paulovnija-brzorastuće drvo

ima li netko iskustva s ovim drvetom, naročito bi me zanimala iskustva korištenja za ogrijev...

prenosim tekst sa http://www.hrpaulovnija.com/index.php?content=O_paulovniji

Za što se koristi paulovnija?

PAULOVNIJA U INDUSTRIJI I OBRTNIŠTVU koristi se za izradu glazbala, brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, namještaja, igračaka i drugih predmeta od drveta... Vlaknasta struktura sa zračnim porama te otpornost na vlagu uz postojanu formu pri ekstremnim uvjetima, čine je izvrsnim izolacijskim materijalom koji se zbog ovih osobina koristi i pri izradi sauna.

PAULOVNIJA U ENERGETSKOJ NAMIJENI koristi se za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost. U režimu energetske sadnje, sadi se na razmak 2 x 3 ili 2 x 2 metra, dakle između 1600 i 2500 sadnica po hektaru.

PAULOVNIJA KAO STOČNA HRANA koristi se zbog visokog udjela bjelančevina (20%) i različitih mikroelemenata, što je čini izuzetno kvalitetnim i probavljivim krmivom. Za proizvodnju stočne hrane sadi se u režimu 4000 biljaka po hektaru koje se kose kada porastu 80-90 centimetara i daju 6 do 7 otkosa na godinu.

PAULOVNIJA MEDONOSNO DRVO, a cvjetovi se koriste i u farmaceutskoj industriji. Listovi promjera oko 70 centimetara sadrže do 15 % dušika pa se rabe i u proizvodnji kvalitetnog humusa. Med od paulownije je svjetli, jasan, vrlo svijetao i aromatičan, po boji može se usporediti s bagremovim medom. Paulownia ima kvalitetan med. Osim što je ljekovit moze pomoći u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a također poboljšati rad žuči i jetre i probave općenito.

Paulovnija ELONGATA:

Opis:
Paulovnija elongata za otprilike  8 - 10 godina može prozvesti otprilike 1 m3 po stablu. Riječ je o neinvazivnoj vrsti koja uspijeva i na vrlo škrtom tlu. Zbog visokog udjela tanina koji posjeduje razvila je otpornost naspram različitih štetočina, pa zaštita od kukaca i bolesti gotovo da i nije potrebna. Možebitno je potrebna zaštita od divljači u početnom razdoblju, dok su biljke još mlade.

Paulovnija elongata je tvrdo drvo, a istodobno i najlakše poznato drvo težine 272 – 336 kg/m3 (prosječno 304 kg/m3). Drvo je svijetlo i gotovo bez čvorova s otpornošću na savijanje i uvijanje, što ga čini savršenim za rezbarenje. Vatrootporna točka – točka paljenja je dvostruko veća (400 C) od borovine, što je posebno zanimljivo za obalna područja koja su ljeti izložena povećanom riziku od požara.

Kubični metar u režimu industrijske sadnje, na svjetskom tržištu dostiže nevjerojatnu cijenu od otprilike1200 USD. (Paulownia se na svjetskim burzama najčešće prodaje pod svojim japanskim imenom: Kiri.) Budući da se za industrijske svrhe sadi na razmak 5 x 4 ili 4 x 4 metra, sadi se između 500 i 625 sadnica po hektaru.

Hektar zemljišta sa 625 stabala Paulownia elongate za 3 godine donese nevjerojatnih 57 tona drvne mase, a za 8-10 godina čak mogućih190 tona.

U otprilike osmoj-desetoj godini stablo ima prosječno 1 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 3 puta jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 8-10 godina ponovno postiže oko 1 m3 drveta.

