FORUM PREŽIVLJAVANJA

prvi Hrvatski forum preživljavanja, bushcrafta, pustolovine i prirode
 
Početna stranicaO autoruRegistracijaLogin

Share | 
 

 Vatrena gljiva - Trud i Guba

Go down 
Autor/icaPoruka
Boris S.
support
support
avatar

Male
Broj postova : 532
Godine : 45
Lokacija : Forum
Datum registracije : 10.06.2008

PostajNaslov: Vatrena gljiva - Trud i Guba   14.10.09 10:00

Evo Robert me pitao za savjet pa je korisno da ga objavimo svima

Iz jednog starog teksta iz 1892 koji možda jedini objašnjava u detalje o razlici jedne i druge, jer i još danas smatra se guba i trud istom gljivom...

Bukov i cerov trud i bukova guba.
Medju šumske uzgredne užitke spadao je bukov i cerov trud, te bukova
guba, kojimi su se ljudi služili za kresanje vatre. Skoro svaki duhandžija nosio
je kod sebe trud ili gubu sa kresivom u kesici. Bukov i cerov trud, čim se je
iz debla izvadio, valjao je odmah za kresanje, dočim bukovu gubu, koja na
bukvi raste, trebalo je za kresanje prije prirediti. U tu svrhu morala se je
guba najprije od kore oguliti, zatim u lužuici izkuhati i valjano stuči, da
omekša. Bukov je trud od bolje vrsti smedje-žut, mekan, lahak i može se na
male komadiće odlamati. Kad gori, ouda ugodno vonja i žeravicu poduže drži.
Ista svojstva ima i cerov trud, samo što je nješto žilaviji, ali još ugodnije vonja,
kad se ukreše, te ga pravi duhandžija po mirisu razpoznati može od bukovog
truda. Obe vrsti truda tražili su duhandžije vrlo rado, a u trgovini dobro se
je plaćao. Manje je vrieđila bukova guba. Ovakova guba suviše je spužvasta,
brzo gori, te se dimi neugodno, pa ni istim komarcem takav dim negodi. Za
kresanje vatre treba samo mali komadić truda ili gube. Za zapretanje vatre
na ognjištu turio se je njekad mali ugarak truda ili gube u snopić siena, slame,
mahovine, šušnja i t. d., te se je u ruci dotle mahalo, dok nije snopić planuo.
Ovaj način zapretanja vatre sa kresivom postoji po pripovjedahu već od
14. stoljeća i rabio se je u obće sve do godine 1832. Prve žigice pronadjene
su u Beču pod imenom „Congrevische Streicbholzer", te su se već g. 1835.
u Beču danas u porabi stojeće žigice u tvornicah u velike proizvadjale. Godine
1837. razpačavale su se žigice po cieloj Njemačkoj u trgovini. I naši krajevi
dobili su tu robu, a dan danas već svaki duhandžija, drvodjelac i čoban nosi
sobom žigice, a neima ni najsiromašnije kolibice, u kojoj nećeš naći žigica.
Od to doba izgubio je trud i guba sve više i više svoju vriednost za
kresanje. Pnrabom žigica svatko je uvidio, da se brže i laglje vatra zapretati
može, a uslied toga zanemarila se je guba i trud, te kresivo. Sad se već malo
rabe za kresanje, a toga radi nećemo naći po selih kod sitničara' ni gube, ni
kremena, ni kresiva, a malo ćeš danas naći i seljaka, koji bi te sprave kod
sebe nosili.

* Po najnovijih iztraživanjih postaje guba (koja se broji medju gljive, polvporus)
na onih mjestih drva, na kojih se ne mogu tvoriti godovi, te koja su gola i izložena
sporom razpađnuću drva. Pri tom se ozledjene naslage drva i kore, — kako to i naš
vriedni pisac primjećuje, —• sve više prerašćuju, te onda nabreknu. Ovako nabreknuti dio drva prenaglo se razvija, a uslieđ toga se razori drvno tvorivo (drvnina), pošto se nabreklica po sredini u jednu ili više u s n a t i h česti razdvoji. Buduć u takovih brazdicah djelovanje n a s l a g a c a m b i j a prestane, postaje uslieđ toga blizu ozledine (rane) prerašćivanjem velika guka (dakle guba).
Primjećujemo još i to, da se u južnoj Evropi veoma rabi za kresanje, a u liekarstvu
za ostavljanje krvi i druga vrst gube -- naime „ariševa guba" (listvenička, Polvporus
officinalis, Fr., Polvporus laricis. Jasp.), te se u Eusiji takova guba u velike prodaje
i po svietu izvaža. U tu svrhu očisti se guba od kore i cievčica, te se uroni u posudu
sa vođom, u koju se meće pepel i salitar. Poslie njekoliko tjedana izvadi se guba iz
takove vođe, te se suši i sa krupnimi kijačami (batom) tako dugo lupa, dok nebude
prhka.


Fomes fomentarius, Polyporus Fomentarius, Amadou, False Tinder Fungus, Trud, lažna vatrena gljiva...
onu koju je potrebno pripremiti (kuhati u lužinama, mokraći ili močiti do beskraja) ili jednostavno osušiti ili naći suhu radi korištenja




Dio koji se guli, odvaja, kuha i suši te služi mamcem radi paljenja kremenom iili kvarcitom.

Polyporus igniarius, Boletus igniarius, True Tinder Fungus, Kresivna guba, vatrena gljiva, ona koja je spremna tek ubrana sa stabla.





Razlika jedne i druge:


evo neke od zanimljivih primjena gore navedenih frajera:

Korištenje kao baze radi paljena vatre lukom.


Kuhanje na gljivi


Zanimljivost: Nekada davno naši praoci izgleda da su istu koristili radi čuvanja i prenašanja vatre, njene unutrašnje pore mikroskopski tanke beskrajno tinjaju, ja sam ga uspijo održati na životu (jedan poveći komad suhog truda) tri dana u probušenoj limenci obloženoj mahovinom. Inače koristi se i kod pčelara a uz to u Japanu trenutno proučavaju njena anti kancerogena svojstva.

Posvećeno jedinoj SURVIVAL GLJIVI


Zadnja promjena: Boris; 14.10.09 20:29; ukupno mijenjano 3 put/a.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   14.10.09 11:14

odlican post!
ovaj TRUD...
njega ili nju su nekad ljudi nosili na posvecenja zajedno sa jelom za uskrs, vrlo su ju cijenili, prije su joj izbusili malu rupicu i zavezali da visi na spagici, nakon posvecenja su je zapalili da tinja i dimi i dali djeci, djeca su mahala njome i uzivala u dimu igracujci se po putu do kuce...
a svako gazdinstvo ju je imalo doma da zena moze lakse potpaliti vatru u danima kada se muz zapije pa ne pripremi treskice za potpalu:)
to mi na sajmu isprical jedan stari godspodin
[Vrh] Go down
Stoney
spikač
spikač
avatar

Male
Broj postova : 835
Godine : 30
Lokacija : Novalja
Datum registracije : 23.05.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   14.10.09 15:04

Bas zanimljivo, hvala.
Koliko dugo bi bilo potrebno uciti o gljivama kako bi se moglo biti "100% sigurno" u ono sta berem ? Mi moze netko preporuciti koju knjigu?
[Vrh] Go down
LUKSA
guru
guru
avatar

Male
Broj postova : 2398
Godine : 46
Lokacija : Petrinja
Datum registracije : 21.02.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   14.10.09 19:05

jel tu fali slika ili sam ja lud!

kuhao sam onu crvenkastu, ne bijelu!
U komadima, razrezanu i dodao sapuna kad nemam pepela, sapun je lužina , jel tako?

