FORUM PREŽIVLJAVANJA

prvi Hrvatski forum preživljavanja, bushcrafta, pustolovine i prirode
 
Početna stranicaO autoruRegistracijaLogin

Share | 
 

 Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
djomla
knjižničar
knjižničar
avatar

Male
Broj postova : 960
Godine : 29
Lokacija : Vinkovci
Datum registracije : 12.04.2010

PostajNaslov: Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja   23.06.15 20:45

Situacije preživljavanja u divljini mogu poprimiti brojne oblike te uzročno-posljedične odrednice koje u konačnici utječu na binarni ishod; preživio ili nije preživio. Neki od bitnih čimbenika mogu biti zdravstveno stanje, dob, spol, znanja i vještine, geoklimatsko okruženje, atmosferske prilike, dostupni alati, pribor i oprema, broj osoba itd. Znanstvenici sa Oregonskog sveučilišta (Adams i ostali, 2007) pozabavili su se vremenom kao bitnim prediktorom preživljavanja u divljini. Istražili su ukupno 4244 misije spašavanja nadležnih spasilačnik službi (search and rescue) koje su se dogodile u vremenu od 1997. – 2003. godine na području Oregona (inače Oregon je država s oko 4.5 puta većom kopnenom površinom od Hrvatske i 3.6 milijuna stanovnika, dom je gusto pošumljenim dolinama, višestrukim planinskim lancima i visokim pustinjama). Misije su bile podijeljene u dvije skupine; derivacijska skupina (1997-2000) sa ukupno 1040 misija sa uključenih 1509 ljudi (od kojih je 70 (4.6%) preminulo) i validacijska skupina (2000-2003) sa 1262 misije i uključenih 1778 ljudi (od kojih je 115 (6.5%) preminulo). Prva grupa je služila za utvrđivanje modela, a druga za testiranje točnosti. Cilj istraživanja je bio dobiti i potvrditi koji vremenski raspon trajanja potrage spasilačkih ekipa će maksimizirati šanse preživljavanja nestalima a nakon kojeg će se moći razmatrati prestanak potrage ili promjena taktike. Računalni model korišten je za analizu nekoliko varijabli iz baze podataka uključujući dob i spol nestalih osoba, tip pretrage (zrak, voda, kopno) i trajanje potrage. Podaci o vremenskim prilikama dobiveni su retroaktivno prikupljajući podatke sa meteoroloških postaja najbližim mjestu misije spašavanja. Dobivenim modelom utvrđena je visoka stopa preživljavanja unutar 17 sati od trenutka prijavljivanja nestanka, dok je umjerena stopa unutar 17 i 51 sat. Niža stopa preživljavanja je preko 51 sat. Unutar 51 sat pronađene su gotovo sve osobe (98.9% - 99.3%). Nakon 51 sat pronađeno je samo 1% nestalih, sa šansama za preživljavanje od 56.6%. Unutar 100 sati, svi nestali su pronađeni, živi ili mrtvi. Kako navode i autori, brojna su ograničenja i manjkavosti ovog istraživanja, prije svega ne uključuje informacije o zdravstvenom statusu, tjelesnoj pripremljenosti, razini korisnih znanja i vještina, a navedene varijable zasigurno utječu na šanse za preživljavanje. Značajno je spomenuti kako u istraživanje nisu bila uključena spašavanja sa trajanjem preko 100 sati. Heggie i Amundson (2009) istraživali su godišnja izvješća spasilačkih ekipa za akcije spašavanja u nacionalnim parkovima u SAD-u, a za 2005 godinu su dobili podatak kako se 94% nestalih osoba pronađe unutar 24 sata, dok se 2.5% nestalih osoba nikada ne pronađe. Sličan podatak iznosi i Heggie (2008) istražujući spasilačke akcije u nacionalnim parkovima u Utah-u (94% spašavanja unutar 24h i 4% između 24-48h). Heggie (2009) također iznosi slične podatke.


Adams i ostali (2007). Search is a time-critical event: when search and rescue missions may become futile

U praktičnom smislu, poznavanje ovih informacija može biti temelj za postavljanje određenih pravila u slučaju gubljenja-odnosno situacije preživljavanja u prirodi;

• ukoliko je izgubljena osoba nekome rekla za svoj odlazak u prirodu, može očekivati i potragu te bi stoga trebala ostati na mjestu gdje je shvatila da je izgubljena (to je vjerojatno najbliže što će biti planiranoj ruti kretanja s koje se izgubila).
• pokušati istaknuti svoju lokaciju (oblikovanje prirodnih materijala u oblik koji će privući pažnju; SOS, X; tkanine, vreće uočljive boje istaknuti na vidljivo mjesto iz zraka, po mogućnosti pripremiti sve za signalnu vatru...)
• Ne brinuti previše za hranu, prioritet je voda, spavanje, čuvanje tjelesne temperature i signalizacija. Zdrava osoba prosječne težina može tjednima živjeti bez hrane, ukoliko uzima dovoljno vode te adekvatno zadovoljava ostale biološke potrebe.
• Biti koncentriran na zvukove kako bi se što ranije primjetio dolazak spasilačke ekipe


Literatura:

Adams AL, Schmidt TA, Newgard CD, Federiuk CS, Christie M, Scorvo S, DeFreest M. (2007). Search is a time-critical event: when search and rescue missions may become futile. Wilderness and Environmental Medicine,18,95-101.

Heggie TW, Amundson ME. (2009). Dead men walking: search and rescue in US National Parks. Wilderness and Environmental Medicine,20,244–249.

Heggie TW, Heggie TM. (2008). Search and rescue trends and the emergency medical service workload in Utah's National Parks. Wilderness and Environmental Medicine,19,164-171.

Heggie TW, Heggie TM. (2009). Search and Rescue Trends Associated With Recreational Travel in US National Parks. Travel Med 2009; 16: 23–27.
[Vrh] Go down
https://habilisurvival.wordpress.com
poljičanin
lingua
lingua


Male
Broj postova : 395
Godine : 46
Lokacija : hr
Datum registracije : 28.10.2011

PostajNaslov: Re: Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja   23.06.15 23:33

Bez sumnje govorimo o visoko-učinkovitom SAR sustavu države Oregon, ali me buni to što nisu uključeni oni za koje je potrošeno preko 100 sati potrage. Naime, očito je kako su u ovu studiju uključeni samo oni koji su pronađeni, ako nisu pronađeni, onda je potraga trajala preko 100 sati!!! Oni očito barataju podatkom od 2 do 2,5% nikada pronađenih, pa im možda tko mali postotak nije bio ni važan u istraživanju.

U najpoznatijem slučaju potrage u nas, za svirepo ubijenom Antonijom Bilić (OK, ona ne spada u ovu klasu nestalih u divljini, ali važna je duljina potrage) potraga je trajala godinu i više dana, više od mjesec dana je trajala potraga za nestalim australce Andrewom Johnom Modistachom na Svetom Iliji iznad Orebića na Pelješcu, da sada dalje ne nabrajam.

Dok se ne napravi statistički pregled iz pouzdanih izvora ne može se nego okvirno govoriti, ali u nas, onako, po sjećanu govorim, postoje dvije vrste ljudi koji se najviše gube u prirodi: naša stračad iz polunapuštenih sela kad oboli od skleroze i turisti, uglavnom iz zemalja bivšeg istočnog bloka, kojima su naše planine izazov, koji kreću usred ljeta bez vode i opreme u planine kojih se i domicilno stanovništvo boji. Meni, koji sam čitav život po našim krškim planinama, bude nelagodno ići ljeti u ta kamena bespuća, s izvrsnom opremom i dosta vode. Osobito ako ne ideš putovima: penješ se u početku lagano, kasnije sve teže, ali se nadaš da ćeš doći opet do laganog uspona i tako sve dok ne dođeš do točke kada ne možeš ni natrag ni naprijed.

Ovi izvrsni i zanimljivi zaključci oregonske studije jako dobro će doći nama, koji ćemo to pročitati na ovom forumu, ali ovim dvijema opisanim rizičim skupinama neće, prvi nisu svjesni ničega, a drugi obično nemaju nikakv plan nego se zapute, onako, samo da se penju (to osobito znaju stanovnici biokovskog primorja), nije im problem smrzavanje, ali je dehidracija, obično ide bez vode, pogotovo bez opreme i s jako malo odjeće, najčešće u japankama.

Sve u svemu, Djomla, jako lijepo što si podijelo presjek ove studije i njihove zaključke s nama na ovom forumu.
[Vrh] Go down
Hombre
guru
guru


Male
Broj postova : 2676
Godine : 62
Lokacija : Jug Hrvatske
Datum registracije : 05.06.2011

PostajNaslov: Re: Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja   23.06.15 23:56

poljičanin je napisao/la:
više od mjesec dana je trajala potraga za nestalim australce Andrewom Johnom Modistachom na Svetom Iliji iznad Orebića na Pelješcu, da sada dalje ne nabrajam.

I na kraju slučajno našli ostatke pod stijenom s koje se strmoglavio.
Opažaš da kod nas ima malo previše izgubljenih Australaca/Australki...

poljičanin je napisao/la:
postoje dvije vrste ljudi koji se najviše gube u prirodi: naša stračad iz polunapuštenih sela kad oboli od skleroze i turisti, uglavnom iz zemalja bivšeg istočnog bloka, kojima su naše planine izazov, koji kreću usred ljeta bez vode i opreme u planine kojih se i domicilno stanovništvo boji

Ovi izvrsni i zanimljivi zaključci oregonske studije jako dobro će doći nama, koji ćemo to pročitati na ovom forumu, ali ovim dvijema opisanim rizičim skupinama neće, prvi nisu svjesni ničega, a drugi obično nemaju nikakv plan nego se zapute, onako, samo da se penju (to osobito znaju stanovnici biokovskog primorja), nije im problem smrzavanje, ali je dehidracija, obično ide bez vode, pogotovo bez opreme i s jako malo odjeće, najčešće u japankama.

S tim da ovih prvih ima sve manje jer selo izumire dok Čeha uvijek ima jednako.
[Vrh] Go down
poljičanin
lingua
lingua


Male
Broj postova : 395
Godine : 46
Lokacija : hr
Datum registracije : 28.10.2011

PostajNaslov: Re: Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja   24.06.15 0:39

Da, da, australca su našli, ali koju godinu kasnije.

Što se tiče druge tvrdnje, ne mogu se ne složiti, makar kažu da za njihov natalitet pomaže i odmor na Jadranu...
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja   

[Vrh] Go down
 
Vrijeme kao važan prediktor preživljavanja
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Osnove preživljavanja/vodić za izvanredne situac.
» Tečajevi preživljavanja
» BASIC tečaj preživljavanja
» Prvi Srpski forum sa tematikom preživljavanja
» Tečaj preživljavanja Papuk 2014

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
FORUM PREŽIVLJAVANJA :: RAZNE DISKUSIJE :: DISKUSIJE O PREŽIVLJAVANJU-
Forum(o)Bir: