Neke sitne osnove noževanja...

.

Fiju briju, Fallk. S1 1100-1300 Kn!!!???

sada sam se zabrinuo , imam dva falka

StepenWolf je napisao/la:Bilo bi poželjno (kada bi to uvek bilo moguće) svaku oštricu koju nameravamo kupiti, izložiti "brass rod" testu... Jednostavan je, a veoma lepo prikazuje da li je sama ivica prekaljena.
Potrebno je imati jednu mesinganu šipku i nož.
Dalji postupak predstavlja snažni, ali odmereni pritisak (prstima) same ivice (pod kosim uglom) na mesinganu šipku kako je i prikazano na donjoj skici:



Nakon savijanja ivice (vidljive golim okom) ako se ona vrati u početni položaj, znamo da imamo OK elastičnost, pucanje na tom mestu govori o prekaljenosti, dok ostanak reza u iskrivljenom položaju govori o nedovoljnoj okaljenosti.

Jednostavno (jako stara fora), ali zasigurno dosta može da smanji frustracije i dileme.

Prvi scenarij:
Dođeš u dučan kod prodavača, napraviš taj test, oštrica se okrnji i ti veliš prodavaču kako prodaje noževe sa previše zakaljenom oštricom...
Kakva bi bila reakcija prodavača?
Mislim da bi se loše proveo...

Drugi scenarij:
Kupiš nož, test napraviš doma, okrnjiš oštricu...
Šta sada?
Reklamiraš to proizvođaću referirajući se na "brass rod test" - solucije:
1 - Geđo te pogleda, nasmije se i isprati te iz svog dučana... - bolja solucija...
2 - Geđo te pogleda, ne nasmije se i izbaci te iz dučana uz uljudnu napomenu kako te baš nešto i ne gotivi te da se najsrdačnije nada kako se više nećete vidjeti...

Treći scenarij:
Napraviš ovaj test drugu/prijatelju i okrnjiš mu nož...
1 - Ubjediš ga da mu je nož previše zakaljen i da bi ti trebao, u stvari, biti zahvalan što si mu otvorio oči,
2 - Nemaš više prijatelja,
3 - Kupiš mu novi nož,
4 - Kupiš sebi isti nož pa daš njemu da napravi isti "test" :migg:

Četvrti scenarij:
Napišeš post na survival forumu...

Ajde, molim te - onako iskreno i ljudski - kada si i kako si proveo ovaj test - te sa kojim krajnjim rezultatom?
Ako i jesi, kontam da bi to bila iznimka koja debelo potvrđuje pravilo!

StepenWolf je napisao/la:


Nakon savijanja ivice (vidljive golim okom) ako se ona vrati u početni položaj, znamo da imamo OK elastičnost, pucanje na tom mestu govori o prekaljenosti, dok ostanak reza u iskrivljenom položaju govori o nedovoljnoj okaljenosti.

Moram priznati da mi ovaj dio nije bas jasan.
Savija se ostrica ("zica" ostrice) ??
Koliko sam shvatio iz prijasnjih tema o testu sa mesinganom sipkom :
Kada noz zareze mesing ,na koji si to opisao, a ne osteti ostricu noza dobar je.
Ako se ostrica savije - mekano je kaljen.
Ako se otkrhne kao onaj S1 pre krt je.

Frend:
Koristim ga gotovo za sve, pa čak i rezanje kruha (u prirodi naravno). Cijepao sam dasku tj cjepanicu od 5cm debljine. Trebalo mi je za potpalu i malo sam se razočarao u tvrdoći (ili se varam da sam pročitao da je za intenzivno korištenje nož?). Koristio sam drugu cjepanicu te njome udarao po gornjoj strani noža kako se i radi.

Pomorac je napisao/la:
Jel to moguce popravit?

Po ovome što vidim, ako nije fizički pukao čelik (samo se presavio ili "zatukao") možda bi ga bilo moguće "otklepati" (kao što su stari klepali kosu za košnju trave). Trebao bi jako precizan biti taj koji udara i savršeno mirne ruke i možda bi uspio izvući to oštećenje dovoljno da se brušenjem ne otkine previše oštrice. Brušenje (reprofiliranje) mu iovako ionako ne gine.

Uspel je zamjenit za novi. Tak da popravak ne treba.

Adept je napisao/la:Ajde, molim te - onako iskreno i ljudski - kada si i kako si proveo ovaj test - te sa kojim krajnjim rezultatom?
Ako i jesi, kontam da bi to bila iznimka koja debelo potvrđuje pravilo!