Sad je to tvrdo ko kamen, kao što je i bilo, i trebalo bi istuči, ali s čim, kako i zašto?
Daj ko se kuži neka nam ili mi objasni, glup sam!
[Vrh] Go down
http://luketic.robert@gmail.com
senban
tipko
tipko
avatar

Male
Broj postova : 58
Godine : 45
Lokacija : Novi Marof
Datum registracije : 10.03.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   14.10.09 19:33

Nisi lud, Fali slika ili sam možda i ja lud?
[Vrh] Go down
http://www.dvd-strmec.com
commando
lingua
lingua
avatar

Male
Broj postova : 245
Godine : 52
Lokacija : zg-53nja
Datum registracije : 19.02.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   14.10.09 19:52

a nema ni tona
[Vrh] Go down
WildChild
bomber
bomber
avatar

Male
Broj postova : 113
Lokacija : Hrv
Datum registracije : 02.11.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   05.11.09 0:07

za ovo sam znao, moj djed je koristio suhe gube u dimilici kod otvaranja kosnica pcela stvarcica dugo gori i ak se ugasi dosta je par puta puhnutu i opet ce pocet tinjat
[Vrh] Go down
Domo
tipko
tipko
avatar

Male
Broj postova : 71
Godine : 23
Lokacija : Drniš
Datum registracije : 11.05.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   20.11.09 21:04

Trud se treba dobro zakuhat u vodi jedno 8 sati al pazit da nebi stavili u lonac puno vode pa odete i ono pokipi zato uzet visoki lonac i ulit vode samo onako da pokrije trud i svako 1-1 i pol sat pogledat to i kasnije kad se skuha jedno 8 sati onda to bude skroz mekano i vatra se lako zapali
[Vrh] Go down
ancestor
bebač
bebač
avatar

Male
Broj postova : 10
Godine : 117
Lokacija : Beograd
Datum registracije : 22.01.2010

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   25.01.10 1:29

Evo jos nesto zanimljivo vezano za TRUD.
Polyporaceae ili gljiva u narodu poznata kao TRUD, pored toga sto je sluzila za paljenje vatre, veoma uspesno je koriscena i kao sredstvo za zaustavljanje velikog krvarenja. Ako ima ovde poznavaoca nekih vojnickih vestina i istorije vojevanja, znace da su nekada svi vojnici nosili sa sobom trud koji im je sluzio za paljenje vatre a u slucaju ranjavanja je bio dobrodosao kao sredstvo koje brzo zaustavlja krvarenje. Ako postoji mogucnost preko truda dobro je staviti neslanog govedjeg loja. Ukoliko postoji interesovanje za stare nacine vidanja rana, mogu o tome nesto napisati. Sto se tice pripreme truda za upotrebu, sve je do sada ovde lepo receno.
[Vrh] Go down
Stoney
spikač
spikač
avatar

Male
Broj postova : 835
Godine : 30
Lokacija : Novalja
Datum registracije : 23.05.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   25.01.10 1:52

ancestor....da, definitivno bi trebao napisat clanak o tome. To me uzasno zanima a vecina takvih stvari koje nadjem na internetu su neprovjerene ili jednostavno gore nego sama rana, pa ako znas nesto sto radi....samo daj
[Vrh] Go down
ancestor
bebač
bebač
avatar

Male
Broj postova : 10
Godine : 117
Lokacija : Beograd
Datum registracije : 22.01.2010

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   25.01.10 2:38

Stoney je napisao/la:
ancestor....da, definitivno bi trebao napisat clanak o tome. To me uzasno zanima a vecina takvih stvari koje nadjem na internetu su neprovjerene ili jednostavno gore nego sama rana, pa ako znas nesto sto radi....samo daj

E pa evo nesto i o tome, zatekao si me bas ovde, pa cu nesto odmah i da napisem.