Usporedbe radi, topola ima 700 kcal tj. 2933 kJ, a bilo koje tvrdo drvo 2600 kcal tj. 10894 kJ, dok Paulovnija elongata u suhoj tvari (13 % vlage) ima čak 4500 kcal tj. 18.828 kJ, čudesnu energetsku vrijednost na razini kvalitetnog ugljena! Osim toga, topola nakon sagorijevanja ima 2,6 kilograma pepela po toni, a Paulownia elongata tek 0,57 kilograma.

Nakon treće godine stablo ima prosječno 0,3 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 8 puta jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 3 godine ponovno postiže oko 0,3 m3 drveta.

Evo ovdje još malo o tom drvetu:

http://www.wood-database.com/lumber-identification/hardwoods/paulownia/

Zanimljivo...

djomla je napisao/la:ima li netko iskustva s ovim drvetom, naročito bi me zanimala iskustva korištenja za ogrijev...

Kada sam pročitao samo što nisam rekao da je prelijepo da bi bilo istinito.
Prvi put čujem da je tako izdašna. Poučen brojnim primjerima kada se zarada često spominje kod neke kulture, ustvari biločega svakako naći nekoga tko ima stvarno i višegodišnje iskustvo, a nije poznanik s autorom članka.

Trenutno zarađuju prodavači sadnica i to jako dobro. Mislim da sam negdje pročitao da su neki klonovi i po 30 kn komad. Brat je malo sadil na gruntu slabo otporna na smrzavanje, treba dosta vode, okopavanje i svašta nešta. Za naše podneblje je bagrem mila majka naspram ovoga.

http://www.tportal.hr/biznis/trendovi/349797/Oprez-s-jednom-vrstom-brzorastuceg-drva.html

Black Jack je napisao/la:Trenutno zarađuju prodavači sadnica i to jako dobro.

Što misliš zašto sam napisao da onaj od koga traži savjet nije poznanik autora članka. Dok je nešto brzo, jeftino i donosi dobru zaradu više ni ne čitam. Obzirom da se radi o Djomli koji je dobar čovjek i forumski drug malo sam pronjuškao po netu što svijet kaže o njoj i to je potvrdilo moje mišljenje. Najbrže raste, izuzetno lagana, dosta otporna... ali se nigdje izrjekom ne spominje kao dobra za loženje. Kalorije su samo jedan od pokazatelja jer to je ipak mekano drvo kao balza i mljeveno u peletima vjerovatno ima korist dok se žari dok kod tolike temperature zapaljenja ko zna kako bi u nativnom obliku uopće gorila ili bi tinjala. To bi kod nas na krajnjem jugu kod Cavtata i eventualno u dolini Neretve gdje su smrzavanja rijetka i ima dovoljno vode možda bilo uspješno.

Edit: Pošto meni treba pola sata da napišem post car Rinos me pretekao ali evo nek se čuje i moje mišljenje iako nisam još pročitao taj članak već sam se držao što svijet kaže.

Paulovnija je dobra kao tehničko drvo, međutim, ona je u našim krajevima alohtona vrsta, a svako unošenje alohtone vrste u neki ekosistem nosi rizik koji je jako teško procijeniti. U gustoj sadnji, ona u određenim okolnostima može dati izuzetan prirast, ali da bi se energetski valorizirala, zahtijeva pripremu, recimo peletiranje. Da je nacijepaš i ložiš, to baš ne bi dalo spektakularne rezultate, bojim se, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog male gustine, tako da bi skladišni prostor morao biti proporcionalno veći, a loženje češće.

Vinkovački drvoprerađivač krajem mjeseca započinje sadnju polja paulovnije na površini od četiri hektara, na kojoj će se zasaditi preko 3.500 sadnica ove brzorastuće vrste drva koja je porijeklom iz Kine. Spačva već godinama proizvodi pelet stoga ovim projektom želimo  osigurati dodatnu sirovinu, ali i dati svoj doprinos pionirskim projektima energetske učinkovitosti i održivog upravljanja šumama u RH, istaknuo je član Uprave Ante Radoš. Na hrvatskim poljima danas se nalazi više od 120.000 sadnica paulovnije....

link na članak:
http://www.drvo-namjestaj.hr/vijesti/spacva-sadi-4-ha-energetskih-nasada-paulovnije/

E, čuo sam za to drvo da se u Kini kada se rodi žensko dijete, posadi, te da za 25 godina, ta mlada može pred udaju od tog jednog drveta napraviti cijeli namještaj. Te, nema problema sa mirazom.

A, moje pitanje bi bilo, dal' će to i takvo drvo imate negativni utjecaj na okolne voćke i neke druge, ako se posadi jedna sadnica na gruntu???


Lako meni za planet Zemlju, nego da bi nakon što ovo posadim, ne počme nepovratno sve ostalo crkavati na gruntu.

Pojedine vrste paulovnije su izrazito invanzivne,baš me zanima ovaj deal sa sadnjom na 3500 hektara,da se nebi to otelo kontroli...
Osobno je meni to drvo iznimno ružnog izgleda,nebi htio da za par desetljeća budu šume paulovnije umjesto bukve ili hrasta a s obzirom na sjenu same krošnje bojim se da ne dozvoljava mladicama ostalih vrsta neki suživot...
Ali opet,nisam stručnjak pa neću tvrditi nešto kaj neznam,viđao sam drvorede tih go*ana po Kini,izgledaju ko redovi stočnog kelja na steroidima.

Evidentno da ekipa iz Spačve ima svoju računicu, očito da će ga samljeti u pelete, kako god da izgleda...
Meni se to čini vrlo slično bambusu, koji je trava, a ne drvo, ali svejedno - brzo raste, uzgaja se, na plantažama, a primjene su gotovo neograničene - po meni bolji materijal od ove paulovnije koja se čini vrlo mekana i balsa-stična.
Naravno i bambus je fino invazivan, znam ljude po Istri koji su ga posadili iz hortikulturno estetskih razloga u dvorištima, pa sad izdanci izbijaju u dvorištu trećeg susjeda koji možda nije htio imati kineski vrt, ali ga bome ima...

Jako čudno. S njim sam u kontaktu skoro od rođenja jer je djeci na moru jedan od osnovnih poslova ribolov, a bambus je pravi štap. Nije ga imao svatko ali kad je trebalo otišao bi i zamolio da ubereš i uvijek bi bilo odobreno. Uz ove manje kojih je bilo cijelo polje imali su u vrtu i to komade debele ko ruka i visoke do 8m. Jedne godine kad sam došao nije bilo ni jednog, a umjesto njih je rastao kupus i koliko god puta sam dolazio nije mu bilo ni naznake.

Za drugo ne znam, za muzičke instrumente (gitare) je nula bodova

Malo sam čitao, ispada da sorti bambusa ima koliko hoćeš, neki imaju busenasto korijenje, a neki se plošno šire pod zemljom, ovi drugi su ti koji idu u te dobro-susjedske posjete.  Kažu da ako mu želiš ograničiti širenje, moraš imati ukopanu ogradu od nečeg čvrstog dubine do pola metra, tipa zidić ili tako nešto...

Redneck je napisao/la:Za drugo ne znam, za muzičke instrumente (gitare) je nula bodova

Pa sad... Neki su istraživali, pa vele drugačije. Što se gitara tiče, one baš i nisu tradicionalni kineski instrument, a paulovnija jeste kinesko drvo, plus fakat da u Kini baš i nema smreke dobrih soničnih kvaliteta, pa je paulovnija taman toliko dobra (ili loša) kao i njihova smreka. Evo šta se, na primjer, pravi od paulovnije:

Što se tiče solid body električnih gitara, paulovnija se pokazala kao izuzetno drvo, em je lagana pa ti gitara ne odvaljuje vrat na svirkama, em odlično zvuči. Ron Kirn je tu najdalje odmakao.

...i ovaj instrument je ujedno i futrola za beidao mač.