izrada lukova i strela

Mariobab je rekao sve što treba.
minehunter, posežeš za fizikom ali ti očito fali još znanja iz iste, totalno pogrešno tumačiš moje reči.

Citat :

zamor materijala nikada ne prestaje

Kakva sila deluje na luk koji odmara na polici, skinute tetive...?

Ishi je napisao/la:

Mariobab je rekao sve što treba.
minehunter, posežeš za fizikom ali ti očito fali još znanja iz iste, totalno pogrešno tumačiš moje reči.

Citat :

zamor materijala nikada ne prestaje

Kakva sila deluje na luk koji odmara na polici, skinute tetive...?

Kad smo kod znanja mozda si i u pravu oko fizike ali ja sam govorio o menahici pa toliko o tome.
usput vidim da se mnogi ne slazu samnom pa da su i neki uvrijedjeni,, evo za sve koji su se uvrijedili ja vam se ispricavam,, a koji se neslazu ja se odsad slazem sa vama, i zeljno ocekujem da me i dalje demantirate vjecnim drvenim lukovima koji ne pucaju ne slabe i danas rade kao i prije 15 god.

.........
Stablo drveta je pravljeno od istog materijala kao i luk. Bude staro sto godina i giba na svakom vetru. (skoro) Celo je mrtvo osim lista i kambijuma, ako se ne varam. Kako ne dođe do zamora materijala?

Drvo je živo biće i ne može se uspoređivati sa umjetnim materijalima u mnogo stvari...

Zato je svaki luk poseban i ima neke svoje karakteristike..dio toga dajemo i mi..

Do zamora materijala kod živog drva je isto moguč...Pogledaj šumu u proljeće kada padne mokri snijeg, a šuma je prolistala...puno mladih tanjih stabala se savine u luk koji i ostane tako stajati poslije...Kod odraslih velikih stabla nedolazi do zamora materijala jer kod njih su gibanja na vjetru mala s obzirom na snagu i dimenzije stabla, a vlažnost drva je uvijek skoro konstantna.

Citat :

Kakva sila deluje na luk koji odmara na polici, skinute tetive...?

ako je drvo zaštičeno da negubi i prima vlagu, da nije pod utjecajem UV zračenja i da nije pod utjecajem nekog naprezanja sile, drvo negubi svoja mehanička svojstva starenjem.

Kako je Ishi napisao-deblo je uglavnom mrtvo i desetljećima se vija na sve strane.
Da, kod starih stabala vlaga je u unutrašnjosti malo promjenjiva.
Mlada stabla

Citat :

u proljeće kada padne mokri snijeg, a šuma je prolistala...puno mladih tanjih stabala se savine u luk koji i ostane tako stajati poslije...

su daleko više prožeta sokovima i zato se savinu i nakon dužeg vremena tako ostaju, to je onaj string follow koji bude kada je drvo nedovoljno posušeno.

Citat :

ako je drvo zaštičeno da negubi i prima vlagu, da nije pod utjecajem UV zračenja i da nije pod utjecajem nekog naprezanja sile, drvo negubi svoja mehanička svojstva starenjem.

To su uglavnom dva najveće neprijatelja drveta. I glazbeni instrumenti koji su također pod opterećenjem mogu uz brigu trajati veoma dugo.

Ishi je napisao/la:

.........
Stablo drveta je pravljeno od istog materijala kao i luk. Bude staro sto godina i giba na svakom vetru. (skoro) Celo je mrtvo osim lista i kambijuma, ako se ne varam. Kako ne dođe do zamora materijala?

Mislim da od mene ocekujes odgovor pa evo:
Prije svega ja bi htio da nastavimo u pomirljivom tonu nema smisla da sad siljimo zob.
Sto se tvog pitanja tice, ovako: kako usporediti stablo i vjetar s lukom? pa i nije toliko tesko jednostavno to je bespredmetno usporedjivati ,teoretski sve se moze tocno izracunati odredjujuci kojeficijent snage jednoga i drugoga pa to reciprocno izjednaciti uvjetima ali ako zanemarimo razliku u obliku mozemo pokusati onako laicki , npr ako imas luk odredjene duzine, kad nije napet potpuno je ravan i sila natega mu je recimo 25 kg i taj luk si napeo 20 000 puta do pucanaja,, kod punog natega vrh kraka natezes na 45 stupnjeva u odnosu na os,, e sad trebali bi dovesti stogodisnje stablo u iste uvjete, ako uzmemo za primjer da to stablo ima "samo" 1000x veci otpor od toga luka ( ovo je samo primjer a vjeruj mi da su odnosi i puno veci na stogodisnjaku),,znaci treba nam koncentrirana sila natega 1000x veca u odnosu na luk to podjelimo na dva zato sto bi stablo predstavljalo samo jedan krak,, dobiti ces silu natega od 12500 kg i sad bi taj postupak vjetar trebao ponoviti koncentrirano na vrh stabla 20000 puta a da nedjeluje silom na 2/3 drveta kolika je otprilike krosnja i da uspijes dovoljno drvo pricvrstiti u korjenu da ga ne iscupa iz korjena. E sad ako se sva ta cuda poklope kolika je vjerojatnost da ce to drvo biti pod utjecajem takvog jakog vjetra svake godine ? ali neka i to bude, neka ga kroz 100 godina vjetar mota pod takvim uvjetima i dodajmo jos nek je 100 godina tako veliko i stvara toliki otpor i neka ga svake godine tako smota 100x za 100 godina dobiti ces 10 000 nevjerojatnih motanja sto je jos uvjek daleko manje od gore spomenutog luka.
Jednostavno bespredmetna usporedba, drvo koje si iskoristio za luk si prilagodio uvjetima u kojima ce raditi.

U pravu si minehunter, ne treba nastavljati. Tek sad vidim koliko sam u stvari neznalica oko drveta i lukova- otvorio si mi oči ovom slikovitom disertacijom potpuno (koja uzgred rečeno nema ni dodirne tačke sa temom oko koje smo počeli). Hvala ti, majstore....

Pozdrav ljudi, ima toliko literature o ovoj temi i vecina toga je na nama samim da razotkrijemo praksom i radom ali mene zanima jedna stvar koju nikako nigdje da pročitam a to je dali luk raditi od sirovog ili od suhog drveta i u čemu je razlika, gledao sam na you tube da ga rade od sirovog drveta te ga poslije peku radi lakseg oblikovanja i fleksibilnosti.

Ishi je napisao/la:

U pravu si minehunter, ne treba nastavljati. Tek sad vidim koliko sam u stvari neznalica oko drveta i lukova- otvorio si mi oči ovom slikovitom disertacijom potpuno (koja uzgred rečeno nema ni dodirne tačke sa temom oko koje smo počeli). Hvala ti, majstore....

Rasprava tu Ishi nema smisla. Kako si napisao, nema to veze s lukovima. Bilo bi jednostavno da postoje čarobne formule kojih se držiš i primijenjena fizika ti da luk kakav si zamislio.
Kako bi ti (a i ja) sada nekome mogao objasniti frustracije prvih pokušaja kada si se upravo držao nacrta mjera i dimenzija? I dok se drvo ne počne razumjeti i ne gledati na nj kao na materijal , neće biti lukova.
Ali to ne ide tako. Za sve one koji misle da ide neka probaju od dva komada iste stabla koje je raslo u različitim uvjetima napraviti luk jednakih performansi držeći se istih dimenzija.
Razlika može biti i više desetaka fps, a krajnji proizvod može biti zvijer za lov ili ništa bolje od drveta za potpalu.
Svaki luk je uradak za sebe.

@Nemanja81
Možeš ga raditi od sirovog i od suhog, ali krajnji proizvod mora biti suh. Sirovo drvo se lakše obrađuje i ja volim izdjeljati do približnih dimenzija i tako posušiti za finiš. Tako se drvo lakše izvitoperi, a li ne može sve biti savršeno.
Pečenje ili parenje su postupci kojima se neke stvari dorađuju i popravljaju (oblik, ravnanje, refleks, defleks), ojačavaju (trbuh uglavnom), itd.
Mokro drvo se pari, pa bilo to nad loncem, u cijevi ili na vatri uz dodatak sirove trave, inače ispuca.

Ishi je napisao/la:

U pravu si minehunter, ne treba nastavljati. Tek sad vidim koliko sam u stvari neznalica oko drveta i lukova- otvorio si mi oči ovom slikovitom disertacijom potpuno (koja uzgred rečeno nema ni dodirne tačke sa temom oko koje smo počeli). Hvala ti, majstore....

U pravu si Ishi daleko smo otisli od teme kod koje smo poceli,, pa cu zato ovo posljednji put komentirati.
Niti u jednom trenutku nisam osporio tvoj majstorluk i znanje pravljenja selfbow niti sam to htio ,,i potpuno sam siguran da o selfbowu znas dvostruko vise od mene.
Ali pitanje je bilo dali luk gubi snagu s vremenom? ,ja sam to shvatio i kao s "upotrebom" sto bi ustvari bilo pravo mjerilo za zivotni vijek luka, medjutim ocigledno da se nismo bas razumjeli i da nisi bas skuzio sto sam htio reci.
Svasta smo ovdje procitali i "naucili" pa tako da se za drvo smislja nova fizika, da se regenerira, da je zamor ogranicen itd.
To sto smo mi svi ljubitelji drveta nedaje nam za pravo da budemo subjektivni, a daje nam obavezu da to sto volimo razumijemo a ne da natlapamo o drvetu kao o necemu nepoznatom fizici.
A evo sto sam ja htio reci:
krenimo od dvije poznate stvari oko kojih se svi slazemo prva stvar je da luk ima svoj vijek trajanja i da mora puknuti kad tad, pa bilo to nakon 6mj 12mj 5, 10 ili 20 godina, ili 10000 ispucanih strijela (sto bi bilo najbolje mjerilo),,druga je da imamo napravljeni novi luk. Zanemarite sad sve sto je tamo neko napisao na netu,,za primjer uzmite svoj najbolji i najdugotrajniji luk
E sad novo napravljeni vrhunski luk oznacimo sa tockom A a trenutak kad taj luk pukne sa tockom B vrijeme proteklo izmedju tocke A i B oznacimo s tockicama (.......)
A. .. ... .... ..... ...... ....?... ....... ......... ........... B
Sad imam zgodno pitanje za tebe ishi,, sto se to dogodilo sa drvetom na putu izmedju tocke A do tocke B da je doslo pucanja ?
i zasto luk pukne u nekoj tocki i tko ili sto bira to mjesto pucanja ?
Posto necu vise komentirati ja ti nudim svoju teoriju a ti demantiraj.
Kad prvi put nategnes luk tlak pronadje najslabiju tocku na njemu i tu najjace djeluje tijekom cijelog vremena koristenja, na tom mjestu nastaju mikropukotine koje se svakim nategom sve vise sire i slabe tu zonu,( ako materijal slabi zar nije logicno da mu i snaga opada) sve do trenutka dok toliko ne oslabi da se ne moze nositi sa silom natega te dolazi do tocke B, i ne nisam mislio da luk progresivno slabi do toga da se rasteze kao zvakaca guma, on slabi ali mi to najcesce ne primjetimo jer nas omete tocka B. Kad odmaras luk ispravljaju ga jos uvjek zdrava vlakna i ne ne regenerira ostecena vlakna jer u suprotnom da je to moguce nebi niti postojala tocka B i luk bi bio vjecan ali to bi vec bila tema za NASA-u.
Znaci zamor u biti nema tocku u kojoj prestaje dapace sto ti vise natezes vise opterecujes materijal i naravno niko nemisli na luk koji odmara na polici, logicno je da pricamo o luku prilikom natezanja, na kraju krajeva zasto luk uopce odmarati ako se on ne zamara.

Nekada sam na nekom forumu citao da je luk u vrijeme pauze odnosno ne koristenja dobro premazati maslinovim uljem,naravno ne previse,cisto da mu se odrzava nekakav procenat vlage a po meni je normalno da luk vremenom izgubi elasticnost te tako oslabi, naravno mislim na cisto drveni luk.

Luk nije komad drveta i to je osnovna greška u ovoj raspravi koja uključuje i fiziku i botaniku i svašta drugo.
Njega čine i pažljivo djeljanje i premazi, zaštita i backing (ako ga ima) i još štošta.
Da premazuje se, drži mu elastičnost i štiti od vlage i sušenja.
Čime, svatko voli svoje. Ja friški volim nekoliko puta premazati lanenim uljem-između premaza čekam da se posuši. Laneno ulje daje jedan jak i elastičan sloj-
uostalom prvi linoleumi su se radili tako da su se vlakna natapala uljem i zatim sušila, krajnji proizvod je bila elastična i trajna prekrivka za pod.
Održavam svinjskom masti, lanolinom ili kremom od voska i lanenog ulja.
Elastičnost se može sačuvati, a i vratiti. To je kao da kažemo da je trajnost noža od ugljičnog čelika 5 godina, a držimo ga vani na panju. Ništa nije vječno, pa niti pleksi luk, ali uz brigu drveni luk nas može služiti veoma dugo. Toliko dugo da će nam dosaditi pa ćemo si napraviti drugi.

Ishi je napisao/la:

Za lemi-ja....imao sam prilike da gađam iz javorovog luka starijeg od 10 godina. Uz to je bio i dosta loše napravljen a ipak funkcionalan u potpunosti- strela sa broadhedom je uspevala da probije vrata od auta.

Ishi, ovaj novi uradak, luk od bagrema je upečatljiv kao i ostali tvoji lukovi, no, zanima me nešto što se teško može uočiti na slikama, dali je samo "srce" bagremovog drva "skinuto" za vrijeme izrade i dali je ostao samo bijeli dio, naime, pročitao sam ranije na forumu da se bijeli dio odstranjuja i da se koristi, smeđi dio, samo "srce" no, kad sam pokušao obraditi "izvađeno srce" dogodilo se da se odlomio jedan iver na početku i "povukao" cjeli komad po dužini, tako da je trud oko odstranjivanja bijelog dijela bio uzaludan

To se može pročitati na raznim forumima, ali bagremu se može ostaviti bijel, pa čak i mlada stabla koja nemaju veliku srž daju dobre lukove od same bijeli.
Neka Ishi odgovori, pitanje je njemu upućeno, ali to me je podsjetilo na njegov prvi luk koji je pokušavao napraviti-koliko se sjećam bilo je to krasno bagremovo srce i to prava komadina, krasno posušena.

mariobab je napisao/la:

To se može pročitati na raznim forumima, ali bagremu se može ostaviti bijel, pa čak i mlada stabla koja nemaju veliku srž daju dobre lukove od same bijeli.
Neka Ishi odgovori, pitanje je njemu upućeno, ali to me je podsjetilo na njegov prvi luk koji je pokušavao napraviti-koliko se sjećam bilo je to krasno bagremovo srce i to prava komadina, krasno posušena.

upitao sam Ishia s obzirom na prigodu jer je aktualan njegov luk, no, i tvoj odgovor je dobrodošao...iz tvojih postova sam dosta dobrih stvari naučio... =)

Napravio sam četiri bagremova luka do sada,različite snage i oblika.razgovarao o tome sa starim priznatim majstorom i restauratorom.uglavnom,on preporučao ostaviti vanjski sloj i srž kao vrstu prirodnog laminata.i preporuča da se od bagrema radi uglavnom flat profil.radi tog uzdužnog cijepanja kod bagrema sam i ja dva luka bacio jer kad krene ošteti se previše.zato ga treba pažljivo izrađivati,bez žurbe jer se lako pogriješi.radi probe sam jedan ofarbao običnom bojom za drvo,jedan sam prelakirao lakom za čamce,dva su ostala u izvornom obliku.prethodno je kod svih išao tretman lanenim uljem.zasad svi rade bez problema i vidljivih znakova oštećenja..ne kužim se u mehaniku i fiziku lukova i nisam zadirao tako duboko niti se držao propisanih mjera kod izrade.možda s vremenom i to probam ali zasad je intuicija i oko jedini vodič.i metoda pokušaja i pogrešaka.treba uzeti i raditi.

evo luk je završen,blago obojen homemade bojom od orahovim ljusaka,dodat rest od brezovog drveta za mediteranski nateg(dobro čujete,okanuo sam se indijanskog "štipanja")

I?..neka "mini recenzija"-domet itd.?

pa biće kako neće
tek kada sam izderao vrhove prstiju dosetih se tab da napravim

...samo polako.

Pozdrav, poceo sam praviti svoj prvi takedown luk. Planiram raditi recurve krakove od jasena. Trenutno sam poceo raditi riser i ono sto me zanima jeste pod kojim uglom staviti krakove na riser, a pod kojim saviti krakove? Ako moze odgovoriti neko ko je vec imao iskustva s ovim ? Hvala

Zar nikog nema ?

Tiger je napisao/la:

Pozdrav, poceo sam praviti svoj prvi takedown luk. Planiram raditi recurve krakove od jasena. Trenutno sam poceo raditi riser i ono sto me zanima jeste pod kojim uglom staviti krakove na riser, a pod kojim saviti krakove? Ako moze odgovoriti neko ko je vec imao iskustva s ovim ? Hvala

Ne znam bas da mora biti strogo odredjen ugao pod kojim postavljas krakove,sve zavisi od toga kakvi su i koliko su povijeni krakovi,sto ih vise ispravis luk ce biti jaci, ne znam ja barem volim da to sam odredim po svom osjecaju. Prekuce sam bio kod prijatelja, bavi se drvenariom, pravi ploske za rakiju i razno razne stvari od drveta a u slobodno vrijeme izradi neki luk i to dobare lukove pravi a snabdijeva se materijalom kod prijatelja koji ima pilanu, ode i probere sebi lijepih hrastovih, bagremovih ili jasenovih okoraka (to je onaj ostatak kada se drvo okrajci) koji su vec dobro prosuseni.

[img][/img]


Bagrem..našao sam otkinuto drvo usred zime..iskrivljen je ali žilav i jako dobar luk..

[img][/img]

martin je napisao/la:

Mali savjet: Ovaj nock di se zakvači tetiva mi djeluje malo preduboko i bilo bi bolje da je bolje usmjeren prema smjeru tetive da ne dolazi do nepotrebnog naprezanja tetive.

evo sada umesto običnog imamo bolji pin-nock

Mene zanima jedna stvar..
Kakvu spagu koristit za luk?
Parakord,jutena..svejdeno ili?

svejedno ti je samo da bude cvrsta

orao je napisao/la:

Mene zanima jedna stvar..
Kakvu spagu koristit za luk?
Parakord,jutena..svejdeno ili?

ja preferiram rucno motane tetive
najtrajnije su i najbolje
pritom,svaka odgovara luku za koji je pravljena
a sve sto ti treba za izradu su makaze,daska,2 eksera i obucarski konac...

Već duže vreme u nazad dugujem jednom prijatelju dobro fotografisanu i snimljenu penetraciju strele kroz pločicu čelika debljine 2mm. Razgovarasmo o tome nedavno i ja pomenuh da to nije problem za drvene lukove. Danas sam smogao vremena da malo demonstriram (stariji eksperimenti su bili dosta loše usnimljeni). Luk je moj standardni, 120-125#, strela od 1500 greina, vrh modifikovani bodkin. Gađao sam dve postavke: 2mm prohromski čelik i nešto preko 2,5 mm običnog čelika. Pošto imam hronični strah od rikošeta strele u naseljenom mestu ploče sam stavio na zid. Kroz prvu je penetracija bila odlična, strelu je zaustavio zid iza ploče. Kroz drugu nisam imao sreće: probio sam ploču od 2,5 ali sam izgleda pogodio direktno u neki kamen iza i slomio vrh bodkina (okaljen je dosta ljuto). Usnimio sam samo prvu penetraciju u obliku video zapisa, biće večeras na youtube na našem kanalu, nadam se. Od druge ostade samo slika a ponovljena penetracija će da bude čim repariram bodkin. Napominjem da je pomenuta funtaža minimalna za jedan warbow, kretale su se od 120#-200# tako da je ovo rezultat iz marginalnog luka.







-------

http://survival.aforumfree.com/viewtopic.forum?t=5757