U stara vremena kao sto svi znamo nije bilo alkohola, joda i ostalih supstanci koje su sluzile za dezinfekciju, pa se narod morao prilagodjavati prirodi i pomocnim sredstvima. Kao sto rekoh i trud je bio u upotrebi kod zaustavljanja krvarenja.
Mozda cu malo pisti bez reda, ali onako kako se prisetim.
Recimo jedan od nacina ciscenja rana od bakterija je stavljnje korena KUKUREKA u ranu (Pelchorus foetidus). Na taj nacin se vrsila da kazem sterilizacija rane.
Postojale su i razne vrste melema. Na primer melem koji je spravljen od zumanceta jajeta, nekog jestivog ulja i lozove rakije, kojima je dodavan i PLAVI KAMEN. Zatim, osuseni maciji izmet pomesan sa semenom od gorusice (Sinapis). Ako rana bude duboka (recimo puscana rana, prostrelna) onda se parce cistog lanenog platna mazalo sa melemom i stavljalo sto dublje u ranu. Preko toga dobro je staviti neslanog govedjeg loja ako se ima. U slucaju da rana gnoji, treba staviti suvog istucenog karanfila ( Cariofilum). Ako je povredjena (polomljena) kost, potrebno je izvaditi komadice kosti iz rane da ne bi doslo do infekcije posle zarastanja. To treba raditi sa nekim alatom koji je spaljen plamenom i drzan u cistoj ljutoj rakiji. Najbolje mali veoma ostar noz sa kukicom prema gore na vrhu, da bi se kost da kazem tako iscupala iz rane. Ako se rana ucrvlja, sto se cesto desava, treba je polivati vodom u kojoj je skuvan list cemerike. Posle toga ako rana sporo zarasta treba je polivati belim vinom u kome je najmanje 7 dana stajao cvet i list ljubicice.
Ukoliko je rana duboka i u njoj ima ostataka sacme ili kostiju, treba je cesto mazati sa melemom koji se pravi od trave koja se zove RANJENIK, zatim ODODLJEN i KOREN CICKA. Sve tri trave se pomesaju sa zecijom mascu i privijaju na ranu. U medjuvremenu ranu zalivati cajem od koprive. Nakon nekog vremena organizam sam uz pomoc melema pocne da izbacuje sacmu i delove kostiju. To bi se u svakom slucaju desilo, ali ovaj melem ubrzava taj proces i sprecava da dodje do infekcije rane.
Rana se moze sanirati i takozvanom ZIVOM VATROM, koja se dobija tako sto se trud dok je jos na drvetu upali pomocu tvrdjeg drveta (mislim da sam na forumu video da je taj postupak objasnjen, pa da ne ponavljam) i tako uzaren stavi na ranu. Proces je bolan i nije preporucljivo koristiti ga osim ako povredjena osoba nije u besvesnom stanju, pa ce teze osetiti bol, ali sa sigurnoscu odstranjuje sve necistoce u i oko rane i sterilise je. Posle toga ranu mazati nekim od pomenutih melema. NIKAKO NE PALITI TRUD SA UPALJACEM ILI SIBICOM. ISKLJUCIVO UPALJEN NA OVAJ NACIN IMA EFEKTA.
Evo jos jedan melem za obicne rane (posekotine i slicno).
Na gore pomenuti nacin upaljenim trudom se zapali parce cistog lanenog platna. Uzme se kasika sitno istucane suve lipove kore, istucane kore od sipka, devet vrhova grana kupine i jedno malo parce zelene vojnicke coje (stariji znaju, recimo od sinjela ili pantalona). Sve ovo treba da gori dok se ne pretvori u prah. Zatim se taj prah sipa u solju sa maslom (puterom) i pomesa. Melem se maze na ranu tri veceri uzastopno sa kokosijim perom.
Eto nesto malo o starim narodnim lekovima i izvinjavam se sto za neke biljke ne znam latinska imena a nekome su mozda poznate pod nekim drugim imenom.

