tvrd da bi se sa njim to radilo.Meni je jedino logicno da se nozevi ostre na vise nacina,zavisno od upotrebe,Ako su mesarski,recimo,onda bi trebalo da je ostrica sa malo manjim uglom,da bi bila ureznija,a ako su tezi poslovi u pitanju onda tuplji ugao(valjda).Voleo bi da to neko tacnije objasni(po mogucstvu da je to radio,mislim test),ali za to bi trebala nova tema,a ne ova.Pozdrav svima!!!

17° Angle - A severe angle recommended for razor blades, X-Acto© blades, scalpels or similar tools. Provides an extremely sharp but delicate edge.
20° Angle - A commonly used angle for higher quality blades and provides an excellent edge for kitchen cutlery and filet knives.
25° Angle - The recommended angle for most knives that need a durable, sharp edge. Ideal for hunting and outdoor knives.
30° Angle - An outstanding angle for knives that see the heavy use of cutting cardboard, wire or carpets. Recommended for heavy duty use.

Puno ti hvala na odgovoru.Predpostavljao sam da postoje vise vrsta uglova ali nisam bio siguran.Jedino si to mogao sa prevodom,ja neznam bas dobro engleski.Ali nema veze tu je google prevodilac za malu pomoc.Jos jednom veliko hvala!!!

Mr.Cabdriver kada ce zavrsetak?
Zivo me interesuju i ostale stavke.

zlatko1 je napisao/la:Jos jednom veliko hvala!!!

8. Što je nož kompliciranije za proizvest, upitnija mu je pouzdanost.

Koliko god varioci tvrdili drugačije, svaki var - pa i kovački - je nesavršen spoj dvaju metala. Čak i da se radi u posve inertnoj atmosferi oslobođenoj svake prljavštine (što većina kovačnica nije), uvijek će se uvući čestice prljavštine ili neželjeni atomi plinova u taj spoj.

U varijanti kovački spojenog laminata (san mai III na primjer) lomovi oštrica koje su bile dugo u upotrebi pokazuju da je prvo ispucala jezgra, "oslobodila" se vara sa laminatom i pri puknuću oštrice ispala vani kao komadić metala. Mogućnost ovog događaja jako slabi integritet oštrice i definivno je nepoželjna.

Problem ispucavanja san mai čelika se pojavljuje najčešće u ekstremnim laboratorijskim primjenama koje uopće nisu predviđene za nož i gdje je jednini cilj taj da se nož slomi.

Ovo ne vrijedi za oštrice dobijene kovačkim preklapanjem dvaju ili više čelika gdje se broj slojeva mjeri u tisućama ili stotinama tisuća. Ako su dobijene preklapanjem u čistoj atmosferi, debljina i specifična naprezanja pojedinog sloja su toliko mali da eventualno puknuće metala u tom sloju ili odvajanje kovačkog vara nije bitno sve dok se stres ne ponavlja konstantno na istu točku na oštrici

Sljedeći problem nepotrebnog kompliciranja u izradi noža je drška. Pošto (glupi) korisnik noža uvijek inzistira na nekoj samo njemu jasnoj estetici, često strada pouzdanost na način da su oštrice u dršku često ušarafljene jednom jedinom maticom, a količina oštrice u toj dršci je ravna promjeru navoja te matice. Dakle, lom za ljepotu. Sa tom mišlju dolazimo do sljedeće činjenice:

9. Postoji samo jedna pouzdana konstrukcija drške noža.

Kratko i jasno:

Oštrica koja se vidi kroz dršku cijelom dužinom drške i sa gornje strane i sa donje strane drške, te prati oblik drške.

Dio u dršci bi trebalo da je deblji ili jednak najvećoj debljini oštrice.

Prijelaz sa oštrice u dršku bi trebalo da nema naglih kuteva već da blago ulazi u dršku zaobljeno ili krivuljasto, ne pod kutem.

Drugim riječima: potpuni full-tang.

10. Jedina prava prednost noža od nehrđajućeg čelika je ta što se ne mora nositi bočicu ulja u ruksaku.

Treba li što više reći o toj temi?

S ovime završavam svoj monolog. Postavit ću ispravke i dopune kada se smire komentari na dosada napisano. Ako se netko s nečime ne slaže ili misli da sam krivo napisao, svakako nek me obavijesti jer ljudski je griješiti i greške nijekati

Cab,

oduvijek rado čitam tvoje tekstove (uživao sam u njima još pred par godina na hr-oružju) i nemali broj informacija koje sam iscrpio iz njih mi je poslužio kao referentna točka za nabavku nekih noževa u kolekciji - kako šumskih, tako i kuhinjskih. I ovaj gornji tekst je odličan i potreban, pogotovo novijim korisnicima koji vrlo vjerovatno nisu razmišljali o noževima na ovakav način, a zbog opće zatrovanosti komercijalnim prezentacijama kojekakvih (polu)proizvoda renomiranih proizvođača. Jedina primjedba koju moram izreći ide na račun tvog, pomalo radikalnog stava glede konstrukcije drške noža (točka 9.).
Svakako da je punokrvni "full tang" debelo najviše na strani sigurnosti, ali ga, s inženjerskog stanovišta, ne smatram nužno jedinom pouzdanom konstrukcijom. Pri normalnoj uporabi noža najveća koncentracija naprezanja (uglavnom od momenta savijanja i poprečnih sila, rijeđe od torzije) javlja se na spoju sječiva i drške, pa je upravo to mjesto na kojem najčešće dolazi do lomova. Shodno tome, normalno je da nož na tom mjestu bude najdeblji, odnosno najširi (najbolje jedno i drugo). S udaljenošću od te točke prema kraju drške padaju i naprezanja, pa je, u tom smislu, moguće napraviti i uštede u materijalu trna, bez ugrožavanja statičke ili dinamičke stabilnosti noža kao cjeline. Velika većina radnih i borbenih noževa (i bodeža, mačeva, sablji, itd.) bila je kroz povijest konstruirana u tom smislu, dakle sa skrivenim trnom kojeg danas obično zovemo "rat-tail".
Da povučem paralelu s građevinom: možemo bez problema (ukoliko imamo novaca) sagraditi kuću koja će odoliti i najjačim potresima, bombaškim napadima, pa i nuklearnoj eksploziji. Možemo isprojektirati kuću prema standardnim uzancama (proračun prema metodi graničnih stanja), pa sve dobivene vrijednosti prilikom dimenzioniranja elemenata pomnožiti s koeficijentom sigurnosti 3 ili 5. Dobit ćemo izuzetno čvrstu, pouzdanu, neuništivu kuću, ali po koju cijenu? I da li je to zaista potrebno da bi građevina bila čvrsta i sigurna u normalnim, pa čak i izvanrednim eksploatacijskim uvjetima? Mislim da ne.

Evo, a sad ti niječi i poriči

Radikalnost je potrebna uz današnji bezobrazluk proizvođača. Pogotovo COLD STEEL tip bezobrazluka! Jedini način da budeš siguran da dobivaš pravu stvar je da ti daju RTG snimku noža di vidiš kako je to izvedeno u dršci. Drugim riječima: Trla baba lan... Citirat ću jednog bezobraznika sa aukcija.hr koji je prodavao nož sa opisom od jedne rečenice i bez slika: Kupite ga pa ga slikajte koliko god hoćete.

Laredo bowie je sramotno izveden, trailmaster malo manje ali i dalje sramotno. Tu spadaju i Falkniven Thor i manja braća. Rat tail da: ali NE sa rezom s oštrice u rat tail pod 90 stupnjeva kako to rade mnogi, NE sa rat tailom širine 40% oštrice (laredo bowie, CS kukriji čak i manje od 40%).

Nakon godina proživljavanja ovakvih svinjarija postao sam radikalan. I ostajem pri tome da postoji samo jedna pouzdana konstrukcija drške - ona koja se vidi - a tko misli da nije tako: Njegov novac, njegova sigurnost. Nek ne kaže da nije bio upozoren.

Evo par slika. virtuoviuce@youtube i oldjimbo.com uz moje škrabotine i ocjene






I malo RTG snimaka vama tako dragih Mora

odlican post bravo!

Evo jedne samo za Cab-a

Model Skinner 105, rad nagrađivanog švedskog kovača Gunnar Bergström-a

Mr.Cabdriver je napisao/la:9. Postoji samo jedna pouzdana konstrukcija drške noža.

Kratko i jasno:

Oštrica koja se vidi kroz dršku cijelom dužinom drške i sa gornje strane i sa donje strane drške, te prati oblik drške.

Dio u dršci bi trebalo da je deblji ili jednak najvećoj debljini oštrice.

Prijelaz sa oštrice u dršku bi trebalo da nema naglih kuteva već da blago ulazi u dršku zaobljeno ili krivuljasto, ne pod kutem.

Drugim riječima: potpuni full-tang.

Ali ni to nije garant 100%

Nož od 300$

https://survival.aforumfree.com/viewimage.forum?u=http%3A%2F%2Fi301.photobucket.com%2Falbums%2Fnn68%2Ffrancog_photo%2FSpydercoBushcraft-P3171255.jpg

boletus je napisao/la:
Ali ni to nije garant 100%

Nož od 300$

https://survival.aforumfree.com/viewimage.forum?u=http%3A%2F%2Fi301.photobucket.com%2Falbums%2Fnn68%2Ffrancog_photo%2FSpydercoBushcraft-P3171255.jpg

Eeee, vidiš, to si dobro primjetio. Često proizvođači skeletiziraju "full tang" kako bi olakšali dršku i popravili balans noža. Takva mjesta uvjek predstavljaju potencijalne točke loma. Čak i nož koji izgleda kao potpuni full-tang možda to zapravo nije - bez radiografije ništa.

eto i to smo riješili..rendgen naočale i u shoping