FORUM PREŽIVLJAVANJA

prvi Hrvatski forum preživljavanja, bushcrafta, pustolovine i prirode
 
Početna stranicaO autoruRegistracijaLogin

Share | 
 

 Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
djomla
knjižničar
knjižničar
avatar

Male
Broj postova : 960
Godine : 29
Lokacija : Vinkovci
Datum registracije : 12.04.2010

PostajNaslov: Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...   02.01.14 3:07

Tekst koji slijedi još je u nastajanju, a nalazi se u uvodnom dijelu jednog programa snalaženja u prirodi koji bi uskoro trebao biti zgotovljen... Program će čitati svega par ljudi koji će ga recenzirati te nakon toga ode u arhivu, zbog toga sam tekst ovdje stavio jer možda netko nađe poneku zanimljivu i poticajnu informaciju jer pobrojano je dosta kvalitetnih i zanimljivih radova koje si možete pronaći i skinuti, a mogu poslužiti kao polazna osnova da daljnje proučavanje i informiranje...

     
     Utjecaj prirode na čovjeka već je dulje vrijeme tema kojom se bave brojna istraživanja, a gotovo svi rezultati ukazuju na neospornu činjenicu snažnog pozitivnog i  revitalizirajućeg učinka na čovjekovo mentalno i tjelesno stanje u najširem kontekstu (Mackay & Neill, 2010; Ryan et. al 2010;  Pryor, 2003; Maller et. al 2005; Murphy, 1999; Kaplan, 1989; Straka, 1982; Dadvand, 2012; Donovan, 2011; Donovan 2013; Pretty, 2004; Kaplan, 2001). Ta činjenica ne iznenađuje, ako se uzme u obzir da je netaknuta priroda stotinama tisuća godina bila čovjekov jedini habitat, s kojim je suvremeni čovjek u vrlo kratkom vremenu gotovo u potpunosti izgubio kontakt. U današnje vrijeme galopirajućeg tehnološkog razvoja i urbanizacije, kada kod većine djece prevladavaju sedentarni i pomalo apatični obrasci življenja, otuđenost od prirode i iracionalni strahovi od nje nikada nisu bili izraženiji. Zbog takvoga stanja odvojenosti od prirode, djeca nažalost gube priliku ovladati vrlo korisnim znanjima i vještinama koje nisu samo korisne u svakodnevnom životu nego otvaraju put prema novim mogućnostima i benefitima što ih donosi boravak u prirodi.

     Richard Louv je u svojoj knjizi Posljednje dijete u šumi (eng. Last child in the woods), skovao izraz  „poremećaj manjka prirode“ (eng. nature deficit disorder), za koji smatra da se razvija kod sustavnog odvajanja djece od prirode. Louv također tvrdi kako denaturirano djetinjstvo lako može dovesti do psihičkih i tjelesnih poremećaja, a izlaganje djece prirodnom okruženju smatra oblikom profilakse ali i terapije poremećaja deficita pažnje i hiperaktivnosti, nespretnosti, depresivnih, anksioznih poremećaja i različitih oblika negativnog utjecaja stresa (Louv, 2005). Drugi autori (Russell, 2001; Cason & Gillis, 1994; Talbot & Kaplan 1986; Hanson, 1977; Wilson & Lipsey, 2000) su također kroz različite programe u prirodi i radne terapije također uočili vrlo snažan pozitivan učinak na psihološki status sudionika, a  naročito adolescenata problematičnog ponašanja, mladih delikvenata i ovisnika o opojnim sredstvima. Priroda je idealno mjesto za učenje, igru i istraživanje, jer se ona za razliku od umjetnih prostora stalno mijenja i nikada nije ista, te od djece konstantno zahtjeva prilagodbu i improvizaciju što je vrlo poticajno za djecu, jer će naučenim vještinama i znanjima često morati dodati i vlastitu količinu kreativnosti i inventivnosti da bi uspješno izvršili određeni zadatak, što će svakako djelovati pozitivno na samopouzdanje, osjećaj postignuća, te intelektualni, socijalni i tjelesni razvoj djeteta. Također, priroda djeci nudi okruženje koje je izazovno za njih, zanimljivo za promatranje i promišljanje, za donošenje odluka, koje će im ujedno i privući pozornost, uključiti ih u interesantne aktivnosti, te im dati mogućnost za druženje s vršnjacima. Isto tako, osigurava im slobodu za istraživanje i zadovoljenje svoje znatiželje o svijetu (Aziz.i Said, 2012).

     Socijalni filozof John Dewey predlagao je obrazovanje koje bi se temeljilo na iskustvenom učenju, promišljanju i praktičnim vještinama. Malo tko bi se usprotivio takvome stajalištu, pa ipak, naše se društvo u velikoj mjeri opredijelilo za drugačiju obrazovnu paradigmu koja uglavnom ističe apstraktno i specijalizirano učenje, bez izravnog iskustvenog i praktičnog povezivanja sa ciljem učenja, a koje se provodi uglavnom u zatvorenim prostorima. Ovakav tip obrazovanja pretpostavlja vrlo uski teoretski fokus u učionicama, nasuprot iskustvenom učenju na otvorenom. Također, formalnost u udžbenicima ima prednost nad manje strukturiranim načinom rješavanja problema u prirodnom okruženju. Obrazovanje temeljeno na formalnom i specijaliziranom učenju u zatvorenom prostoru zasigurno ima svojih prednosti, naročito kod usvajanja kompleksnih kognitivnih, znanstvenih i tehničkih znanja. Pitanje je, međutim, može li ovakav tip obrazovanja formirati prilagodljive, kreativne i motivirane mlade ljude? Osim toga, postoje ozbiljne sumnje u pogledu sposobnosti tradicionalnog obrazovanja da potiče samopouzdanje, samopoštovanje te razvija karakter kod mladih ljudi. Djeca su danas svjesna koliko malo kontrole imaju nad svojim socijalno i tehnički zamršenim životima, što može biti vrlo frustrirajuće. Također, kako tvrdi Straka (1982), današnja djeca su izložena stalnim pritjecanjem trivijalnih dilema i izbora poput onih koji tv program gledati, kakvu hranu jesti ili kakvu odjeću nositi, što može pojačati osjećaj anksioznosti kod djece. Boravak u prirodi zahtjeva znatno manji broj odluka, koje su često kritične i imaju binaran ishod, pozitivan ili negativan, čime svaka odluka ima važnost jer o njoj može ovisiti udobnost boravka a ponekad i sami život. Tako će primjerice, za hladnoga vremena izbor dovoljno suhog drveta za loženje, rezultirati brzim paljenjem vatre i toplinom, te pripremom toplog napitka ili jela. Dok bi u suprotnom bilo potrebno potrošiti dodatno vrijeme na hladnoći tražeći suho drvo. Pozitivni ishodi takvih odluka rezultirat će osjećajem postignuća i samopouzdanja. Oslanjanje na iskustva iz zatvorenih prostora te tiskane i vizualne medije nude vrlo malo fizičkog i direktnog podražaja u prirodnom okruženju, što Pyle (1978) naziva zanimljivom sintagmom: „izumiranje iskustva“ (eng. extinction of experience).

     Program  snalaženja  u  prirodi    obuhvaća  znanja  i vještine  koje  djetetu  omogućuju  da  tijekom  duljeg  ili  kraćeg vremenskog  perioda  udobno  boravi  u  prirodnom  okruženju, koristeći prirodne resurse na odgovoran i održiv način. Isto tako, djeca će kroz program iskustveno upoznati brojne prirodne procese i zakonitosti koji su im do tada vjerojatno bili apstraktni pojmovi, te su o njima samo slušali ili čitali. Mnoga  područja  ljudske  djelatnosti,  istraživanja  i  rada obuhvaćena  su  tim  znanjima  i  vještinama,  što  ima  veliku obrazovnu vrijednost jer  djeca mogu svoja  teoretska  znanja iz  različitih  školskih  predmeta primijeniti  u  praktičnom radu. Tako će primjerice moći povezati znanja iz  fizike  sa silom  trenja  potrebnom  za  primitivno  paljenje  vatre, zakonima  poluge  pri  korištenju  primitivnog  vitla, mehanizmima transfera  topline  pri izradi  zaklona. Prilikom prepoznavanja  ili  sakupljanja  određenih  vrsta  korisnih  ili jestivih  biljaka,  učenja  metoda tretiranja  vode  za  piće  protiv štetnih  mikroorganizama  ili  osnova  higijene  u  prirodi, zasigurno  će  se  sjetiti  i  gradiva  iz  biologije  ili  prirode  i društva. Iako ovaj program ne nudi sadržaje konvencionalnih sportskih aktivnosti, on sadrži mnoštvo motoričkih znanja koja mogu osobi osigurati nesputano kretanje, istraživanje  i boravak u prirodi, a u određenim situacijama čak i spasiti nečiji život. Kao dodatni argument u prilog značajnosti sadržaja ovog programa, ide i činjenica o sinergističkom djelovanju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi. Tu činjenicu potvrđuju brojna istraživanja (Larkin, 2000; Mind, 2007; Pretty et al. 2003; Thomson et al. 2011; Pretty et al. 2005), dok se takva sinergija u posljednje vrijeme naziva „zeleno vježbanje“ (eng. green exercise“).
Izvori:

1. Aziz, N.F.i Said, I.(2012). The Trends and Influential Factors of Children's Use of Outdoor Environments: A Review. Procedia - Social and Behavioral Sciences, Volume 38, 2012, Pages 204–212
2. Cason, D. & Gillis, H. L. (1994) A meta-analysis of outdoor adventure programming with adolescents. The Journal of Experiential Education Vol 17(1).
3. Dadvand P, Nazelle Ad, Figuearas F, et al. Green space, health inequal-ity and pregnancy. Environ Int 2012;44(1):3–30.
4. Donovan GH, Michael YL, Butry DT, Sullivan AD, Chase JM. Urbantrees and the risk of poor birth outcomes. Health Place 2011;17:390–3.
5. Donovan GH, Butry DT, Michael YL, Prestemon JP, Liebhold AM, Gatziolis D, Mao MY(2013). The Relationship Between Trees and Human Health. Am J Prev Med. 2013 Feb;44(2):139-45.
6. Frumkin H. Beyond toxicity: human health and the natural environment. Am J Prev Med 2001;20(3):234–40.
7. Kaplan, R. & Kaplan, S. (1989). The Experience Of  Nature: A Psychological Perspective. Cambridge: Cambridge University Press.
8. Kaplan, R. (2001a) The nature of the view from home: Psychological benefits. Environment and Behavior, 33, 507-542.
9. Larkin, M. (2000). How green is your workout? The Lancet, 355, 1702.
10. Louv, R.(2005). Last child in the woods. Chapel Hill (NC): Algonquin Press.
11. Mackay, G. J., Neill, J.T., (2010). The effect of “green exercise” on state anxiety and the role of exercise duration, intensity, and greenness: A quasi-experimental study. Psychology of Sport and Exercise, 11( 3), 238–245.
12. Maller C. et. al (2005). Healthy nature healthy people: ‘contact with nature’ as an upstream health promotion intervention for populations.  Health Promotion International, 21(1), 45-54.
13. Mind (2007). Ecotherapy: The green agenda for mental health. London: Mind. Retrieved  June 28, 2009, from http://www.mind.org.uk/mindweek2007/report/
14. Mirrahimi,S.,  Tawil, N.M., Abdullah, G.,  Surat, M., Usman, I. M. S. (2011). Developing Conducive Sustainable Outdoor Learning: The Impact of Natural environment on Learning, Social and Emotional Intelligence. Procedia Engineering 20 ( 2011 ) 389 – 396.  
15. Murphy, T. P. (1999). The human experience of wilderness. The Electronic Journal of Communication, 9(2, 3, 4).
16. Pretty J, Peacock J, Sellens M, Griffin M. The mental and physical health outcomes of green exercise. Int J Environ Health Res 2005;15:319-37.
17. Pretty, J. (2004). How nature contributes to mental and physical health. Spirituality and Health International, 5, 68-78.
18. Pretty, J., Griffin, M., Sellens, M., & Pretty, C. (2003). Green exercise: Complementary roles of nature, exercise and diet in physical and emotional well-being and implications for public health policy. Retrieved September 14, 2008, from http://www.outdoorfoundation.org/pdf/GreenExercise.pdf
19. Pretty, J., Peacock, J., Sellens, M., & Griffen, M. (2005). The mental and physical health outcomes of green exercise. International Journal of Environmental Health Research,15, 319-337.
20. Pryor, A. (2003). The Outdoor Experience Program:  Wilderness Journeys for Improved Relationships with Self, Others and Healthy Adventure. In Richards, K.& Smith, B. (Ed.) Therapy within Adventure . Proceedings of the Second International Adventure Therapy Conference Proceedings. University of Augsburg, 2000. Zeil.
21. Pyle, R. M. (1978). The extinction of experience: A loss of neighborhood species endangers our experience of nature.Horticulture, 56, 64–67.
22. Russell, K. C. (2001). What is Wilderness Therapy? The Journal of Experiential Education. Fall 2001, Volume 24, No. 2. pp. 70-79.
23. Ryan R. M. et. al (2010). Vitalizing effects of being outdoors and in nature. Journal of Environmental Psychology, 30(2), 159–168.
24. Straka, C.J. (1982). An Examination Of Wilderness Therapy. Bar Harbor: Senior Project.
25. Thomson Koon, J. Boddy, K. Stein, K. Whear, R. Barton, J. and Depledge, M.H. 2011. Does Participating in Physical Activity in Outdoor Natural Environments Have a Greater Effect on Physical and Mental Well-being than Physical Activity Indoors? A Systematic Review. Environmental Science and Technology DOI: 10.1021/es102947t
26. Tzoulas K, Korpela K, Venn S, et al. Promoting ecosystem and human health in urban areas using green infrastructure: a literature review. Landsc Urban Plann 2007;81:167–78.
27. Wells NM, Evans GW. Nearby nature: a buffer of life stress among rural children. Environ Behav 2003;35:311-30.
[Vrh] Go down
https://habilisurvival.wordpress.com
poljičanin
lingua
lingua


Male
Broj postova : 386
Godine : 46
Lokacija : hr
Datum registracije : 28.10.2011

PostajNaslov: Re: Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...   03.01.14 18:07

Jako lijepo. hvala na tekstu.
[Vrh] Go down
RubberDuck
lingua
lingua
avatar

Male
Broj postova : 489
Godine : 54
Lokacija : Koprivnica
Datum registracije : 20.01.2012

PostajNaslov: Re: Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...   04.01.14 6:27

Odlično ... svaka čast na trudu ...   
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...   

[Vrh] Go down
 
Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Neki argumenti u prilog "outdoor edukacije" djece...
» DESTINATION OUTDOOR 45L
» Opinel N0 8 Outdoor
» Najbolji mobitel za outdoor
» Nova prodavnica planinarske i outdoor opreme

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
FORUM PREŽIVLJAVANJA :: RAZNE DISKUSIJE :: DISKUSIJE O PREŽIVLJAVANJU-
Forum(o)Bir: