Izvori vode tokom velikih katastrofa

Evo razmisljam o raznim scenarijima, raznim katastrofama, i o mojim mogucim potezima. Idosao sam do zakljucka da dosta toga covek moze da resi, ali problem sa vodom nema sanse.

Cak i jedno manje selo ili gradic ima svoju vodovodnu mrezu, i vecina od toga zavisi. O velikim gradovima i da ne pricamo. Kako covek da obezbedi dovoljne kolicine vode sa sebe i porodicu? Ok su zalihe ali su privremeno resenje. Ako potraje cirkus potrosice se.
Da cujem vase misljenje, sta raditi?
Sta ako je susa? lli je voda zagadjena nekim hemikaljijama? Sta onda?

teeeesko pitaanje druzee

Možda najtrajnije rješenje je kopanje dubokog bunara, 60m+, rijetko tko u selima ima tako duboke bunare, a i nalaze se često pod slojem stijene... Zemlja bi do te dubine mogla filtrirati neke kemikalije, a i po nekoj logici teže će nestat voda koja je niže... Kod nas kad je suša i kad nema vode u bunaru uvijek je ima na jednom mjestu u selu gdje je bunar oko 50m... Ako predviđaš neku katastrofu bunar kopaš u podrumu (ako je moguće, strojevi za koje ja znam u podrum ne stanu, jedino prije izgradnje kuće/skloništa) ili blizu kuće i eto...

e evo jedno pitanje za ljude koji se kuže u bušenje bunara i kako to sve funkcionira.

KAd se ide bušit bunar, od 20-30-ili kako neko reče 60+ metara, koja se metoda koristi za nač pravo misto i lokaciju vode. Sumnjam da svi zovu okolo lokalnog šamana da sa dva štapa "traži vodu". Dakle koji je proces i kojqa tehnika se koristi da se nađe rezervoar na dubini? Radar, geomagnet ili geoelektrika??
ili nešto drugo??

Možda da probaš dal iphone ima aplikaciju za tražit vodu

ja kad sam kopao bunar zvao sam komšiju"vidovitog željka"(jedno vrijeme se vrtio na brodskoj)i imao je nekave mesingane žice savijene u L i on bi ih uhvatio za kraći dio i hodao po dvorištu i označavao mjesta gdje se ukriže ili još bolje postave paralelno.kasnije je išao sa viskom i brojao nešto.na kraju mi je rekao"tu kopaj,dubine min 12 m i širine min 60 cm.iskopao sam bunar dubine 13 m i širine 80 cm.to je bilo proljeće prije onog najsušeg ljeta.tijekom tog ljeta sam ispumpavao 1000l vode dnevno plus što si je komšija vozio i sipao u svoj bunar i razina vode nije bila ispod 8 m,tako da bi toplo preporučio nekog vidovnjaka.

Šala na stranu.Ja i prijatelj smo već više puta bez greške našli vodu sa dvije žice ..neznam kako al u našem slučaju je radilo bez greške.

I onda dođu poplave i đaba vam bunar neko vrijeme...

Meni i dalje nije jasno kako to rašljarstvo tako dobro funkcionira,  budući da ne vjerujem u vidovnjaštvo, magiju itd. Ok kontam da podzemne vode stvaraju svojim prolazom neke fizičke sile, ali mi je i dalje to čudno.
No nebitno, uglavnom geologija je znanost koja se većinom bazira na prijašnjem iskustvu, pokusima, i velikom količinom bušenja. Jednostavno zna se na kakvim terenima postoje određene stijene, i kolike su mogućnosti da kroz njih teče voda. Nadalje postoje geološke karte, koje se dobijaju uglavnom bušenjem i kopanjem, postoje i tehnike, kao što su puštanje struje kroz zemlju i računanje otpornosti, te na osnovu toga dolaze do nekih izračuna. Ali uglavnom sve se svodi na bušenje, kopanje i još malo bušenja. Na kraju krajeva podzemn vode nisu baš kao u krškom kraju, da teku definisani potočići kroz zemlju, već su to uglavnom stijenske mase koje su natopljene vodom iz kojih se voda cijedi, tako da čovjek baš ne može puno da fula, pogotovo u blizini velikih rijeka.

@delete-živim u kraju s puno rijeka pa i močvarnih dijelova ali nema baš svuda vode gdje zabiješ cijev.

Gledao sam rašljare sa žicama i nisam čuo da je iti jedan krivo odredio mjesto kopanja.Ne mogu znanstveno objasniti(a vjerujem niti oni) samo znam da funkcionira jer bušenje bunara košta(zavsno o dubini) do 1000 eura tako da bi bilo veselo da pogriješe.

@maxina- Znam da  je tako, inače ni gelozi ni rašljari ne bi imali posla, naravno uvjek se pokušava doći do maksimalne iskoristivosti na nekome terenu. Postoje i stijenske mase u blizini rijeka koje gotovo da ne sadržavaju vodu. Uglavnom se  izvrši nekoliko bušenja, te se na osnovu toga zaključuje gdje je naveća iskoristivost. Radari i neka velika tehnologija ne pomaže puno, jer nemogu duboko prodrijeti u zemlju, sve se manje-više svodi na bušenje.