Karlo Ban je na svim sječivima koje mi je isporučio napravio navedeni test pred mojim očima. Mislim da je upravo to ideja- da proizvođač napravi test prije nego ga uopće isporuči mušteriji. To je, kod masovne serijske proizvodnje, naravno, nemoguće.

Evo dva linka o navedenoj problematici:

Zašto se oštrica otkrhava? (+ zorni prikaz testa elastičnosti oštrice):

https://www.youtube.com/watch?v=pB8_KzHBqSk


Kako reprofilirati oštećenu oštricu:

https://www.youtube.com/watch?v=PgPI_Gs117c

4. Kvalitetan nož ne mora biti pouzdan.

Što definira kvalitetu jednog noža? Prvenstveno materijal, način i brzina toplinske obrade, zatim završna obrada i look&feel efekt.

Materijal smo već donekle prošli i tu nema neke velike znanosti. Ulazni materijal je kvalitetan onoliko koliko je oslobođen nečistoća i upotrebljiv za određenu primjenu noža. Dok su se praškasti čelici najbolje snašli u noževima do 15 cm oštrice, tako su za sve noževe oštrice veće od 20 cm mekši inox čelici i još uvijek dobrim dijelom ugljični čelici - pogotovo za mačete.

Način i brzina toplinske obrade. Nije isto hoće li se nož kaliti tri puta pa tri puta opuštati i da li će se zakaliti jednom i popustiti jednom. Preskakanje prirodnog toka toplinske obrade dovodi do nejednakosti kaljenja i samim time svojstava sječiva. Ako se žuri sa toplinskom obradom oštrica neće posve doseći potrebne temperature u svojoj unutrašnjosti kao i na ljusci i početi će se stvarati unutrašnja naprezanja - a to uvijek završava neobjašnjivim lomom. I gotovo uvijek u praksi ispadne kriv korisnik a ne proizvođač - barem u naša bašta.

Uvidom u praksu moderne masovne proizvodnje postaje jasno da nije svaka oštrica povlaštena u toplinskoj obradi jer nisu sve na istoj udaljenosti od grijača i ne "bacaju" se sve u isto vrijeme i pri istoj temperaturi u medij kaljenja. Odatle povelika mogućnost da se tu i tamo pojavi neki falš komad noža koji se raspadne iz čistog mira. Osim ultrazvučnog i RTG testiranja, ne postoji drugi pouzdan i dovoljno jeftin način da se provjeri ima li pukotina u strukturi oštrice. A one ionako postaju vidljive tek početkom korištenja.

Look & feel dio ćemo obraditi u 5 i 9 poglavlju.

Dakle čak i nož koji se sija i naizgled je savršeno lijep i obrađen može patiti od nevidljivih problema koji ga uglavnom koštaju postojanja. Ulaganje u marku također nije jamstvo kvaliteta i pouzdanosti i prečesto se vidi da razvikane marke uglavnom nisu ni pouzdane ni kvalitetne koliko ih prati glas.

.

Test je dobar i utemeljen, ali neizvediv u praksi kod kupnje noža. Štrajhanje radi po istoj metodi - dovođenje reznog brida u centar. Ako zaoreš prestrmo po oštraču, ispucat će cijeli rezni brid. Nažalost, dugo nisam vidio mesarski nož kod kojeg popuca brid - uglavnom se na svim novima savije i ostane tako :-(.

Mr.Cabdriver je napisao/la:Test je dobar i utemeljen, ali neizvediv u praksi kod kupnje noža.

Upravo je u tome i bila bit mojeg posta!
Ali mi se jako svidjela točka 3. petog scenarija =)
JEDINI smisao tog testa vidim u ovome što radi kolega forumaš Karlo Ban - to je pošteno (govori sve najbolje o moralnom integritetu majstora kovača) i taj test TU DEBELO IMA svoju svrhu!

Mr.Cabdriver je napisao/la:Test je dobar i utemeljen, ali neizvediv u praksi kod kupnje noža.

pa i nije.. mesingana sipkica u dzep i u shoping (a umjesto mesinga posluzit ce i upaljac ili mobitel)

strpljivo cekam 9. poglavlje da mogu dovrsit noz :bog:

Već vidim ekipu sa ganz-novim ajPhonom kako stružu nožem po njemu :-). Mora biti tvrd predmet da nož ne može lako zarezati u njega.

Mr.Cabdriver je napisao/la:Već vidim ekipu sa ganz-novim ajPhonom kako stružu nožem po njemu :-). Mora biti tvrd predmet da nož ne može lako zarezati u njega.

E, ovo me nasmejalo!
Mr.Cabdriver nestrpljivo cekamo nastavak!

Na linku koji je Nino G stavio tip to radi sa upaljačem. Pošto nemam upaljač u blizini (zdrav život hehe) ja sam isto probao sa labellom i nakon prvobitnog šoka primjetio sam da stvar šljaka.

Šok je bio jer sam pri pritisku oštrice CRKT-a o labello čuo "kvrc" i prvo što mi je naravno prošlo kroz glavu je "vedrane, ti si tu budala!" ali na sreću kvrcnula je plastika od labella a ne oštrica

Mr.Cabdriver je napisao/la:Već vidim ekipu sa ganz-novim ajPhonom kako stružu nožem po njemu :-). Mora biti tvrd predmet da nož ne može lako zarezati u njega.

to je za mene i ostale sa ciglama od mobitela, ovi ajfoni vjerojatno imaju za skinut neku aplikaciju za provjeru elasticnosti ostrice ;

i jedino mislim da taj test nije izvediv na fullconvex ostricama

.

Izvediv je na svim grindovima jer se testira se rezni brid, ne profil oštrice.

haha evo i ja na labelu probao upravo svog bokera i krcka dobro (mislim plastika od labela) XD

Ok ljudi, mislim da smo svi zajedno dosta spamali ovu temu pa

Pretpostavljam da je Cab-ov naum bio postaviti sve točke u neprekinutom nizu, a to smo uspješno onemogučili pa se onda barem držite teme.

Neeeeeee... neka spamaju. To će biti točka 11, dopune i dodatci.

U tom slučaju povlačim svoj predhodni post

Evo ilustracija mekog noža, ustvari dobar je bio za šniclu i kruh ali sa teleće kosti i i udaranje pri tome čekićom premekan. Mislim da je primjer slabo okaljenog noža.
Ručni rad, dosta je star, pripremam se malo ga odkovati i reprofilirati.


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us

Taj nož je pretanak za lupanje po kostima i nema te obrade ili dorade koja to može promijeniti. Za lupanje po kostima inače idu slabije zakaljene oštrice nego za rezanje mesa upravo zbog pucanja reznog brida pri udarcu. Satare su puno mekanije od noževa.

Mr.Cabdriver je napisao/la:2. Skup nož ne mora biti kvalitetan

Cijena noža je najčešće samo trip onoga koji ga prodaje. Često nije niti zapovijed onoga ili onih koji ga proizvode. Najbolji primjer su zadnje generacije cold steel-a. Porast cijene tih noževa je neobjašnjiv. Pogotovo što je kvaliteta opala. Uzmimo za žrtvu Cold Steel Recon Scout SK-5.

Sljedeća slika orginalno objavljena na bladeforums (vrlo dobar forum o noževim za one koji su na ti sa engleskom terminologijom i jezikom) mi stvara čir na želudcu svaki put kad je vidim:


korisnik Nutnfancy (isti onaj koji ima kanal na youtube) @ bladeforums.com

Ovdje se radi o CS RS od CarbonV čelika. Ovakav lom se NE SMIJE DOGODITI nožu debljine 7 i sitno milimetara i tih dimenzija pri poslu cjepkanja trijeski za potpalu. S obzirom na dužinu i širinu oštrice, taj nož bi trebao biti neslomljiv dok njime barata bilo koje stvorenje iz roda Homo Sapiens.

Ovaj nož je skup i za američke uvjete i jedan od najraširenijih noževa je među kamperima u SAD. Iako je osjetno jeftiniji nož od varijante iz San Mai III čelika, i dalje je preskup u odnosu na svoj volumen.

Od doba skupoće ulaznog materijala zvanog CarbonV i prelaska na jeftiniji Sk5 (jeftiniji je jer je manje kompleksan i nije toliko opterećen patentom) ovaj nož je u maloprodaji poskupio skoro 30%. A ne radi se više u USA, ne radi se više od CarbonV... a skuplji. Zaključak je jasan...

... a nastavak slijedi ...

-kasno se uključujem,no zar na ovakav ishod ne bio mogla imati utjecaj i temperatura?
na slici se jasno vidi utabani snijeg.
znam da su drvosječe sjekire grijali pod pazuhom prije upotrebe da ne okrhnu oštricu-kako onda ne očekivati i dramatičnije stvari kad je nož koji obavlja sjekirin posao(a tvrđe je zakaljen) u pitanju?

redbeard rum je napisao/la:

Mr.Cabdriver je napisao/la:2. Skup nož ne mora biti kvalitetan

Cijena noža je najčešće samo trip onoga koji ga prodaje. Često nije niti zapovijed onoga ili onih koji ga proizvode. Najbolji primjer su zadnje generacije cold steel-a. Porast cijene tih noževa je neobjašnjiv. Pogotovo što je kvaliteta opala. Uzmimo za žrtvu Cold Steel Recon Scout SK-5.

Sljedeća slika orginalno objavljena na bladeforums (vrlo dobar forum o noževim za one koji su na ti sa engleskom terminologijom i jezikom) mi stvara čir na želudcu svaki put kad je vidim:


korisnik Nutnfancy (isti onaj koji ima kanal na youtube) @ bladeforums.com

Ovdje se radi o CS RS od CarbonV čelika. Ovakav lom se NE SMIJE DOGODITI nožu debljine 7 i sitno milimetara i tih dimenzija pri poslu cjepkanja trijeski za potpalu. S obzirom na dužinu i širinu oštrice, taj nož bi trebao biti neslomljiv dok njime barata bilo koje stvorenje iz roda Homo Sapiens.

Ovaj nož je skup i za američke uvjete i jedan od najraširenijih noževa je među kamperima u SAD. Iako je osjetno jeftiniji nož od varijante iz San Mai III čelika, i dalje je preskup u odnosu na svoj volumen.

Od doba skupoće ulaznog materijala zvanog CarbonV i prelaska na jeftiniji Sk5 (jeftiniji je jer je manje kompleksan i nije toliko opterećen patentom) ovaj nož je u maloprodaji poskupio skoro 30%. A ne radi se više u USA, ne radi se više od CarbonV... a skuplji. Zaključak je jasan...

... a nastavak slijedi ...

-kasno se uključujem,no zar na ovakav ishod ne bio mogla imati utjecaj i temperatura?
na slici se jasno vidi utabani snijeg.
znam da su drvosječe sjekire grijali pod pazuhom prije upotrebe da ne okrhnu oštricu-kako onda ne očekivati i dramatičnije stvari kad je nož koji obavlja sjekirin posao(a tvrđe je zakaljen) u pitanju?

U vremenskoj sam stisci zbog nekih nakupljenih obveza no ipak kratko:

Pratio sam vjerojatno sve diskusije o ovom lomu kad se pojavio. Posebice su stručne bile na Knifeforums.com. Ukratko, nekoliko je faktora koji dovode do loma SVAKI nož:

1. Kao što je readbeard rum primjetio: vrlo niska temperatura jako povećava krtost ugljičnih čelika. Taj je uvjet bio ispunjen kod ovog slučaja.

2. Kut sječiva po kojem se cjepanicom udara (batoning) - špic noža treba ići na dolje prema horizontali a ne biti iznad horizontale. U posljednje slučaju, veli vlasnik Bark Rivera, SVAKI nož može i hoće puknuti! Gospodin Nut je udarao pod krivim kutem i dobio je fancy.

3. Svaki nož može imati fatalni defekt u materijalu - kod renomiranih proizvođaća je to rijetko ali se ipak događa. Iako pratim forume godinama ovo je jedini slučaj koji pamtim za Recon Scout. Taj je nož masovno korišten u USA, u outdoors i u vojsci i vrlo je omiljen (govorim za Carbon V verziju).

Franco

Franco G je napisao/la:...
1. Kao što je readbeard rum primjetio: vrlo niska temperatura jako povećava krtost ugljičnih čelika. Taj je uvjet bio ispunjen kod ovog slučaja.
...

Da li je nehrđajuči čelik otporniji na niske temperature od ugljičnog čelika?

Drvo je napisao/la:

Franco G je napisao/la:...
1. Kao što je readbeard rum primjetio: vrlo niska temperatura jako povećava krtost ugljičnih čelika. Taj je uvjet bio ispunjen kod ovog slučaja.
...

Da li je nehrđajuči čelik otporniji na niske temperature od ugljičnog čelika?

Tvrdnja se sigurno odnosila na Carbon V pa sam naglasio 'ugljični'. Ne sjećam se izvorne rasprave ali ne vidim zašto bi SS čelik bio žilaviji i otporniji na niskim temperaturama. Kad stignem potražit ću odgovor u literaturi.