Pčelarstvo

divlji grab je napisao/la:Zaspali pčelari zimski san, ajmo jedna informacija - imam priliku uzeti košnice po cijeni od 1000 kuna, puno malo?, košnice sam vidio, dobro su očuvane, pčele dobre, pošto su bile u Lici košnice teže i do 40 kila meda tako da se radi o dobrim zajednicama. Ne bi ih sad uzeo nego na proljeće, pčelar će mi ih pripremiti, sad je stavio štapiće za protiv varoe.

Ako se radi o LR košnicama sa 2 ili 3 nastavka sa pčelama i medom to je dobra cijena. LR košnica sa 3 nastavka i pčelama vrijedi oko 1200 kn.

Shpaga ti je medar, k`o Ivo lovatz...znaju samo napraviti sekelji gulaš...jel to LR u košnici znači Long Rifle?

pozdrav divlji grabe,, 1000kn nije pretjerana cijena cak bi rekao da je povoljna ako je onako kao što si napisao,,, spominješ da imaju po 40kg meda???? ako je tako x bar 40kn=1600kn, ako ima toliko meda toliko ces ga imat vec na prvom vrcanju u proljeće!

Dobro, taj med ne mogu računati jer sigurno ide na vrcanje dok će pčelama ostati njihov dio za zimu.
Više sam to htio spomenuti na način da su zajednice kvalitetne. Po vašim postovima vidim da je cijena dobra pa ću napraviti nekakvu rezervaciju kod tog pčelara.

Ako ih uzmem oko Uskrsa, kad bi trebalo biti prvo vrcanje, koliko im treba vremena da skupe veću količinu meda?
Drugo, pošto ja i frend planiramo uzeti svaki do 5 košnica, da li nam se isplati seliti ih u Liku ili da prvu godinu ne idemo?

prijatelju vjerovatno si vec shvatio ali ako nisi, pčelarenje je malo vise od puke računice "koliko cu meda dobit"
Mozeš vrcat jako puno mozes nevrcat uopće, puno je činbenika, od tvog znanja, do pašnih prilika itd...
Posebno na proljece obrati paznju na rojenje i tom posveti dosta vremena sada preko zime educiraj se učlani se u nekakvu udrugu, oni ti uvjek organiziraju nekakva predavanja,, jer ako ti se izroje na proljece neces izvrcat nista...
A što se tice pašnih prilika i neprilika u lici i dalmaciji ja ti nemam pojma, jer sam iz slavonije i nisu nam isti pašni resursi a ni vrjeme cvetanja!

Malo pretraži ovaj forum http://www.pcela.hr/forum tu ces naci korisnih informacija i ima dosta tvoje ekipe iz dalmacije pa mozes dobit info. iz prve ruke

Marinko, naravno da ne ulazim u pčelarenje samo radi puke računice, tu je i boravak u prirodi, zdrav hobi,ali me i zanima kako ide i koliko ste vi imali vrcanja kad ste krenuli. Imam iskusnog pčelara koji bi nam pokazao kako da razrojimo zajednice (znači u vrijeme rojenja) i dao još savjeta. On tvrdi da od 3 košnice možemo razrojiti na još 3 nukleusa/košnice i da iz starih košnica možemo imati određeni prinos meda što me ipak veseli početnika. Također, dogodine da možemo ih opet razrojiti i tako povećavati pčelinjak.

Znači, koliko minimalno meda ste uspjeli izvući kad ste krenuli i da li nam se isplati odvesti ih odmah tu sezonu kad ih nabavimo u Liku?

jel moze neko ko se razume da napise kako razlikovati dobar med od loseg
i na sta to treba obracati paznju kad se uzima med.
koje su to razlike u gustini izgledu ukusu i ostalo

odgovori tipa pazi od koga kupujes i slicno ne doprinose nicemu tako da bi zamolio lepo detaljno objasnjenje kako razlikovati dobar kvalitetan med od loseg

Sky je napisao/la:jel moze neko ko se razume da napise kako razlikovati dobar med od loseg
i na sta to treba obracati paznju kad se uzima med.
koje su to razlike u gustini izgledu ukusu i ostalo

odgovori tipa pazi od koga kupujes i slicno ne doprinose nicemu tako da bi zamolio lepo detaljno objasnjenje kako razlikovati dobar kvalitetan med od loseg

Detaljna objašnjenja potraži na brojnim pčelarskim stranicama na internetu, nema smisla prepisivati ih ovdje. Ipak najviše svemu doprinose odgovori tipa pazi od koga kupuješ i slično!

Lažni med slična je okusa kao i pravi med, a zapravo je riječ o gušćem šećernom sirupu, s okusom biljaka od kojih pčele sakupljaju nektar. Zapravo ga je proizveo čovjek sam, a kupcima ga prodaje kao med koji se ne kristalizira.

U proizvodnji krivotvorena meda najčešće se rabe kukuruzni sirup i melasa (nusproizvod u proizvodnji šećera). Međutim, da bi se od kukuruznog sirupa napravio med, tu sirovinu treba zagrijavati, zbog čega se stvara hidroksimetilfurfurol (HMF), supstancija koja u većim količinama može biti toksična. Njena se prisutnost otkriva jedino laboratorijskom analizom. Umjetni se med pravi i od meda s dodatkom šećera i određenih kiselina, i to je metoda najbliža prirodnoj, koja se može napraviti i u kućnoj radinosti.

Treba li se med kristalizirati?
Ako vam prodavač kaže da se pravi med ne kristalizira, nemojte mu vjerovati. To je jedan od najsigurnijih načina za prepoznavanje pravog meda. Kristalizacija je potpuno prirodna pojava, koja različito traje, ovisno o vrsti meda. Stoga, nemojte bježati od kristaliziranog meda, jer u suprotnom riskirate da u organizam unesete kemiju umjesto prirode.

Ako vam ne odgovara konzistencija kristaliziranog meda, uzmite ga plastičnom ili drvenom žličicom i razmutite u vodi ili mlakom čaju. Ili ga dodajte u kašu od žitarica ili pak napravite dekristalizaciju, što je vrlo jednostavan postupak. Staklenku s medom stavite na određeno vrijeme na neko toplije mjesto (primjerice na radijator) ili je uronite u toplu vodu (najviše
45 °C). Na taj će se način med postupno vratiti u tekuće stanje i pritom u potpunosti zadržati svoju kvalitetu.

Dobro jutro, pčelari!, di ste, uskoro vrijeme je za pripreme pčelinjaka, pregled zajednica, dodavanje saća, razrojavanje, ma ima svega. Kakvo je stanje u vašim pčelinjacima, mislite proširivati, je li blaga zima utjecala na pčelice?

Pozdrav divlji grabe, da očekuje nas posao i nova pčelarska sezona,
a sad kako je ko prošao.. ima svega, imam kolega koje su do sada imali i gubitaka (glad ili varoa)
a i oni kojima su za sada sve na broju, osobno spadam u tu skupinu, nisam vrcao suncokret ostavio sam im sav med, prvu pogacu sam dao u nedjelju.
plan je početkom ožujka krenut lagano sa stimulativnom prehranom pa kako bude.

jesi ti kupio one košnice o kojima je bilo priče u ovoj temi?

Pozdrav Marinko, uzeo sam, planirao dvije, ali pcelar imao samo jednu na prodaju pa sam za ostatak uzeo dva prazna nukleusa I kilo osnova. Probat cu ovaj put napokon naucit kako ih razrojit.

imas divnih predavanja na tu temu, meni osobno najbolje predavanje koje se može nać na netu...
https://www.youtube.com/watch?v=GeBkM7bdTZc&list=PLFDC25B9484586708

marinko je napisao/la:imas divnih predavanja na tu temu, meni osobno najbolje predavanje koje se može nać na netu...
https://www.youtube.com/watch?v=GeBkM7bdTZc&list=PLFDC25B9484586708

Odlično predavanje..samo nije na kraju prikazano razrojavanje kao što je rekao da hoće.

Pogledao sam neka dobra predavanja, istaknuo bih pčelarstvo-nahl.com 1. i 2. dio, baš za početnike.
Našao sam odličnu lokaciju za pčele, voćke, drača-kupina, malo dalje divlja kadulja, ima dosta borove šume u blizini, a koliko sam čuo pčela isto obožava i borove iglice, tj. to je cijeli proces, neka vrsta uši probije iglicu, izvuče sok, probavi, pčela skuplja, i tako nastaje jedan najfinijih medova. Ako zna netko više o tom medu neka napiše.
Koje su biljke u blizini vaših pčelinjaka medonosne?

Sto se tice meduna to je ispricana prica, ima na netu jako puno price i informacija o njemu,
Pcelarstvo nahl je institucija u bosni, covjek ima znanj za popizdit, nema pitanja na koje nema odgovora, a njihov je forum sigurno najbolji u regiji.
Kod mene nema bas bora, ali zato ima bagrem, amorfa,zlatosipka,repica, suncokret...

Evo u cijelosti članka od poznatog pčelara Slobodana Jevtića o radovima na pčelinjaku u ožujku iliti martu:

Mart je prelazni mjesec iz zime u proljeće u normalnim godinama, ali ove to nije tako. Normalne dnevne temperature su iznad nule i kreću se od 15 do 23 ºC.

Mart je prvi mjesec proljeća. Sa otopljavanjem priroda počinje da se budi. Počinje da cvjeta sve veći broj medonosnog bilja - lješnjak, vrba iva, badem, šljiva, trešnja, višnja, i ostale medonosne voćke. Cvjetanje je počelo još u februaru zbog izuzetno viših temperatura od prosječnih za taj mjesec.
Mada su pčele još u klubetu, aktivnost pčelinjih društava se sve više povećava .Na srednjim satovima se vidi veliki broj mladih maljavih pčela, koje se postepeno uključuju u kućni rad. Oko legla pčele formiraju vijence sa razređenim medom, koji je potreban za pripremanje hrane larvama. Potrošnja u martu je oko 7 - 9kg meda. Stare pčele sve više izlijeću da bi donijele nektar, polen i vodu, a mlade pčele vrše svoja prva zajednička oblijetanja u sunčanim danima. Snaga pčelinjih društava se određuje po broju satova pokrivenih pčelama. Količina legla i jaja određuje se po površini pokrivenoj leglom i jajima na svakom satu posebno. Prema količini i izgledu legla sudi se i o kvalitetu matice. Ako u košnici ima mnogo legla i radiIičke ćelije pravilne to pokazuje da je matica dobra. Jaka pčelinja društva imaju po 4 - 5 cijelih satova sa leglom i jajima.
Zbog mnogo toplih dana u februaru treba uraditi sljedeće jer se to sada lijepo vidi – osiromašenim društvima kao i pčelinjim društvima koja imaju matice trutuše iIi pčele trutovke treba odmah dati maticu. Treba promijeniti i matice koje dobro izgledaju, ali slabo polažu jaja i koIičina položenih jaja ne odgovara količini pčela i hrane.
U pčelinjem društvu mora biti 8 - 10 kg kvalitetnog meda u svako doba i 2 - 3 sata sa dobro očuvanom pergom. U slučaju da nema hrane treba je dati društvu, jer će inače ono izostati u razvoju. Ako imamo meda očuvanog u magacinu najbolje je dati ram meda u zbijeg košnice, a ako su noću temperature preko 12ºC može se dati i sirup. Ako nemate reserve mede i noći su hladne, onda treba dati pogaču.
Ako pođemo od toga da je mart prvi proljetni mjesec, da su dani sve duži i topliji, da je vegetacija krenula i da se time javlja i prva proljetna paša, posebno polenska, pčelinja društva su u punom razvojnom zamahu. Polenska paša je posebno važna zato što bez polena nema ni pčelinjeg legla, što znači da nema ni dovoljno reprodukcije pčela. Prema tome mart moramo prihvatiti kao najvažniji mjesec u godini kojim počinju ozbiljni radovi na pčelinjaku. Ako neke od tih radova ne izvršimo na vrijeme ili ih uopšte ne izvršimo, to može biti kobno za neko pčelinje društvo.
Polovinom mjeseca, ako dozvoljavaju vremenske prilike, krajnji ramovi sa medom se otklapaju viljuškom, to se radi brzo i ne otklapa se velika površina da ne bi izazvali grabež. Ovo je jedna od najboljih stimulativnih prihrana unutar košnice. Pčela će takav med brzo preraditi i dati mladom leglu, ili ga rasporediti tamo gdje je najpotrebnije. Pčelar ako napravi grešku u martu teško se može ispraviti. Pojilo sa vodom, u zavisnosti od toga koji je sistem davanja vode, treba postaviti na osunčano mjesto, odignuto od zemlje, da ne bi vodu zagađivale razne životinjice koje bi dolazile na vodu. Bilo bi poželjno staviti u početku šećer u pojilicu, dok se ne priviknu pčele na istu.
Veliku pažnju kod pregleda treba obratiti na vlažnost košnice, ako je velika a ramovi bočni buđavi, iste treba izvaditi i zamijeniti. Perga ne smije biti buđava jer pčela može dobiti majsku bolest. Ako imamo rezervne košnice možemo ih i zamijeniti, ako je velika vlaga u postojećim koje se trebaju osušiti i očistiti. Prije nego što počne veći unos nektara treba uraditi suzbijanje varoe radi čišćenja pčela. Pčelinje zajednice koje imaju dovoljno hrane, i to kvalitetne, u košnici - ujednačenija su i brže se razvijaju, daju više meda. Otpornije su na bolesti i vitalnije su.
Blagovremenim proširivanjem prostora kod povećane temperature omogućuje se unošenje i prerada nektara a da ne utičemo na blokadu matice kod zalijeganja. Sada se i potpuno proširuje leto da ne dođe do zagušenja prilikom izlaska i ulaska pčela. U martu matica povećava polaganje jaja tako da položi čak do 500 dnevno. Pravovremeno izimljavanje pčelinjih društva podrazumijeva pravovremeni i detaljni pregled svih košnica na pčelinjaku, spajanje slabih sa jačim društvima, ali treba voditi računa na zdravstveno stanje slabih, ako se posumnja na nozemu, na krečno leglo ne spajati. Ako se primijeti da je neko društvo oboljelo od nozeme i da je isto kao takvo opasno za prenošenje zaraze - isto treba uništiti. Svi se zavaravaju sa bolesnim da ga mogu izliječiti. To nikako ne treba pokušavati, jednostavnije je i bolje za pčelara uništavanje takvog društva. Opet apelujemo na pčelare - nemojte koristiti antibiotike za liječenje pčela, oni ne liječe već samo usporavaju razvoj bolesti, a mi činimo nešto što je protiv svih kodeksa pčelarstva - unosimo svjesno antibiotik u med!
Krajem marta tačnije poslije 20. treba početi sa stimulativnim prihranjivanjem, po 200 do 300gr šećernog sirupa. Ali mora biti ispunjen jedan uslov - da su u noći temperature + 12°C. Pčele izležene iz položenih jaja u drugoj polovini marta i početkom aprila učestvuju u glavnoj bagremovoj paši. Sva zapažanja potrebno je evidentirati u knjigu radi praćenja pčelinjih zajednica.

Pozdrav svim forumašima

Slikano danas poslje podne

Rojenje je počelo

" />

" />

Sretan Uskrs