Materijali za dršku

Bude li trebalo materijala javim se. Zar ćeš raditi i noževe?

Več napravija par oštrica, al ne bavim se kaljenjem jer mi je žaj upropastit rad, zato to prepustim Baši u Kaštel Kambelovcu, stari Danijel , kovač sa priko 50 godina iskustva mi to napravi i ja zadovoljan, izašlo me 40 kn za kaljene. Ja opustim matrijal, napravim šta hoču, izpoliram i pošaljem njemu, za 2 dana mi pošalje nož na banak na v. pazaru . To ja samo za svoj gušt, ipak su prave stvari malo poskupe. Ništa specijalno, al čovika veseli.

Bašo legenda, svaki put kad sam u Split, obiđem njegov banak .

ivo je napisao/la:Bašo legenda, svaki put kad sam u Split, obiđem njegov banak .

Obiđi mu i radionu, sve crno od čađe.

Bilo mi dosadno danas pa sam sredio dva komada drijena koji se suši već godinu dana.
Onako ispao je dvobojan iako se može iskoristiti i samo smeđi dio jer je smeđi dio 38 mm. Desni komad je rough cut, samo premazan lanenim uljem. Krajevi premazani drvofixom.
Drijen - Cornus mas - na janka skali 2820

he he komarci kažu moj,moj,moj

he he znalče navik iznenadiš

Jesam li rekao da drijen tone u vodi, uf zaboravih,
svakim danom sve više učim.
Chumaman, desni je tvoj. Bit će toga još, pa raste u okolici. Žao mi što nema debljih, ovaj je bio jedan od debljih što sam ja vidio.

Ai doći ćemo na crnu listu šumarije
pa ne moraš se hvaliti javno da bude 'udeli nešto' he he
sad se ovi renomirani grizu i za roge vuku

Drin, prvoklasno drvo. Kao, uostalom, manje-više, sve voćke.

ivo je napisao/la:Drin, prvoklasno drvo. Kao, uostalom, manje-više, sve voćke.

Kada se drvo sječe tj u koje doba godine i je li važi za sve ili ima i izuzetaka?

Kako se drvo suši. Sjenovito, suho....?

Koliko se drvo suši. Mjeseci, godina...?

Najbolje u jesen kada se sokovi iz biljke povlace
Susenje najbolje na promaji i strogom hladu (i to ako nisu puno velike temperature van)
Koliko se drvo susi??Zavisi...od vrste (tvrdoce) drveta,npr.hrast 1cm - 1 godina (prirodno susenje)
Pozdrav

Fagus je napisao/la:Najbolje u jesen kada se sokovi iz biljke povlace
Susenje najbolje na promaji i strogom hladu (i to ako nisu puno velike temperature van)
Koliko se drvo susi??Zavisi...od vrste (tvrdoce) drveta,npr.hrast 1cm - 1 godina (prirodno susenje)
Pozdrav

Obzirom da sam do sada izložio vagon česvine/crnike i da mi je dostupna, a planiram od nje praviti par drški za sjekire interesiralo me detaljnije, a ako naletim na neku egzotiku tipa bajama za kojom neki ovdje plaču da ne uništim bez veze drvo. Podrum u zgradi nije baš neka promaja ali je prava mrakuša, a obzirom da bi se bralo početkom zime temperatura bi se kretala oko 14C

Još jedno drvo koje je tvrdo i ima lijepu boju je drvo planike/maginje pa me interesira kakva su iskustva tj je li ga netko koristio.

Neman iskustva, al moglo bi bit dobro jer je žilavo ko sam vrag. Al plodovi maginje u deseti, jedanaesti misec uff uff kako je to dobro. Obrstija san cilo stablo u Biokovsnkom botaničkom vrtu ove godine... Al pssst o tome.

Gosn. Hombre BINGO planika/mekinja http://en.wikipedia.org/wiki/Arbutus_unedo
(molim ostale članove da pokušaju koristiti uz uobičajene nazive i latinske jer puno je lakše za baratati a običnih naziva neko drvo ili biljka može imati više )
naime drvo je više nego dobro došlo za izradu drški jer se od istog rade lule što je manje poznato,dakle preporučam se za komad ako ima (naravno uz zamjenu ili)
Crniku smo već spomenuli te oplakani Bajam oliti Badem e s njim bi moglo biti problema kako je porodice ruža (Rosaceae) vrlo je sklon pucanju,tu sam se i sam već opekao s istim,
naime nema veze sa sušenjem,primjer potpuno suh komad breskve je ispucao nakon rezanja,
moja teorija navodi na torzione sile u samom drvetu kao uzrok,možda bi pomoglo parenje.

chumaman je napisao/la:Gosn. Hombre BINGO planika/mekinja http://en.wikipedia.org/wiki/Arbutus_unedo
naime drvo je više nego dobro došlo za izradu drški jer se od istog rade lule što je manje poznato,dakle preporučam se za komad ako ima (naravno uz zamjenu ili)
Crniku smo već spomenuli te oplakani Bajam oliti Badem e s njim bi moglo biti problema kako je porodice ruža (Rosaceae) vrlo je sklon pucanju,tu sam se i sam već opekao s istim,
naime nema veze sa sušenjem,primjer potpuno suh komad breskve je ispucao nakon rezanja,
moja teorija navodi na torzione sile u samom drvetu kao uzrok,možda bi pomoglo parenje.

To sakupljanje drveta me uopće do sada nije interesiralo pa pitam i tek planiram početi kad vidim što pogodno. Ima jedan bajam meni ispod prozora niti 20m daleko
Samo što ne siječem živa stabla bez prijeke potrebe, a pogotovo što su ovdje rijetki.

@ Igsy
Ima kod mene u parku više planika i zrelih plodova do mile volje. Nekada na otocima obzirom da je sva iskoristiva zemlja bila rezervirana za kulture tipa loza, maslina... od plodova planike se pravila marmelada. Inače moraš biti jako oprezan kod konzumacije jer je dovoljan jedan plod i čaša hladne vode i sereš dalje nego vidiš. Ako se najedeš plodova i napiješ poslije toga vode skoro ti je sigurna bolnica jer sam u porodici imao slučaj s bolnicom.

Gosn. Hombre ni ne očekujem neku devastaciju prirodnih resursa samo zbog materijala za dršku ali ako se pronađe kakav već srezani komad tu sam,samo da znate šta su materijala već spalili ovi moji seljaci,zlo živo njima je to sve za šporet i apsolutno ne uviđaju neke druge uporabne vrijednosti u drvetu sem za kolac i pritku

chumaman je napisao/la:Gosn. Hombre ni ne očekujem neku devastaciju prirodnih resursa samo zbog materijala za dršku ali ako se pronađe kakav već srezani komad tu sam,samo da znate šta su materijala već spalili ovi moji seljaci,zlo živo njima je to sve za šporet i apsolutno ne uviđaju neke druge uporabne vrijednosti u drvetu sem za kolac i pritku

Što misliš da je kod mene bolje

Trupac abonosa promjera cirka 40 cm prepun kvrga i čvorova ispiljen na panjeve dužine 25cm za peć.Kad sam par dana prije pitao da li je na prodaju lik je mislio da ga zaj...vam pa me onako laganini otpilio.
E baš me zanima kako će se ogrijati sa njim?

Od mog prijatelja otac je prije odlaska u mirovinu-penziju bio stolar,uz sav taj posao vazio je za experta za izradu kundaka za puske.U jednom od razgovora sa njim mi je sugeriasao kao sto je on uvijek radio da svako drvo koje je suvo i spremno za obradu prokuva u vodi 2-3 h i da se nakon toga drvo totalno "smiri" - sto mi je kasnije preslo u "obaveznu" praksu.Kod tako tretiranog drveta nema vise pucanja,zalamanja,krzanja po krajevima i mogu slobodno reci kao da postaje zilavije i pogodnije za obradu.Svako drvo koje cu upotrijebiti za izradu drski nozeva tretiram na taj nacin izuzev hrasta posto ima tanin i dobije jako ruznu boju.
Druga stvar sto se kuvanjem drveta neutralisu svi mikro organizmi i gljivice i time sprijecava truljenje.








1.Hrast (neznam koja je vrsta) jako tvrd,kod nas ga jos i koriste zbog tvrdoce za pravljenje klina za zabijanje u drzalice prilikom nasadjivanja sjekira i sl.
2.Klen (u fazi susenja)
3.Bukva kuvana
4.Javor kuvan
5.Jabuka kuvana (2 komada) izuzetno lijepo i dosta cvrsto drvo
6.Sljiva (u fazi susenja)
7.Orah - prva 2 komada su kuvana i tamnija od 3 odnosno zadnjeg koji nije kuvan

Puno pozdrava

Odlično, kolega Bukva. Za ovo zaista nisam znao, a s materine strane su mi sami tesari, lugari, inženjeri šumarstva, itd; odatle i moja ljubav za drvo, a i botaniku općenito.

[quote="Fagus"

1.Hrast (neznam koja je vrsta) jako tvrd,kod nas ga jos i koriste zbog tvrdoce za pravljenje klina za zabijanje u drzalice prilikom nasadjivanja sjekira i sl.
2.Klen (u fazi susenja)
3.Bukva kuvana
4.Javor kuvan
5.Jabuka kuvana (2 komada) izuzetno lijepo i dosta cvrsto drvo
6.Sljiva (u fazi susenja)
7.Orah - prva 2 komada su kuvana i tamnija od 3 odnosno zadnjeg koji nije kuvan

Puno pozdrava[/quote]

baš lijepa zbirkica i zanimljivo izlaganje...a sad da ko tupson kojem je lijeno procitat sve dosad napisano,pitam slijedece: znam da se za držalice koristi prvi dio drveta odmah iznad panja, ima li to veze kod uzimanja materijala za rukohvate? THX

crotwar je napisao/la:[quote="Fagus"

1.Hrast (neznam koja je vrsta) jako tvrd,kod nas ga jos i koriste zbog tvrdoce za pravljenje klina za zabijanje u drzalice prilikom nasadjivanja sjekira i sl.
2.Klen (u fazi susenja)
3.Bukva kuvana
4.Javor kuvan
5.Jabuka kuvana (2 komada) izuzetno lijepo i dosta cvrsto drvo
6.Sljiva (u fazi susenja)
7.Orah - prva 2 komada su kuvana i tamnija od 3 odnosno zadnjeg koji nije kuvan

Puno pozdrava

baš lijepa zbirkica i zanimljivo izlaganje...a sad da ko tupson kojem je lijeno procitat sve dosad napisano,pitam slijedece: znam da se za držalice koristi prvi dio drveta odmah iznad panja, ima li to veze kod uzimanja materijala za rukohvate? THX[/quote]




Naravno da ima sto tvrdje i zilavije drvo tim bolje.Najbolje je u korjenu odnosno zili-kao sto sama rijec kaze zilavost.Drvo je gledajuci od panja prema krosnji sve mekse.Sredina-srce-centar (kako ko naziva) se uopste ne koristi u stolarstvu a o izradi drski nozeva,kundaka i sl.da i ne govorim,jer je jako nekvalitetno,jedino za lozenje.
Gledajuci ovo drvo (bagrem) to bi izgledao ovaj dio sto je zaokruzen olovkom:





Pozdrav

Fagus je napisao/la:Naravno da ima sto tvrdje i zilavije drvo tim bolje.Najbolje je u korjenu odnosno zili-kao sto sama rijec kaze zilavost.Drvo je gledajuci od panja prema krosnji sve mekse.Sredina-srce-centar (kako ko naziva) se uopste ne koristi u stolarstvu a o izradi drski nozeva,kundaka i sl.da i ne govorim,jer je jako nekvalitetno,jedino za lozenje.
Gledajuci ovo drvo (bagrem) to bi izgledao ovaj dio sto je zaokruzen olovkom:

Mekana sredina koja je puna šupljih kapilara zbog snabdjevanja krošnje.

Reci ti meni koliko znači ta ispucalost i je li po cijeloj dužini ili površinska, a ako je po cijeloj dužini kolika je šansa da nastavi pucati na drugim mjestima nakon što se od njega nešto napravi.

S drvima imam veoma dug kontakt jer smo ložili preko 50 godina i drvo me manje više zanimalo iz tog razloga ali sam opažao to sitno raspucavanje kod cjepanica.

Hombre je napisao/la:

Fagus je napisao/la:Naravno da ima sto tvrdje i zilavije drvo tim bolje.Najbolje je u korjenu odnosno zili-kao sto sama rijec kaze zilavost.Drvo je gledajuci od panja prema krosnji sve mekse.Sredina-srce-centar (kako ko naziva) se uopste ne koristi u stolarstvu a o izradi drski nozeva,kundaka i sl.da i ne govorim,jer je jako nekvalitetno,jedino za lozenje.
Gledajuci ovo drvo (bagrem) to bi izgledao ovaj dio sto je zaokruzen olovkom:

Mekana sredina koja je puna šupljih kapilara zbog snabdjevanja krošnje.

Reci ti meni koliko znači ta ispucalost i je li po cijeloj dužini ili površinska, a ako je po cijeloj dužini kolika je šansa da nastavi pucati na drugim mjestima nakon što se od njega nešto napravi.

S drvima imam veoma dug kontakt jer smo ložili preko 50 godina i drvo me manje više zanimalo iz tog razloga ali sam opažao to sitno raspucavanje kod cjepanica.

Ovo drvo je namjenjeno za ogrev i slikao sam ga radi citavog centra (posto se dobro vidi).Stajalo je vani na zubu vremena i nije ni cudo sto je ispucalo,jer se naglo pocelo da se susi.
Kada pripremam sirovo drvece za drske,drzala,drzalice za sjekire i sl.prvo sto uradim je da ostavljam drvo duze nego sto mi treba,ogulim koru,onda (ako je toplo vrijeme) unosim u garazu ili podrum s tim da svakom drvetu krajeve umotavam najlon kesama (da ne pocnu naglo da gube vlagu),svezem i ostavim 1-2 mjeseca (zavisno od vremena vani) i nakon tog perioda iznosim na promaju u strogi hlad pa opet susenje.Kasnije i ako se nekim slucajem pojavi neka mala pukotina nije strasno jer drvo cu svejedno obradjivati i sjeci.
Pozdrav

Fagus je napisao/la:Drvo je gledajuci od panja prema krosnji sve mekse.Sredina-srce-centar (kako ko naziva) se uopste ne koristi u stolarstvu a o izradi drski nozeva,kundaka i sl.da i ne govorim,jer je jako nekvalitetno,jedino za lozenje.

hm, ne bi se baš složio s tom tvrdnjom, možda vrijedi za neka drva, al sigurno ne za sve. Sad ako netko ima neki stručni rad o tome, neki info bio bi zahvalan.
osobno imam par domaćih drva koja su sačuvana, samo srca i jako su tvrda, kao i ostali dio stabla. Normalno drva su suha itd.
Primjetio sam kod masline, onaj šareniji dio, centar, je mekši nego vanjski.

ovo je bilo genija:)
ja imam dosta friske hrastovine, ispijenje u daščice, i spremljene na suho al na vanjskoj temperaturi. a imam cijelu mladu šumu jasena u okolici..jedan stariji čovjek mi govori, da takvu metricu uzmem, raskolim na četvero, i onda iz nje izvlačim pločice?

Što se tiče parenja, ima jedna tehnika koju sam pročitao na jednom stranom forumu. Uzme se jedna stara posuda, izreže se rupa u dnu, barem pola dna. Na tu rupu se stavi fina mrežica. Zatim se ta posuda stavi na jednu manju s vodom, i sve skupa se stavi na vatru. Kad se ta para iz vode počne isparavati, stavi se drvo u gornju posudu i poklopac. Tako se pari nekoliko sati. To se može raditi s potpuno zelenim tek odrezanim drvom i mislim da je to drvo već polusuho. Nisam isprobao ali namjeravam, čim mi naleti neko novo zeleno drvo. Evo danas sam dobio lijepi komad šipka ili nara, Punica granatum, (pazi, drvo koje ima u sebi Punica, e to drvo ne valja sigurno)

Kolega Molokai, pa to je Banjo Marija parenje ! Tako se manistra podgrijava, ili riži.

Molokai je napisao/la:Što se tiče parenja, ima jedna tehnika koju sam pročitao na jednom stranom forumu. Uzme se jedna stara posuda, izreže se rupa u dnu, barem pola dna. Na tu rupu se stavi fina mrežica. Zatim se ta posuda stavi na jednu manju s vodom, i sve skupa se stavi na vatru. Kad se ta para iz vode počne isparavati, stavi se drvo u gornju posudu i poklopac. Tako se pari nekoliko sati. To se može raditi s potpuno zelenim tek odrezanim drvom i mislim da je to drvo već polusuho. Nisam isprobao ali namjeravam, čim mi naleti neko novo zeleno drvo. Evo danas sam dobio lijepi komad šipka ili nara, Punica granatum, (pazi, drvo koje ima u sebi Punica, e to drvo ne valja sigurno)

pa onda mogu uzet i metalno cjedilo, sta ne?

crotwar je napisao/la:

Molokai je napisao/la:Što se tiče parenja, ima jedna tehnika koju sam pročitao na jednom stranom forumu. Uzme se jedna stara posuda, izreže se rupa u dnu, barem pola dna. Na tu rupu se stavi fina mrežica. Zatim se ta posuda stavi na jednu manju s vodom, i sve skupa se stavi na vatru. Kad se ta para iz vode počne isparavati, stavi se drvo u gornju posudu i poklopac. Tako se pari nekoliko sati. To se može raditi s potpuno zelenim tek odrezanim drvom i mislim da je to drvo već polusuho. Nisam isprobao ali namjeravam, čim mi naleti neko novo zeleno drvo. Evo danas sam dobio lijepi komad šipka ili nara, Punica granatum, (pazi, drvo koje ima u sebi Punica, e to drvo ne valja sigurno)

pa onda mogu uzet i metalno cjedilo, sta ne?

pa možeš. al lik je napravio tako, da stane veći komad u gornji lonac.
a nema smisla pariti komad za jedan nož, nakrcaš toga u gornju posuduviše.

pa nakrcam kubik, zak++ac mi, kad ih nemam na šta stavit..da povješam u pušnicu umjesto kobasica i špeka?? <3