Zeleo bih da zamolim sve koji su ovo procitali da strogo vode racuna pri koriscenju ovih receptura. Jesu proverene, ali MOLIM vas da obratite paznju prilikom izbora biljaka i ostalih potrebnih sastojaka. Ovo su recepti iz naroda i nemaju nikakve farmakoloske certifikate. Takodje upozoravam da nikako ne koristite biljke koje su ubrane u blizini puteva ili u gradskom podrucju. Nikako ne bih zeleo da bilo ko dozivi makar i malo neprijatno iskustvo.
Pozdrav i hvala...
[Vrh] Go down
Mladen
honoris
honoris
avatar

Male
Broj postova : 2637
Godine : 50
Lokacija : Varaždin
Datum registracije : 15.02.2009

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   25.01.10 21:58

ranjenik ( stachys officinalis )

odoljen (valeriana officinalis )

čičak (arctium lappa )

evo gene ..
da nadopunim tvoj post...
dobro došao ..
[Vrh] Go down
ancestor
bebač
bebač
avatar

Male
Broj postova : 10
Godine : 117
Lokacija : Beograd
Datum registracije : 22.01.2010

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   25.01.10 22:10

sivi vuk je napisao/la:
ranjenik ( stachys officinalis )

odoljen (valeriana officinalis )

čičak (arctium lappa )

evo gene ..
da nadopunim tvoj post...
dobro došao ..

Bravo majstore, hvala na pomoci...
A i ono GENE, kako si se setio, odavno nisam cuo, a rado se setim toga.
I hvala puno na dobrodoslici.
[Vrh] Go down
Cave Bear
spikač
spikač
avatar

Male
Broj postova : 734
Godine : 20
Lokacija : Sombor
Datum registracije : 31.05.2010

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   31.05.10 21:15

Dobro se zapali vatra sa trudom i jednom lupom.Postavi se parce truda malo kao nokar na hrpicu trave i usmeri se sunceva zraka kroz lupu u jednu tacku na trudu i tako drzis dok se ne zapali.posle normalno sa vatrom
[Vrh] Go down
Mario Dilberović
bebač
bebač
avatar

Male
Broj postova : 3
Godine : 24
Lokacija : Velika Gorica
Datum registracije : 19.05.2015

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   19.05.15 19:41

Pozdrav! Dižem temu iz mrtvih ... Nabavio sam gubu (kresivu). Zanima me na koji način ju osušiti?
[Vrh] Go down
maxina
MODERATOR
MODERATOR
avatar

Male
Broj postova : 3034
Godine : 49
Lokacija : Sisak
Datum registracije : 19.11.2011

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   19.05.15 19:44

Mario Dilberović je napisao/la:
Pozdrav! Dižem temu iz mrtvih ... Nabavio sam gubu (kresivu). Zanima me na koji način ju osušiti?

Prvo se predstaviš u temi predviđenoj za to i onda zaroniš u dubine forumskih savjeta.


Hombre:Ulažem oštar protest u svezi potpisa kolege Maxine.
[Vrh] Go down
Mario Dilberović
bebač
bebač
avatar

Male
Broj postova : 3
Godine : 24
Lokacija : Velika Gorica
Datum registracije : 19.05.2015

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   19.05.15 19:49

maxina je napisao/la:
Mario Dilberović je napisao/la:
Pozdrav! Dižem temu iz mrtvih ... Nabavio sam gubu (kresivu). Zanima me na koji način ju osušiti?

Prvo se predstaviš u temi predviđenoj za to i onda zaroniš u dubine forumskih savjeta.

Already done that
[Vrh] Go down
Cuki
bebač
bebač
avatar

Female
Broj postova : 12
Godine : 48
Lokacija : rijeka
Datum registracije : 28.05.2015

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   29.05.15 10:18

Nadovezala bih se no one recepte saniranja rana. Za to je širokolistni trputac (bokvica) zakon. Zatvori i zaliječi ranu bez inficiranja brzo i efikasno.
[Vrh] Go down
ivo
guru
guru
avatar

Male
Broj postova : 3408
Godine : 55
Lokacija : Zagreb
Datum registracije : 05.10.2011

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   29.05.15 18:15

Cuki je napisao/la:
Nadovezala bih se no one recepte saniranja rana. Za to je širokolistni trputac (bokvica) zakon. Zatvori i zaliječi ranu bez inficiranja brzo i efikasno.
Na ljutu ranu, ljuti trputatz, omiljena je maxima našeg moderatora Maxine. Sad mi je jasno zashto.
[Vrh] Go down
vladomado10
spikač
spikač
avatar

Male
Broj postova : 508
Godine : 28
Lokacija : LOL
Datum registracije : 12.06.2013

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   29.05.15 19:34

Opet ce ispast da pametujem, al nema veze, ocito si ti dani u mjesecu.
Starinske metode su tu kao fusnote povijesnih medicinskih knjiga, a narodne metode lijecenja fusnote u razgovorima seoskih baba, nikako savjet na forumu.

Moj odgovor na stare medicinske vjestine je:
Zivilo se do 35. godine, 6 od 10 djece je do puberteta umiralo.

Koje to razdoblje prije alkohola????  A koliko znam (a znam) alkohol se ne koristi vec 10-ak godina u obradi rana. Do kraja 19. stoljeca se rane tretiralo tako da se pustalo da se zagnoje, do Listerovih otkrica asepse.
Ovdje se navode neki zanimljivi detalji kao kauterizacija ili spaljivanje rana koja se koristila sve do pocetka 19. stoljeca i Napoleonskih ratova kada je veliki kirurg Duputryen poceo sa podvezivanjem krvnih zila, te dokazao da kauterizacija radi vise stete nego koristi, znaci vec u 19. stoljecu.
Ljudi te stvari nisu radili iz mogucnosti nego iz nužde.
[Vrh] Go down
Hombre
guru
guru


Male
Broj postova : 2688
Godine : 63
Lokacija : Jug Hrvatske
Datum registracije : 05.06.2011

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   29.05.15 22:49

Ovih dana nisam baš literalno nadaren pa me nemoj shvatiti pogrešno.

Ovo je forum o preživljavanju gdje se smatra da uvijek nisu pri ruci moderna sredstva za liječenje, a narodna medicina je razvijana stotinama i više godina, ne poznaje tretiranje rana tako da se zagnoje (što je nekada propovijedala službena medicina) nego se zna koje biljke imaju sastojke koji čiste ranu, ubrzavaju zacijeljivanje... naravno da nisu tako brze kao moderna kemija ali su efikasne u granicama da spriječe veće probleme i što je najvažnije dokazane u bezbroj slučajeva i bez liste nuspojava debele ko enciklopedija Britanica.
Živjelo se do 35. godine i umiralo jer se od teškog posla čovjek izradio, od slabe hrane, ostalih loših životnih uslova lako poboljevalo, dosta bolesti koje se sada uspješno liječi bilo bez izuzetka smrtonosno ali je i onda bilo ljudi koji su čak i za današnje pojmove umirali u pozamašnoj životnoj dobi zahvaljujući mogućnosti normalnog života o čemu se može naći nemali broj podataka po starim kronikama da je gospodar, knez, grof... poživio 80 ili 90 godina. Ostali su umirali najviše jer službena medicina nije bila dovoljno moćna ni dostupna i htio priznati ili ne njezine dogme dovele su do toga da su jednostavni problemi čije je rješenje bilo poznato prije tisuću godina rješeni relativno nedavno. Kada je na 20 kvadrata živjelo 10 ljudi zajedno sa stokom, gladnih i bosih svaka epidemija imala je gadne posljedice, djeca necijepljena i gladna umirala masovno i rano.
Ne pričam ja napamet. Sve to imaš i sada u nekim dijelovima svijeta i za mog djetinjstva Afrika je bila doslovni primjer životne dobi i broja djece koja umiru u odnosu na one koji dočekaju pubertet.
Zato ne budi previše revan u izricanju pogrda narodnoj medicini nego onima koji željni lake zarade pišu knjige o svemogućim biljkama koje uspješno liječe sve i svašta nego je sagledaj u njezinoj vrijednosti koja se tesala mnogima koji su probali pa nisu uspjeli ali se vremenom iskristaliziralo što zaista pomaže, a što ne i sve, naravno iz nužde jer drugog rješenja osim probati nije bilo.
Još jedna stvar Vlado. Dim. Čak i onaj od najboljeg gorivog drveta nagriza pluća ako ga udišeš dovoljno dugo, a onda nije bilo plina ni struje pa se ložilo i za najvećih ljetnih vrućina za skuhati hranu ili ispeći kruh da ne govorim o zimama, burama i kada se sjedilo danima oko otvorene vatre bez dimnjaka i svega u čemu sada uživamo. O tome koliko nagrižena pluća smanjuju otpornost tebi ne treba govoriti.
[Vrh] Go down
Keltan
lingua
lingua
avatar

Male
Broj postova : 288
Godine : 56
Lokacija : earth
Datum registracije : 30.06.2013

PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   29.05.15 23:17

vladomado10 je napisao/la:
Opet ce ispast da pametujem, al nema veze, ocito si ti dani u mjesecu.
Starinske metode su tu kao fusnote povijesnih medicinskih knjiga, a narodne metode lijecenja fusnote u razgovorima seoskih baba, nikako savjet na forumu.

Moj odgovor na stare medicinske vjestine je:
Zivilo se do 35. godine, 6 od 10 djece je do puberteta umiralo.

Koje to razdoblje prije alkohola????  A koliko znam (a znam) alkohol se ne koristi vec 10-ak godina u obradi rana. Do kraja 19. stoljeca se rane tretiralo tako da se pustalo da se zagnoje, do Listerovih otkrica asepse.
Ovdje se navode neki zanimljivi detalji kao kauterizacija ili spaljivanje rana koja se koristila sve do pocetka 19. stoljeca i Napoleonskih ratova kada je veliki kirurg Duputryen poceo sa podvezivanjem krvnih zila, te dokazao da kauterizacija radi vise stete nego koristi, znaci vec u 19. stoljecu.
Ljudi te stvari nisu radili iz mogucnosti nego iz nužde.

Kada se to zivilo samo do 35 godina ? Koliko ja znam mnogi anticki vladatelji ,carevi ....su presli 70 ?
Inace u moj kraj najbolji lek za povrsinske rane je kantarionovo ulje a to moja pokojna baba a danas majka  sprema  ovako . .. .naberem ja kantarion dok sam u ribolov  , ona ga osusi i stavi u maslinovo ulje ili obicno jestivo ulje , mislim suncokretovo ..tako li ga zovete  . . .Na svojih 12-14-li godina meni je to spasilo nogu ....doktori su me mucili i nisu zaustavili gnjojanje  rane / posekao sam gadno stapalo leve noge  na staklo u neki prljavi bazen pun zabokrecine /    .. . . i danas na moja deca koristim to .....
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Vatrena gljiva - Trud i Guba   

[Vrh] Go down
 
Vatrena gljiva - Trud i Guba
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Vatrena gljiva - Trud i Guba
» Pomoć-Gljiva
» Nepoznate vrste gljiva!
» Vikend na Banovini
» Koja je ovo gljiva?

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
FORUM PREŽIVLJAVANJA :: ZNANJA BORAVKA U PRIRODI, SURVIVAL I BUSHCRAFT :: STARA IZVORNA ZNANJA-
Forum(o)Bir: