Nužna bašta

Svi bi mi voljeli da odemo da živimo van grada i uživamo u svojoj hrani, plodu svog rada, ili iz želje ili raspada sistema.
A onda naiđe nešto između.

Velike padavine ( sniježne ) tokom zadnja dva ciklona i zemlja u vanrednom stanju, cijene osnovnih namirnica u prodavnicama su značajno skočile, većina plastenika uništeno, putevi blokirani a tek dolaze padavine, otapanje i poplave ravnica. Očekujem i dalji rast cijena hrane.

Živite u kući u gradu, van samog centra sa dovoljno obradivog zemljišta.

Šta je najvažnije za sadit? Kako skladištiti sjeme ako se sad kupi, jer će kasnije bit skuplje?

Zanimaju me vaše ideje, mišljenja i odgovori na ova pitanja!

Osobna preporuka...

KRUMPIRAAAAA!!!

U vrijeme kad je došao iz Amerike bio je reklamiran nešto kao da se "vojska može utaboriti na polju krumpira on će kao rasti"...

Krumpir je dobar jer ne zahtijeva mnogo, raste ispod zemlje tak ak ti neko hoće maznut krumpira morat će se namućiti i kopati.

Eto nije da se hvalim al imam par vreća u podrumu.

Skinuo sam neke knjige o povrtlarstvu, skupljanju sjemena i sl, narednih dana pripreme!

Krompir može! Luk, mladi i za glavičenje, paprika, paradajz...

Još jedna osobna preporuka...Grah!

Grah i krumpir...to bi trebala biti osnovna (robusna) prehrana, ja bih ti rekao da posadiš po malo svega...čovjek bi poludio da jede samo krumpir i grah.

Sad što će biti rodno i što ti voliš to ne znam, ali ako posadiš mnogo vrsta hrane tu nemoš mnogo pogriješiti...

Kolko znam za krumpir i grah ne treba biti neka specijalna zemlja ili njega, malo volje i pun vrt (bašta).

Long live zemljoradnja

U skladistu sjemenskog krompire u Srbiji...unisten je sjemenski krompir u iznosu od preko 300 000 eura .... Takodje i mrkva i luk su unisteni ... Znam da je negdje u Hrvatskoj stradalo neko povrce samo se ne sjecam koje

slažem se sa milesom, grah i krumpir su dobri i jednostavni i relativno nezahtjevni s tim da krumpir čak možeš saditi na katove u slami. to nisam još probao al priča se da ide.
inače preporučam da napraviš zalihu žitarica. njih je neisplativo sijat na malo a može dobro uskladišteno dugo trajati i imaš mogućnost i za brašno i za klice i za sprešat pa imaš pahuljice.
e da bundeve su isto ok ako je zemlja plodna samo šta bundeve dosta iscrpe zemlju.
a možeš i par lješnjaka posadit ako planiraš dugoročno nešto.
kad se sjetim još štogod javim

pohvaljujem ovu temu.
rade kako bi ti to uzgajao; eko ili s pesticidima?
pa ćemo dalje pričati.

tonka je napisao/la:pohvaljujem ovu temu.
rade kako bi ti to uzgajao; eko ili s pesticidima?
pa ćemo dalje pričati.

Eko samo!

Do sad sam imao u bašti mladi luk, i za proljeće sam posadio jesenas ali moguće da će ga mraz uništit skroz pa ponovo... Pored njega sam probao paradajz i tikvice, a tetak ima super baštu i on razmnožava sve to i daje mi, tako da od njega imam punu podršku!

Ako su mogli ljudi prije sto godina uzgajati bez ičega osim svojih ruku onda možemo i mi.

ok, polako, oni su mogli prije 100 g jer su inače živjeli čišće što se tiče pesticida...ma i manje od 100 g...puno se toga može eko uzgojiti, al treba se boriti, bdjeti nad uzgojem...vratit ću se uvijek rado u ovu temu, jer i mene zanima. osim toga bliska je buscraftu

može se i koristiti kopriva protiv zlatice, isprobano radi. možda tu i koja zlatica ostane al za malu baštu nije problem ostatak rukama riješit. Još samo moram isprobat ono malčiranje, btw. preporučujem vrtlaricu
=439&cHash=7cf13c89d2]http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews[cat]=439&cHash=7cf13c89d2
https://www.youtube.com/user/shamanlaza02

probaj rotkvice, grah u kombinaciji s kukuruzom, suncokret, tikve, krastavce... više manje sadimo što nam god padne na pamet pa da vidimo hoće li rast da ne bude dosadno svake godine isto

za mene nije stvar u bushcraftu i preživljavanju nego više u nekom zadovoljstvu kojem imas kad shvatiš da si ti nešto uzgojio svojim rukama, mazio i pazio, a ne samo kupio u konzumu i donio doma.

Posipaj pepeo oko jagoda da ti ih puževi ne pojedu...

Ima neko cvijeće što odbija svakave nametnike...trebal bi se raspitati malo kak se zove.

A zašto ne bi posadio par klaftre tuduma, francuza, ili beline da malo budeš veseliji dok onak đikanski voziš traktor po selu

Tko god ima mogućnosti trebao bi imati svoj mali ili veliki vrt. Puno se može naučiti
sa internetskih stranica koje se bave biodinamičkom poljoprivredom. Preporučam i da si nabavite "Mjesečev sjetveni kalendar" od Marije Thun.
Potražite na Googleu film - Natural World: Farm for the Future - jako je zanimljiv, a ujedno nam pokazuje da ima ljudi koji razmišljaju i rade na drugačiji način i suprotstavljaju se daljnjem zagađivanju Zemlje i proizvodnji zatrovane hrane.
Pogledajte i stranice Diggers and dreamers.

Za sve učesnike diskusije mali savjet. Većinu toga što ste naveli, ako je posijano ili posađeno na kakvu skrovitom i mirnom mjestu, požderaće vam s osobitom slašću divlje svinje, razumije se, ukoliko ih na tom području ima. Osim njih, usjevima će se rado pogostiti medvjed, jazavac, zec, lisica (na svoje je oči vidio kako mljacka mladi kukuruz i grožđe !), jelenska i srneća divljač itd. Pa, povedite računa...

ivo je napisao/la:Za sve učesnike diskusije mali savjet. Većinu toga što ste naveli, ako je posijano ili posađeno na kakvu skrovitom i mirnom mjestu, požderaće vam s osobitom slašću divlje svinje, razumije se, ukoliko ih na tom području ima. Osim njih, usjevima će se rado pogostiti medvjed, jazavac, zec, lisica (na svoje je oči vidio kako mljacka mladi kukuruz i grožđe !), jelenska i srneća divljač itd. Pa, povedite računa...

Slažem se vrlopoštovani Ivo. Predlažem svakako ogradu od drvenih stupova i farmer žice + prirodna živica i različito raslinje. Pri kraju filma, koji sam preporučio, jedan farmer upravo pojašnjava sklad u neskladu svakovrsnog raslinja kojima rješava navedene probleme.

Drago mi je da je ova tema na dobrom putu...

miles je napisao/la:Drago mi je da je ova tema na dobrom putu...

Ova tema jest na dobrom putu. Čini mi se da na ovom forumu ima puno dobrih ljudi
- "diggera & dreamera"! Sredina je veljače. Sada je pravo vrijeme za planiranje radova i proučavanje literature o samostalnoj proizvodnji hrane i energije prema svojim mogućnostima. Ako ova tema uznapreduje možemo ju proširiti i savjetima o uzgoju domaćih životinja (kunići, koke, koze, ovce, ...., pčele....). A zamislite mogućnosti međusobne razmjene među zainteresiranim forumašima!!! Da li je netko pokušao zamisliti svoj vlastiti "zatvoreni ciklus"? Pod tim podrazumijevam da si svatko uspije sam proizvesti većinu hrane i energije za svoje potrebe.

treba znati koje biljke su kompatibilne tj koje se smiju saditi jedna pored druge, a koje ne. neke biljke dobro utječu na druge, neke su loši susjedi, a neke neutralne. korisno je i znati koje biljke se mogu saditi na istom kvadratu zemlje za maximalnu ucinkovitost prostora, npr. kako su stari maye sadili kukuruz, grah i bundevu.. kukuruz raste uvis, grah se penje po njemu pa ne treba ni raditi posebne kolce, a bundeva raste u zemlju.. to im je bio osnovni izvor hrane, samo sto je njihov oriđiđi kukuruz bio crven i pun proteina, a ovaj naš žuti gmo ima samo ugljikohidrata..

https://www.youtube.com/watch?v=WKQkf2xte38

Da ne bude da samo pričam...

Prethodnih dana sam sredio svoje survival kit-ove, počeo da radim na zalihama hrane, osnovnih stvari, baterija itd...
Odštampao sam dosta stvari vezanih za poljoprivredu, bašte i sl!

Snijeg je skoro prošao, provjerio sam luk koji sam sadio pred zimu - nije smrzao! Imaću dosta luka na proljeće, snijeg ga je očuvao!

Sa jednim rođakom radim na razmnožavanju biljaka, imamo sjeme, male sadnice, "mini plastenik" za njihov uzgoj i imam njegovu pomoć u svemu, pa čim prođe snijeg u potpunosti nastavljam sa kopanjem bašte!

Guru, možeš nabaciti možda koju fotografiju, interesira me kako si sve to posložio, a vizualno se to može puno bolje doživjeti uz opis.

Migach je napisao/la:Guru, možeš nabaciti možda koju fotografiju, interesira me kako si sve to posložio, a vizualno se to može puno bolje doživjeti uz opis.

Naravno, sjutra ili prekosjutra ću fotografisat i sve podijelit s vama!

Rođak je pripremio sve za "pikovanje", za vikend ćemo to da odradimo i tom ću prilikom napravit fotografije kako priprema biljaka izgleda i podijeliti ih sa vama.

baš me zanima. čekam slike

Pozdrav drugari, bio sam zauzet zadnjih dana pa da se javim! Večeras ću postavit fotografije "pikovanja" paradajza, krastavaca i sl, pripreme za mali plastenik u dvorištu, za pravljenje sadnica, a do tad evo fotografije iz moje bašte, luka koji je posađen pred zimu:

( klik za veću sliku )
[

Posadio sam ga pred zimu na savjet rođaka jer ću imat mladi luk na proljeće, pola ću da pojedem a pola ostavim za glavičenje ; )

Zima je bila dosta jaka, ali ono što je važno - snijeg je sačuvao luk od smrzavanja, inače bi sve bilo uništeno.

Sjutra / prekosjutra ću da kopam i da sadim poriluk i peršun a kasnije idem ponovo kod rođaka i nastavlja se pikovanje, pa doveče kad dođem kući postavljam fotografije kako sve to izgleda.

Čestitke...

Imam sreću da živim malo van grada pa imam vrt 30x15 metara.Krumpira godišnje ima oko 300 kg,kupus,salata,kapula,toga ima u izobilju,zasađen je limun i naranča,smokva i vinova loza je starija od mene.Sad je u planu na selu obnova mlina i proizvodnja brašna za svoje potrebe.

sergej je napisao/la:Imam sreću da živim malo van grada pa imam vrt 30x15 metara.Krumpira godišnje ima oko 300 kg,kupus,salata,kapula,toga ima u izobilju,zasađen je limun i naranča,smokva i vinova loza je starija od mene.Sad je u planu na selu obnova mlina i proizvodnja brašna za svoje potrebe.

Što planirate mljeti kolega?

Ja ove godine isto počinjem sa sadnjom.

Isključivo bez ikakvih pesticida i umjetnih gnojiva.
Uz dosta pročitanog štiva, dobrog planiranja i susjedovog stajskog gnojiva nadam se vrhunskim rezultatima.
Sadim sve, od luka, krumpira,kukuruza, špinata, do jagoda, grožđa, lubenica, kruški i lješnjaka.

Cilj mi je postati kao moj susjed koji u dućan ide samo po ulje i šećer.
I to na svom konju

Drago mi je da nas ima sve više i više!

Ovako izgleda priprema sadnica:



U male čaše od jogurta i sl. se stavlja đubrivo koje je kod rođaka stajalo dvije godine, buše se dvije rupe i u njih stavlja sjeme. Zašto dvije? Zato što se ne primi svako sjeme, a ako se prime oba usađena sjemena, onda se jedna biljka vadi i presađuje u drugu čašu, tako se dobija duplo više sadnica.

Kad se to završi, ove gajbe nosimo u male plastenike iza kuće, zalijemo sa malo vode i ostavljamo, zalivanje se vrši svaki dan, naveče npr.

Htio sam fotografisat i plastenike, ponio aparat i kad sam krenuo fotografisat shvatim da nema kartice unutra, pa budem sjutra ili prekosjutra.

Ekonomski aspekt - sjeme u kesicama košta 30, 40 centi i sl, rođak je planirao da bude oko 300 i više sadnica, a prošle godine su se gotove sadnice prodavale od 50 do 80 centi, što znači da u početku štedimo 150 - 240 eura!