FORUM PREŽIVLJAVANJA, BUSHCRAFTA, PUSTOLOVINE I PRIRODE
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Latest topics
» 24 sata divljine
Krpelji Empty03.03.24 9:46 by NAVIGATOR

» Sretna 2024.godina
Krpelji Empty01.01.24 23:27 by Lawman

» ako nekome treba ideja za kuću..
Krpelji Empty18.12.23 9:19 by NecaPereca

» Ćao, ćao
Krpelji Empty14.12.23 10:00 by NecaPereca

» Nije bilo preživljavanje ali je bilo stresno :)
Krpelji Empty14.12.23 9:53 by Lawman

» Baterijske lampe
Krpelji Empty24.11.23 8:29 by neven

» Utsch & Gierse Tools / UG-Tools
Krpelji Empty23.11.23 19:08 by dux aeron

» Laser u survival kitu?
Krpelji Empty22.11.23 20:56 by dux aeron

» Dosta je bilo zajebancije, dogodine tko živ , tko mrtav...
Krpelji Empty21.11.23 12:20 by Lawman

» Stari novi hobi
Krpelji Empty25.10.23 22:29 by neven

» Gitara & planinarenje
Krpelji Empty24.09.23 11:48 by Strat04

» Izrada noza od turpije
Krpelji Empty21.09.23 22:04 by Hobi majstor

» chris reeve sebenza folder
Krpelji Empty21.09.23 18:51 by NAVIGATOR

» sta je najvaznije za prezivljavanje?
Krpelji Empty20.09.23 11:34 by Strat04

» Mine na Papuku
Krpelji Empty20.09.23 11:32 by Strat04

» prsluk, torbica ili ranac?
Krpelji Empty20.09.23 11:10 by Strat04

» Prestavljanje
Krpelji Empty20.09.23 9:45 by neven

» P: Chris Reeve Small Sebenza MAGNACUT
Krpelji Empty30.08.23 9:03 by NAVIGATOR

» EDC- sitnice koje pojednostavljuju život
Krpelji Empty09.08.23 16:48 by NAVIGATOR

» Svega ima,ničeg nema.. [CHAT TEMA]
Krpelji Empty18.07.23 13:08 by Drvo

» Pozdrav svima
Krpelji Empty03.06.23 14:28 by Shaman95

» Nocna zima ljeti u Gorskom Kotaru
Krpelji Empty03.06.23 11:16 by DrAnte

» Koji nož kupiti?
Krpelji Empty29.05.23 15:41 by Lawman

» "patiranje"karbonskog čelika?
Krpelji Empty28.05.23 23:59 by ness

» SkeletoDon Alpha
Krpelji Empty28.05.23 23:48 by ness

» BREZIN SOK
Krpelji Empty28.05.23 23:40 by ness

» Pozdrav ekipa
Krpelji Empty27.05.23 19:34 by Lawman

» Karte
Krpelji Empty27.05.23 13:39 by Ervin

» Mora of Sweden noževi
Krpelji Empty02.05.23 10:48 by Žic

» STRELJAČKA SVAKODNEVICA
Krpelji Empty12.04.23 12:52 by Lawman

bebač 1-20
zelembara 20-50
tipko 50-100
bomber 100-200
lingua 200-500
spikač 500-1000
mr.spika 1000-2000
guru 2000-5000
master 5000-10000
alfa i omega 10000 +
Forum Preživljavanja© Facebook Icon

Krpelji

+5
archery
erdadj
maxina
Strider
djomla
9 posters

Go down

Krpelji Empty Krpelji

Postaj by djomla 20.06.15 12:24

Tekst koji slijedi je proizvod vlastitog povećanja interesa za krpelje nakon što sam dobio osip 2 tjedna nakon vađenja krpelja na mjestu uboda, vjerojatno se radilo o početnoj fazi lajmske borelioze. Izvadio sam ih podosta sa sebe, ali to je bilo prvi puta da se pojavio osip. Sve je na sreću dobro završilo.

Krpelji 3165m60

Krpelji su parazitski člankonošci iz reda grinja koji je dio razreda paučnjaka. Dijele se na tvrde krpelje Ixodidae (krpelji šikare; 692 vrste), meke krpelje Argasidae (krpelje nastambe; 186 vrsta) i Nuttalliellidae koja sadržava samo jednu vrstu; Nuttalliella namaqua, koja je zasada nađena samo na području južne i jugozapadne Afrike, gdje živi na malim sisavcima. Porijeklo krpelja seže sve do sredine krede (prije 100 milijuna godina), a domaćini su u to vrijeme bili reptili ili vodozemci (Nava i ostali, 2009). Najpoznatija vrsta krpelja u Europi je Ixodes ricinus, koji se često naziva i običnim krpeljom. Najrasprostranjeniji je krpelj u većini dijelova središnje, zapadne i sjeverne Europe (Salman i ostali, 2013). Za drugi dio imena ove vrste je zaslužan oblik ženke, koja oplođena i nasisana krvlju može dosegnuti oko 10-11 mm u dužinu i 6-7 mm u širinu, pri čemu sliči sjemenu ricinusa (Mulić i ostali, 2011). Ixodes ricinus također je i najrasprostranjenija vrsta krpelja na području Republike Hrvatske, sa gušćom populacijom u sjevernim dijelovima Hrvatske (Borčić i ostali, 1999).

Krčmar i ostali (2014) u svojem istraživanju na području Baranje (pet različitih staništa u okolici Belog Manastira) ustanovili su kako Ixodes ricinus čini 65,93%, Haemaphysalis concinna 31,66%, Haemaphysalis inermis 1,94%, Dermacentor reticulatus 0,4% i Dermacentor marginatus 0,07% od ukupno oko 1500 uzorkovanih krpelja. U šumskom tipu staništa na lokalitetu Haljevo uzorkovan je najveći broj jedinki tvrdih krpelja (80,45 %), svrstanih u vrste: Dermacentor marginatus, Haemaphysalis concinna, Haemaphysalis inermis i Ixodes ricinus. Vrsta Ixodes ricinus je na lokalitetu u šumi Haljevo najbrojnija, što je u suglasnosti s rezultatima mnogih terenskih istraživanja diljem Europe u kojima je također vrsta Ixodes ricinus u šumskim tipovima staništa najbrojnija. U stadiju adulta vrsta Ixodes ricinus bila je najbrojnija u travnju, dok je u stadiju ličinke najbrojnija u mjesecu srpnju. Od ožujka pa sve do sredine svibnja, vrsta Ixodes ricinus uzorkovana je u razvojnim stadijima nimfe i adulta, dok je u mjesecu srpnju uglavnom uzorkovana u stadiju ličinke i nimfe. To je u skladu sa sezonskom dinamikom pojedinih razvojnih stadija, jer tijekom srpnja dijapauza(stanje potpunog mirovanja) često zahvaća samo stadij adulta.

Ixodes ricinus je krpelj sa vrlo širokim spektrom potencijalnih domaćina. Jaenson i ostali (1994) su na području Švedske pobrojali 2 vrste guštera, 56 vrsta ptica i 29 vrsta sisavaca na kojima parazitira. Među svim vrstama tvrdih krpelja, 20% ih parazitira na pticama, a 80% na sisavcima (Kolonin, 2009). U Europi, Ixodes ricinus je vektor uzročnika nekoliko zoonoza, uključujući Lajmsku boreliozu (barem 9 vrsta borelioze prenosi I.ricinus-od ukupno 36 (Rudenko i ostali, 2011)), krpeljni meningoencefalitis, anaplazmoze(granulocitna erlihioza, krpeljna groznica) uzrokovane bakterijama Anaplasma phagocytophilum I Rickettsia helvetica. Ixodes ricinus također prenosi i krvne parazite iz roda Babesia; B.divergens (uzročnik bebezioze stoke i po život opasne infekcije splenektomiziranih ljudi), B. microtiand i B. venatorum, tularemiju uzrokovanu bakterijom Francisella tularensis i virus bolesti poskakivanja (LIV) (Salman i ostali, 2013).

Krpelji prolaze kroz 4 razvojna oblika; jajašce, ličinka, nimfa i adult, od toga su zadnje tri aktivne, odnosno potreban im je domaćin i njegova krv. Životni ciklus im obično traje 1-2 godine, između svake faze potreban im je domaćin na kojem će se hraniti. Dakle, u životnom ciklusu moraju se hraniti 3 puta. Mnogi krpelji nikada ne dosegnu odraslu dob, jer se ne uspiju zakačiti na domaćina i nahraniti. U razvojnoj fazi ličinke su veličine oko 1 mm, hrane se na malim sisavcima, i to jedan do tri dana. Imaju tri para nožica, kreću se u radijusu od nekoliko centimetara. Žive na travi i lišću, nedaleko od razine zemlje. Ličinke prelaze u stadij nimfe kada imaju četiri para nožica i dužine su oko 1,5 mm. Hrane se 4-5 dana na sitnim, ali i na većim životinjama, pa i na čovjeku. Dižu se na veću visinu nego ličinke. U stadiju adulta – odraslog krpelja, dugi su od 2,4 do 4,8 mm, penju se najviše do metra visine te se kreću nekoliko metara u širinu. Kreću se vertikalno i horizontalno. Imaju uski radijus kretanja. Hrane se na većim životinjama i čovjeku. U ovoj fazi dolazi do seksualne diferencijacije na mužjaka i ženku.

Krpelji 2hnbarb
Preuzeto iz prezentacije Krpelji i bolesti koje prenose –Lyme borelioza i K.M.E., Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, Irena Stipešević Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva.


Krpelj može biti zaražen već u stadiju nimfe, prilikom hranjenja na životinji koja je u fazi viremije. Već u stadiju nimfe, krpelj može prenijeti infekt na novog domaćina. Moguć je i transovarijalni prijenos virusa tijekom više generacija krpelja (s majke krpelja na njene potomke), zbog čega su krpelji i rezervoari uzročnika bolesti, a ne samo prijenosnici (www.zzjzpgz.hr). Ženke krpelja mogu odjednom proizvesti do 1-5 tisuća jajašaca. Ženka nasisana krvlju oko 100 puta je teža od gladne ženke i treba joj oko 10 dana da se nasiše krvi. Ovisno o vrsti I razvojnoj fazi, priprema za hranjenje može trajati od 10 minuta do 2 sata (www.cdc.gov). imaju visok stupanj preživljavanja; mužjak običnog krpelja može gladovati 18, a ženka 27 mjeseci (Romanović i Mulić, 1999). Krpelj ne skače, ne leti niti pada s većih visina. Krpelji nemaju oči, ali imaju tzv. Hallerov organ - senzorski organ kojim osjete promjenu koncentraciju CO2 u okolini, toplinsko zračenje i kretanje kroz obližnju vegetaciju, te osjete prisutnost i kreću se prema prolazu potencijalne žrtve. Mogu se popeti na vršak trave ili grančicu koja strši i tu čekaju. Kad osjete dolazak žrtve, podignu prvi par nožica i čekaju. Kad žrtva dotakne krpelja, on se zakači na nju (www.zzjzpgz.hr).

Krpelji 11217810_659583457509291_1039176209964193777_n
Krpelj čeka žrtvu

Rilce Ixodes ricinusa ima tri dijela. Središnji dio - hipostoma je poput dugog mača nazubljenog s obje strane i na vrhu, sa zubcima usmjerenima prema tijelu krpelja (slično harpunu) koji otežavaju izvlačenje krpelja iz domaćina. Kroz središnji dio hipostome prolazi kanal koji odvodi slinu krpelja u domaćina te krv iz domaćina prema krpelju. Na vrhu hipostome nalazi se par helicera-dugi “štapići” koji završavaju sa kukastim zubima. Helicere su teleskopske, pa se mogu produljiti dalje od vrha hipostome ili povući na pola njezine duljine. Također su vrlo pokretljive, nazubljeni vrhovi mogu se savijati pod kutom od 45 stupnjeva (Richter i ostali, 2013). Lateralnim pokretima helicera krpelj buši, sječe i razmiče kožu poput kirurga kad pristupa nekoj potkožnoj strukturi. Pri probadanju kože krpelj kroz rilce izlučuje slinu - kompleksnu tvar koja sadrži anestetik, zbog čega je ubod bezbolan, te posebnu tvar “cement”, poput lateksa, koja se stvrdne u obliku stošca oko mjesta uboda, čime se krpelj učvrsti, što traje par sati. Krpelja bi trebalo odstraniti s tijela dok traži mjesto uboda i dok se ta tvar (cement) ne skrutne. Virus KME (krpeljni meningoencefalitis) nalazi se u slini krpelja te se smatra da do infekcije dođe vrlo rano nakon uboda u kožu.

Krpelji 2u55gtu
Rilce krpelja

Krpelji 2wq63xx


Krpelji 2rgygyc


Prikaz uboda krpelja

Wilhelmsson i ostali (2013) su tijekom 2008. i 2009. godine proučavali sezonske obrasce, mjesta uboda te trajanje hranjenja na temelju informacija o 1770 osoba(648 muškaraca i 1122 žena) iz Švedske i Ĺlandskih otoka s kojih je ukupno skinuto 2110 krpelja (Ixodes ricinus). Od svih skinutih krpelja 487 su bile odrasle ženke (23%), 15 odrasli mužjaci (1%), 1519 nimfa (72%) i 89 ličinki (4%). Udio odraslih ženki je bio značajno veći na muškarcima (27%) nego na ženama (21% P< 0.01). Suprotno tome, udio ličinki je bio značajno veći na ženama (5%) nego na muškarcima (2% P< 0.01). Ispitanici su bili starosti od 19-92 godine. Povezanost između stadija krpelja i godina domaćina nije uočena. Značajno veći udio odraslih ženki hrani se na području vrata/glave, prsa/leđa i prepona/genitalija u odnosu na nimfe na istim područjima tijela. Nimfe se pak hrane u značajno većem udjelu na području ruku i nogu u odnosu na odrasle ženke na istim područjima.

Krpelji 1399165_659591037508533_4249181328448659328_o
Vrijeme hranjenja uklonjenih krpelja s različitih područja ( Wilhelmsson i ostali, 2013).

Krpelji 10375902_659600250840945_1419834156028533175_n
Vrijeme hranjenja (u satima) na muškarcima i ženama ( Wilhelmsson i ostali, 2013).

