Razmišljanje o survival nožu

Ovaj post sam premaknuo jer me JoZ@ zamolio sa teme o noževima. Mislim da ovdje neće nikome smetati, a možda će netko to poželjeti i pročitati.

Mogu reći da kad bi morao birati samo jedno sječivo, iako mi ta ideja nije draga, birao bih jedan između dva tradicionalna dizajna, koji su u upotrebi, pa sigurno više od 1000 godina.
Ono što bi to sječivo trebalo ispunjavati, efikasno i komforno, je od rezanja, sječenja i cijepanja drveta do pripreme hrane, a u krajnjoj nuždi trebalo bi postati oružje.

Gledajući tone dokumentaraca na bushcrft/survival temu, čitajući hrpe knjiga te provodeći sate, dan, tjedne ispred laptopa surfajući ovom džunglom od interneta i tako godinama, mogu reći da svi narodi svijeta preferiraju neku dužu opciju poput nekakve mačete, ili na sjeveru nekakve sjekire. Smatram da je puno lakše upotrijebiti mačetu u funkciji sjekire, nego obrnuto.

Jedan od tih alata svakako je parang. Preporučen od Ray Mearsa pa do Johna Lofty Wisemana. Parang sa dužinom sječiva od 30-ak cm dužine i nekih 5 cm širine te težinom od 700-tinjak grama je vrlo upotrebljiv alat bez obzira gdje se na zemlji nalazite. Njegova zakrivljena oštrica osigurava maksimalnu penetraciju ( bez seksualnih primisli) prilikom rezanja drveta, a oštrica uvijek dolazi do cilja prije zglobova. Sa parangom je moguće rušiti i drva pristojnog promjera, što omogućuje materijal za gradnju od skloništa do splavi.
Parang bi se po pravilu trebao oštriti dijeleći oštricu u tri djela ( hebena mi ova rečenica) .
Uglavnom dio pri vrhu trebao bi biti fino naoštren da bi se što efikasnije koristio prilikom skidanja kore s drveta, ili ( ako je takva situacija) deranja divljači (odstranjivanja krzna/kože).
Srednji i najveći dio se ne oštri tako fino jer se koristi za sječu drveta i slične grublje stvari.
Najdonji dio, znači onaj koji je najbliži ruci, se opet fino oštri jer se koristi za rezbarenje i sličan finiji posao s drvetom, zbog bolje kontrole oštrice. Evo slikice ( preferiram drvenu dršku, jer ove znaju često puknuti na terenu ( više puta provjereno)).



Druga od alatki koja bi dobro zadovoljavala sve navedeno je dobro poznati kukri ili kukhri.
Također mjere i težina ostaju kao neki optimum. Također je moguće oštriti kukri na gore opisani način. Kako kukri ima oštricu zakrivljenu prema naprijed, za razliku od paranga, potrebna je nešto drugačija tehnika rada, ali smatram da je svatko sa željom može svladati bez problema. Izbor se nakraju svodi, pa valjda na osjećaje prema određenom tipu oštrice.
Evo slikice ( ova mi se sviđa zbog manjeg ovog kuta savijanja i zbog gumene drške, jer bi to trebalo omogućiti bolji stisak u vlažnim uvijetima).

Kao zaključak bih naveo da cijena ovih oštrica se kreće između 450 do 550 kuna.

super
al jebga
tm na temi se moras odlucit za jedan

Ma općenito su mi strašna pitanja tipa "odlučite se za jedno sječivo".U situaciji kada je zaista frka, bilo što je dobro došlo.
Ali stavljajući čovjeka u situaciju dužeg boravka i oslanjanja na vlastite snage u prirodi, dakle bushcraft ili primitivan način života, postavlja druga pitanja; klime, godišnjeg doba, područja gdje bi se to dešavalo...Koliko god parang i slična sječiva bila univerzalni alat u Indoneziji, u Norveškim šumama sjekira ili kosir su daleko primjereniji.Naime bez obzira na dobru geometriju paranga udaranje po smrznutom drvetu može ozbiljno naškoditi takvom alatu.
Tako su se nekako sječiva svijetom i rasporedila.Mi Europljani za razliku od ostatka svijeta najviše koristimo sjekire i kosire(iako je taj tradicionalni alat nažalost sve manje u upotrebi).
Alati slični mačetama koriste se diljem svijeta u toplijim krajevima.
Kukri osobno posjedujem i drag mi je, ali ne bih ga uzdizao toliko koliko se u zadnje vrijeme hvali, u krajnjoj liniji taj tip oštrice je i krenuo iz ovih krajeva u svijet, da je bio toliko superioran valjda bi se zadržao i to ne samo u ovim krajevima, već svugdje gdje je Aleksandar Makedonski prolazio.

Ispravio sam. Hebi ga, pa ne možeš me pitat, da izaberem samo jedno oštricu, a bez dobrog odgovora zašto baš ta. Vidio sam po stranim forumima na istu temu hrpu glupih odgovora npr.
'Uzeo bih kirurški skalpel jer je on uvijek oštar.'
'Uzeo bih mač od Aragonrna jer ako može ubiti Nazgule, mogu i ja onda preživjeti s njim'
'Uzeo bih taj i taj, jer mi je djed na samrti rekao da je to nabolja stvar na svijetu'
'Uzeo bih katanu jer je ona najjača'

I još tonu takvih idiotarija.

Ako se daje ozbiljan odgovor, onda je poželjno o odgovoru i razmisliti, te napisati što te je navelo da se odlučiš baš za taj određeni model. Inače se sve svodi na 'ovo se meni sviđa', a onda kao da smo na modnoj pisti. Neozbiljno mi je na ozbiljnim temama odgovoriti samo ovo se meni sviđa, i zbog toga je taj nož baš dobar za survival situaciju. Nadam se da sad razumiješ zašto sam postao onako.


S obzirom da ovdje nema spama, pozivam ostale članove foruma da se ovdje slobodnije izjasne o svom izboru, ili postave pitanja o tuđem, da ne zaspamamo orginalni topic, a da se rasprava pokrene.

malo drvo je napisao/la:
'Uzeo bih taj i taj, jer mi je djed na samrti rekao da je to nabolja stvar na svijetu'

Djedovi na samrti jesu zaista vrijedni poštovanja,ali djedovi moje generacije su imali zaista suženi izbor tako da se zaista ne bih povodio za njihovim sudom.

na forumu oružje.com je napisan jedan post u kojem se spominje orginal hrvatski nož, odnosno hrvatski model oštrice kroz povijest, ispostavilo se da je na barem tri nalazišta nađen model oštrice tipa kukri ili khukri!

malo drvo je napisao/la:
Što se tiče kukrija, pa neznam zašto se nije zadržao u ovim krajevima.

ovo su iskopine sa vise lokacija na nasem podrucju
kak je to nekad bilo
ovo se najvjerojatnije koristilo kao orude za rad
a u slucaju rata kao oruzje





karta nalazista

Vidiš ovo nisam znao za kukri i naše krajeve ali drago mi je da san naučio nešto novo!
Ja sam za kukri jer otkako sam ga imao u rukama (original) impresionirao me, što ne znaći da nema uputrebljivijih oruđa za naše krajeve!

Sad se opet postavlja pitanje od kada su te iskopine, tj. u koje vrijeme stručnjaci smještaju nađene artefakte?
Također, ako je na našem području postojala oštrica slična kukriju, tj. njegovom prethodniku kopisu, zašto se nije zadržala. Ja nisam nigdje vidio alat sličan tome nožu, pa do kad je onda bio u upotrebi? I kad je prestao biti u općoj upotrebi i zašto?

Mozda se je "evolvirao" u kosir... kad vise nije sluzio kao oruzje.
Moj nono je nosio kosir... pa i ja. Malo doradjeni...

Ja ssm svoj isto doradio.Reci jel' gornji Ausonia? Imao sam jedan njihov, prilično sam bio zadovoljan, ali me je nešto zgrabilo pa sam napravio nož od njega.

A neznam mario, nema oznaka. Ali celik je dobar. Interesantna je i tvoja verzija.

Ovo je bio stari njemački, drška mu je bila pukla, sužava se u leđima od 6 mm na 2 mm prema vrhu.

eh to je problem sa drvenim drskama. Pogotovo jer se sa ovim "zelizom" inace radi bez milosti.
Uglavnom izgleda da je survival noz za nas vise alat nego nesto ala "Rambo".

Na koji ste način vas dvojica modificirali vrhove?
Ja sam navikao svakodnevno koristiti kosir, ali mi odgovara taj oblik kuke.
Naime kosir nosim u džepu od prsluka, a njegov oblik mi osigurava da oštrica ne podere platno. Također da naglasim da sam mu istupio špic/ vrh, da ne bi bilo nisam znao.
Ima li netko informacija o ovom starom hrv. nožu. Na netu još ništa nisam uspio naći.
Također me zanima kolika je upotreba kosira kao alata u unutrašnjosti hr. Koristi li se u vašim krajevima često kao što je kod mene to bio slučaj ( moram naglasiti da je to više bio slučaj unazad nekih 20-tak godina)?

Nož (T. 1.1)
Nepoznato nalazište (možda Sisak?), slučajni nalaz, inv. br. 19998
Materijal: željezo, bronca
Mjere: duž. 41,6 cm (duž. drške 10,4 cm., duž. sječiva 30 cm., šir.
križnice 1,2 cm.), šir. sječiva 4,3 cm, šir. drške 2,7 - 3,8 cm, ø ovalne
pločice 4,2 x 1,4 cm, ø rupica 0,6 cm, duž. zakovice 2,2 cm, ø
zakovice 0,5 cm, ø brončane pločice 1 cm.
Opis: Jednorezno zakrivljeno sječivo s obje strane ispod hrpta ima
širok žlijeb; plosnata drška s trima rupicama za zakovice pri kraju je
proširena i završava ovalnom pločicom; u jednoj od rupica ostala
je sačuvana štapićasta, na krajevima raskovana zakovica s dvjema
brončanim pomičnim pločicama; na razmeđu sječiva i drške nalazi
se šira brončana jednokraka križnica, savijena na strani sječiva i
ukrašena horizontalnim linijama.
Nož (T. 1.2 )
Sisak, iskopavanje 1912., inv. br.15765
Materijal, željezo
Mjere: duž. 42 cm (duž. drške oko. 10 cm, duž. sječiva 32 cm.), šir.
sječiva 3,5 cm, šir. drške 2,2 - 3,3 cm, ø ovalne pločice 3,4 x 1,6 cm.,
ø rupica 0,6 cm.
Opis: Jednorezno zakrivljeno sječivo s obje strane ispod hrpta ima
širok žlijeb; plosnata drška s trima rupicama za zakovice pri kraju je
proširena i završava ovalnom pločicom; križnica nedostaje.
Nož (T. 2.1)
Prozor, slučajni nalaz, inv. br. 19999
Materijal: željezo
Mjere: duž. 43,5 cm (duž. drške 10 cm, duž. sječiva 32 cm, šir.
križnice 1,5 cm.), šir. sječiva 4 cm.; šir. drške 2,2 - 3,5 cm, ø ovalne
pločice 3,5 x 1 cm.
Opis: Jednorezno zakrivljeno sječivo s obje strane ispod hrpta ima,
zbog korozije, jedva vidljiv žlijeb; plosnata drška s trima, ostatcima
zakovica i korozijom zapunjenim rupicama pri kraju je proširena i
završava ovalnom pločicom; na razmeđu sječiva i drške nalazi se
šira jednokraka križnica, savijena na strani sječiva.
Nož (T. 2.2)
Zagreb, slučajni nalaz, inv. br.16927A
Materijal: željezo
Mjere: duž. 39 cm (duž. drške 9,5 cm, duž. sječiva 27,5 cm, šir.
križnice 2 cm.), šir. sječiva 3,3 cm.; šir. drške 2,3-3,6 cm, ø ovalne
pločice 3,5 x 1,1 cm, duž. zakovica 2,1-1,9 cm, ø zakovice 0,4-0,5
cm.
Opis: Jednorezno zakrivljeno sječivo s obje strane ispod hrpta ima
jedva vidljiv žlijeb; plosnata drška s trima štapićastim zakovicama
u rupicama pri kraju je proširena i završava ovalnom pločicom; na
razmeđu sječiva i drške nalazi se šira jednokraka križnica, savijena
na strani sječiva.


kosir se jako koristil u mom kraju
al na vecoj drsci

JoZ@ imaš li informacije od kada iskopani noževi datiraju tj. koliko su stari?

Kako misliš kosir na dužoj dršci, jeli možda od cca 1m do 1,5m?
Kod mene se ta kombinacija zove rankun, i malo je drugačija od kosira. Prvenstveno izvedba drške, predviđena je da se drška umetne u okvir kosira, te tada učvrsti (recimo kao lopata), i često sa zadnje strane ima manju izbočinu, koja tvori slovo 'v' sa glavnim sječivom (najčešće služi ako nešto želite odgurnuti).

nemam vise info
ovo je sve i to sam pokupil sa jednog foruma
iako ima i knjiga o hladnom oruzju na nasim prostorima

poslikam ga sutra pa stavim sliku
da drska je oko 1,5m
i da ucvrsti se kao lopata (a mozda to ipak nije kosir)

malo drvo je napisao/la:Na koji ste način vas dvojica modificirali vrhove?
Ja sam navikao svakodnevno koristiti kosir, ali mi odgovara taj oblik kuke.

Ja sam se potrudio pilom za željezo, pa onda turpija i struži. meni je kuka bila prevelika, zato sam smanjio.
Inače do prije dvadesetak godina su se i kosir i vinjak bili su uobičajeni alati na održavanju i krčenju, danas su ih već zamjenili motorni alati, pa i mačete.

JoZ@ je napisao/la:
poslikam ga sutra pa stavim sliku
da drska je oko 1,5m
i da ucvrsti se kao lopata (a mozda to ipak nije kosir)

Uobičajeno smo zvali taj alat vinjak.

I ja isto tako. Sa pilom zarezem sa oba dvije strane jedno milimetar pa ga uhvatim u morsu i slomim puntu. Vazno je ne pregrijati celik.

istarski alat

rankun je zadnji na desno. Cini mi se da vinjak nema onaj spic na ledjima.

Probaj ne stavljati tolike slike, molim te, bila je 1.280 × 1.322, žao mi je morao sam malo urediti.

Da potpuno si u pravu, vinjak nema taj dodatak na leđima

e onda ja imam vinjak
ebga nisam ponjel fotic pa nisam uslikal

isvini mario... i hvala ti. Kad sam stavio link mi je izgledala puno manja...

Nema potrebe za isprikom, kao da se to meni nije znalo desiti, pa me netko isto tako upozori, tu smo da jedni drugima pomažemo.

SF kukri

kak je izduzen mozda bi cak imo materijala za njega
pa da ga napravim i isprobam

Malo mi je previše SF i taktički, možda za neki film ili video igru.

zato sam i naiso SF =)

opako izgleda ali mi je kukri original najdraži
Joža daj spavaj malo pa stalno visiš tu!!!!

pa bas i ne visim

evo moje alatke
cak sam iso brusit i drugu stranu da i sa njom mogu sjec