Što se tiče uklanjanja krpelja iz tijela, brojne su tradicionalne metode koje su se godinama primjenjivale, ali su se s vremenom pokazale opasne ili neučinkovite. Neke od "narodnih" metoda uključuju mazanje krpelja raznim sredstvima (ulje, petrolej, vazelin, alkohol, lak za nokte i dr.), što nije dobro, jer tada dolazi do pojačanoga lučenja sline, a to znači i virusa i bakterija u tkivo domaćina (Harpin, 1999). Jedna od teorija iza premazivanja krpelja je ta kako će krpelj biti u nemogućnosti disati, međutim, uzevši u obzir kako nenahranjeni odrasli krpelj u mirovanju diše svega nekoliko puta u satu, a prilikom aktivnosti diše oko 15 puta/h, ta metoda nije vremenski učinkovita (Rudolph & Knulle, 1979.). Što se tiče mehaničkog uklanjanja krpelja, od krucijalne je važnosti uhvatiti ga pincetom ili specijaliziranom napravom što bliže koži, manje je bitan smjer izvlačenja (Needham, 1985). Ponekad se može naići na preporuku rotiranja obrnuto od smjera kazaljke, međutim u novijoj literaturi najčešće se nailazi na preporuku laganog povlačenja pravo prema gore. Krpelja nikada ne bi trebalo dirati ili izvlačiti golim rukama, jer ponekad se patogeni mikroorganizmi mogu prenijeti preko kože. Krpelj se ne bi smio ni spaljivati zagrijanim objektima, pošto takav čin može dovesti do rasprskavanja krpelja i samim time i širenje patogena u okolinu. Izvađenog krpelja ne gnječiti,  najbolje baciti u toalet i pustiti vodu. Nekoliko  je čimbenika koji utječu na lakoću/težinu vađenja krpelja; -dužina i oblik rilca, -broj, veličina i oblik zubaca na rilcu, -količina izlučenog cementa (ljepila);krpelj zna nakon duljeg vremena hranjenja lučiti dodatni cement pa ga je stoga i teže izvaditi što je dulje u domaćinu(neke vrste Ixodes krpelja uopće ne luče cement) - veličina krpelja, odnosno stadij razvoja. Dobro je ako se nakon izvlačenja krpelja povuče i cement (često izgleda kao komadić kože na rilcu), jer ako ostane u tkivu može iritirati kožu i stvarati dodatne probleme.

Krpelji 10428520_659605874173716_7666420728366300981_n
Vađenje krpelja ravnom pincetom

Krpelji 988571_659608630840107_5465415141599243462_n


Mors Kochanski zagovara rotaciju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu

Preventivne mjere uključuju pažljivo kretanje kroz prirodu, izbjegavati provlačenja kroz šikaru i gustiš. Nositi odjeću na koju se krpelj teže može zakačiti, npr. poliester, dobro je nositi jednobojnu svijetlu odjeću na kojoj je lakše uočiti krpelja.  Što veći postotak tijela prekriti odjećom, nogavice ugurati u obuću ili stegnuti/svezati. Koristiti repelente na nezaštićenim dijelovima tijela. Pregledavati se što češće, naročito nakon prolaska kroz rizični teren. Pri odlasku s terena, skinuti odjeću i dobro je otresti i pregledati. Po dolasku kući, obavezno se okupati i pregledati uz pomoć druge osobe za nepregledne dijelove tijela. Rizik od prijenosa patogena uvelike se povećava nakon 24 sata hranjenja krpelja, stoga je bitno ne odgađati pregled.

Literatura:

• Borčić B., Kaić B., Kralj V. (1999).Some epidemiological data on TBE and Lyme borreliosis in Croatia. Zentralbl Bakteriol. 289:540–7.
• Harpin, M. (1999). Krpelji I neke antropozoonoze. Šumarski list br. 7-8 str. 323-328
• http://www.cdc. gov/ticks/life_cycle_and_hosts.html
• http://www.zzjzpgz.hr/nzl/88/krpelj.htm (zavod za javno zdravstvo primorsko goranske županije)
• Jaenson T.G.T., Tälleklint L., Lundqvist L., Olsen B., Chirico J. and Mejlon H. (1994) Geographical distri-bution, host associations, and vector roles of ticks (Acari: Ixodidae, Argasidae) in Sweden. Journal of Medical Entomology31, 240–256.
• Kolonin G.V. (2009) Fauna of ixodid ticks of the world (Acari, Ixodidae). Kolonin, G.V., Moscow.
• Krčmar S., Vereš M., Trilar T. (2014). Fauna of hardticks (acari: ixodidae) in different habitats In croatian part of Baranja. Šumarski list, 5–6: 309–314.
• Mulić i ostali (2011). Bolesti koje se prenose krpeljimana području hrvatske. Liječnički vijesnik, 133 str. 89-95.
• Nava S., Gugliemone A.A., Mangold A.J. (2009). An overview of systematic and evolution of ticks. Front Biosci 2009:14:2857–77.
• Needham G.R. (1985). Evaluation of five popular methods for tick removal.Pediatrics. 1985 Jun;75(6):997-1002.
• Richter D., Matuschka F.R., Spielman A., Mahadevan L. (2013). How ticks get under your skin: insertion mechanics of the feeding apparatus of Ixodes ricinus ticks. Proceedings of the Royal Society B. 280:1758.
• Romanović M., Mulić R., (1999). Doprinos Poznavanju Medicinski Važnih Arthropoda otocima i priobalju Republike Hrvatske. Institut Pomorske medicine,rukopis,str.1-11 ,Split.
• Rudenko N., Golovchenko M., Grubhoffer L. and Oliver J.H. Jr (2011). Updates on Borrelia burgdorferi sensu latocomplex with respect to public health. Ticks and Tick-borne Diseases2, 123–128
• Rudolph D., Knulle W. (1979). Mechanisms contributing to water balance in non-feeding ticks and their ecological implications, in Rodriguez JG (ed): Recent Advances in Acarology. New York, Academic Press, 1979,pp 375-383.
• Salman M. & Tarrés-Call J.(2013). Ticks and Tick-Borne Diseases: Geographical Distribution and Control Strategies in the Euro-Asia Region. CABI.
• Wilhelmsson P., Lindblom P., Fryland L., Nyman D., Jaenson T.G., Forsberg P., Lindgren P.E. (2013). Ixodes ricinus ticks removed from humans in Northern Europe: seasonal pattern of infestation, attachment sites and duration of feeding. Parasites & Vectors 2013, 6:362.
djomla
djomla
knjižničar
knjižničar

Male
Broj postova : 977
Godine : 36
Lokacija : Vinkovci
Datum registracije : 12.04.2010

https://habilisurvival.wordpress.com

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by Strider 20.06.15 13:34

Svaka ti čast, vrlo si temeljit, kao i uvijek.
Sudeći iz osobnog iskustva, uklanjanje krpelja pincetom mnogo je lakše zaokretanjem u bilo kojem smjeru nego li direktno vertikalno izvlačenje, baš iz navedenih razloga- rilce je nazubljeno s kukicama koje onemogućavaju lagano izvlačenje u suprotnom smjeru (kao povlačenje ruke kroz onu samohodnu travku). Usporedni test načina izvlačenja prikazan je u videu (kojeg naravno ne mogu naći) gdje su čovjeku na gornjem dijelu podlaktice smještena u neposrednoj blizini dva tvrda krpelja. Krpelj koji se samo povlačio ravno prema gore "povukao" je više kože nego metodom zaokretanja. Zamislite si to kao da si štipate kožu i povlačite. Na taj način se povuklo više kože i uzrokovalo veću bol, izraženu negodovanjem domaćina koji je na eksperiment pristao.
Krpelji 2413543511_00fb34f032

Od svih pinceta i koječega, najbolje mi se pokatala ona žličica s urezom, fakat ih brzo skida! S metalnom, vrlo tupom sam imao problema i jednog sam zgnječio koliko sam sile morao upotrijebiti zbog sklizanja da ga maknem s leđa svog psa. Pas je živ, eto, napuno 11 jučer.
Strider
Strider
honoris
honoris

Male
Broj postova : 2611
Godine : 31
Lokacija : Rijeka
Datum registracije : 18.06.2009

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by maxina 20.06.15 16:14

Evo fotke krpelja na mom vratu i spravice s kojom je Gorila brzo i efikasno izvadio dotičnu gamad.

Krpelji Krpelj_zpsaoknrio2


Praktično je da spravica čvrsto drži krpelja(u V procijepu) i,bez obzira da li rotiramo ili samo vučemo,nema opasnosti od kidanja kao kod npr.vađenja pincetom.
Nakon par dana sam našao u vet,ambulanti identičan komplet (veći i manji "čupač") i od tada je uvijek uz mene kada sam u prirodi.
Odlično se pokazalo i kod vađenja krpelja kod mačka jer u gustom krznu je teško izdvojiti samo krpelja a to s ovom spravicom nije problem.
maxina
maxina
MODERATOR
MODERATOR

Male
Broj postova : 2512
Godine : 55
Lokacija : Sisak
Datum registracije : 19.11.2011

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by djomla 20.06.15 17:09

Što je bolje, ravno povlačenje ili rotiranje i povlačenje? Baš i nema nešto puno istraživanja koja bi potpuno osporila jednu ili drugu metodu. Ipak, nešto se može pronaći. Ali kao što sam gore spomenuo, postoje znatne razlike od krpelja do krpelja i lakoće vađenja. Ispod su navodi iz nekih istraživanja u prilog jedne ili druge tehnike. Neznanstvenim metodama poput vlastitih iskustava ili zaključaka na temelju nekoliko vađenja krpelja ne može se pokazati postoje li statistički značajne razlike između ove dvije metode.

De Boer & van den Bogaard (1993) " Pulling frequently resulted in the complete removal of the tick, but fragments of the mouthparts that remained in the skin were often quite large. In contrast, if the tick was removed by rotation without pulling, the tip of the hypostome usually broke off and remained in the skin, but this portion was generally quite small."

Bowles et al. (1992); "pulling the ticks straight out was significantly less likely to lead to retained mouthparts than rotational pulling"

Needham (1985); "Rotating the tick during removal did not appear more likely to damage the mouthparts than pulling straight out, though twisting the tick was ultimately not recommended, because of the risk of breaking of the mouthparts."

Tvrtka Otom, prodaje napravu kakvu je Maxina iznad koristio, na svojim stranicama tvrde kako se tijekom rotacije šiljci hipostome saviju prema osi rotacije što olakšava vađenje-isto što tvrdi Kochanski.


Tick removal with O'TOM Tick Twister by H3D

Možda je Needham (1985) najbliži točnom odgovoru kada kaže kako je manje bitan smjer izvlačenja, dok je od krucijalne važnosti uhvatiti krpelja što bliže koži.

Needham G.R. (1985). Evaluation of five popular methods for tick removal. Pediatrics 1985; 75(6):997-1002.

http://www.otom.com/how-to-remove-a-tick

Bowles D.E., McHugh C.P., Spradling S.L. (1992). Evaluation of devices for removing attached Rhipicephalus sanguineus (Acari: Ixodidae). J Med Entomol 1992; 29(5): 901-902.

De Boer R., van den Bogaard A.E. (1993). Removal of attached nymphs and adults of Ixodes ricinus (Acari: Ixodidae).Journal of Medical Entomology. 1993 Jul;30(4):748-52.
djomla
djomla
knjižničar
knjižničar

Male
Broj postova : 977
Godine : 36
Lokacija : Vinkovci
Datum registracije : 12.04.2010

https://habilisurvival.wordpress.com

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by erdadj 23.06.15 16:48

Kažu da dođe 6$, jel tko kupovao?

erdadj
lingua
lingua

Male
Broj postova : 261
Godine : 49
Lokacija : Osijek
Datum registracije : 25.12.2013

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by maxina 23.06.15 17:40

erdadj je napisao/la:Kažu da dođe 6$, jel tko kupovao?

Pa vidi baš te čupače na fotki kraj moga vrata gore.
Kupio sam ih u lokalnoj veterinarskoj ambulanti a cijena je bila oko 40 tak kuna.
maxina
maxina
MODERATOR
MODERATOR

Male
Broj postova : 2512
Godine : 55
Lokacija : Sisak
Datum registracije : 19.11.2011

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by archery 24.06.15 19:49

Sve je to lijepo,ali što napraviti kad se krpelj praktički cijeli ukopa i viri samo vrh zadka,praktički niti milimetar,dali se i onda može izvaditi sa tom spravicom.
archery
archery
tipko
tipko

Male
Broj postova : 84
Godine : 67
Lokacija : Zagreb
Datum registracije : 02.02.2014

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by maxina 24.06.15 20:14

archery je napisao/la:Sve je to lijepo,ali što napraviti kad se krpelj praktički cijeli ukopa i viri samo vrh zadka,praktički niti milimetar,dali se i onda može izvaditi sa tom spravicom.

Može-zato što,kada uđe u V otvor tik uz kožu,odigne krpelja tj.njegov širi dio bez obzira da li se napio krvi ili ne.Za skroz sitne primjerke ima onaj manji "čupač".

Nema savršene sprave ali ovo je najbolje što sam do sada koristio i vidio.
maxina
maxina
MODERATOR
MODERATOR

Male
Broj postova : 2512
Godine : 55
Lokacija : Sisak
Datum registracije : 19.11.2011

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by GeoVuky 26.06.15 9:26

Ja i cijela moja obitelj to rješavamo tako da noktom (mora bit malo veći ne svježe odsječen) zarijes malo dublje pod kožu malo iznad mjesta di se ukopo, i odstružeš si komad kože di se zabio. najsigurnije, vani je glava ali i komadić tvoje kože tako da nastane krastica ali bolje to nego glava. Moja mama tako naučila od bake, a ja od nje, niko nikad nije probleme imo a ko klinci smo znali imat po petnajstak krpelja godisnje (proljeće) kad smo se uvijek na livadi igrali
GeoVuky
GeoVuky
bomber
bomber

Male
Broj postova : 101
Godine : 29
Lokacija : Zagreb
Datum registracije : 26.10.2014

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by Delete 26.06.15 15:14

Ja sam još od malena stalno imao krpelje po sebi, gotovo na svim mjestima po tijelu, moji roditelji i ja smo isprobavali sve moguće načine vadjenja. Od premazivanja uljem, alkoholom, čupanja noktima, pincetom itd. Na kraju se ispostavilo da je najbolje jednostavno staviti čist prst na njega i kružiti u obrnutom smjeru od kazaljke na satu. E sad to može da potraje od svega nekoliko sekundi, pa do 20ak min, ovisno o tome koliko se duboko ukopao, ali na kraju svaki izađe čitav i bez posljedica. Poslije nanesem alkohol ili rakiju na mjesto uboda i problem riješen. Krpelji 368870
Delete
Delete
lingua
lingua

Male
Broj postova : 294
Godine : 29
Lokacija : Lika/Novi Sad (Kako kad)
Datum registracije : 09.01.2012

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by Izgubljen 28.06.15 23:13

Odlićan post. Što se tiče vađenja krpelja svatko ima svoju teoriju o tome. Dok sam bio na školovanju za vodića na predavanju o prvoj pomoći nam je jasno bilo rečeno da najbolji mogući naćin za odstraniti krpelja je žiletom. Iz razloga što vađenjem pincetom ili nečim drugim može dovesti do toga da se sav štetan sadržaj iz samog krpelja a s tim i bolesti koje su u njemu mogu istisnuti u nas. Znači samo se prođe žiletom po koži a rilce koje ostane se samo istisne van.

Izgubljen
bebač
bebač

Male
Broj postova : 6
Godine : 43
Lokacija : Rijeka
Datum registracije : 14.08.2014

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by Hombre 29.06.15 8:45

Kad ga stisneš pincetom nema nikakva povrata.
Što se tiče zaraze ako je pričvršćen malo dulje već je on pustio svoje tekućine iako je razumno ne dopustiti ponovo.

Hombre
guru
guru

Male
Broj postova : 2624
Godine : 69
Lokacija : Jug Hrvatske
Datum registracije : 05.06.2011

[Vrh] Go down

Krpelji Empty Re: Krpelji

Postaj by Sponsored content


Sponsored content


[Vrh] Go down

[Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.